DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 10-11/1952 str. 3     <-- 3 -->        PDF

ŠUMARSKI LIST


GLASILO DRUŠTAVA ŠUMARSKIH INŽENJERA
I TEHNIČARA FNR JUGOSLAVIJE


GODIŠTE 7 6. OKTOBAR I NOVEMBAR GODINA 1952


Dr. ing. Dušan Klepac (Zagreb)


UREĐIVANJE ŠUMA U FRANCUSKOJ


(L´amenagement des forets en France)


Uvod


Francuzi kažu, da je uređivanje šuma skup operacija, koje treba obaviti
za izradbu uređajnog elaborata (Huf f e 1, 1926.). Oni vele osim toga, da
se uređivanja šuma sastoji u tome, da šumsku proizvodnju
prilagodimo potrebama čovjeka (Parde,
1930.). Već po samim tim definicijama naslućujemo, da se tu radi o originalnom
uređivanju šuma, koje ima svoje specifičnosti i svoje karakteristike.


Ustvari francusko je uređivanje šuma najstarije na svijetu. Ono vuče
svoj korijen čak iz Srednjeg vijeka te se postepeno razvijalo i nadopunjavalo,
Iz starih su metoda evolucijom nastale nove, moderne uredajne
metode. U svome razvoju francusko je uređivanje šuma pretrpjelo jaki njemački
utjecaj (H artig i Cot ta), no usprkos tome, ono je zadržalo
svoju originalnu crtu.


Stoga držimo, da ne će biti na odmet upoznati najvažnije metode francuskog
uređivanja šuma i uočiti njegovu suštinu, to više, što su raniji članci
napisani o tom predmetu (M a n o j 1 o v i ć, 1926., Perrin, 1932.) djelomice
pali u zaborav, a djelomice nisu više suvremeni. Mislimo, da bi bilo
dobro poslužiti se iskustvima drugih naroda, kako bismo spriječili, odnosno
predusreli, eventualne svoje pogreške u uređivanju šuma.


Nekoliko riječi o francuskom šumarstvu uopće


Francuska ima oko 11 miliona ha šuma, t. j . oko 20% od svoje površine. 3,5
miliona ha otpada na crnogorične, a 7,5 miliona na listopadne šume. Ove posljednje
su ovako raspoređene: oko 1 milion ha ima visokih, oko 4 miliona ha srednjih i oko
2,5 miliona ha niskih šuma.


Sveukupna godišnja potrošnja drveta od 25,5 miliona kubika daleko je veća od
godišnje proizvodnje tako, da je Francuska deficitarna zemlja na drvu i to naročito
obzirom na četinjavu građu i celulozu.


347