DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 10-11/1952 str. 28     <-- 28 -->        PDF

organizama skoro nema, dok su na zemljištu uporedo prekopanom u prošloj
godini, korisne gljivice nađene u ogromnim količinama (15).
Da je prethodna obrada zemljišta kod veslačkog pošunil javan ja zaista
od vanrednog značaja, navešćemo iz prakse samo nekoliko primera.


1. Proizvodnja sadnica u šumskim rasadnicima bolje uspeva tamo, gde
je izvršena prethodna jesenja gruba obrada zemljišta, što je tako dobro
poznato šumarskim stručnjacima.
2. Na bujičnim nanosima i osuljinama u podnožju strmih brežuljaka,
veštačko pošuml javan je obično vrloi dobro uspeva, kao i na terenima koji su
bili pod poljoprivrednim kulturama, pa su napuštene. To je zbog toga, što
su takva zemljišta ustvari bila već prethodno obrađena t. j . rastresita i
aerisana usled dejstva atmosferilija i gravitacije u prvom slučaju, i usled
obrađivanja, sada ili u bliskoj prošlosti, u drugom slučaju.
3. Popunjavanje šumskih kultura u stare jame, gde su ranije posađene
biljke uginule, obično mnogo bolje uspeva od prvog sađenja, opet iz razloga
što je zemljište bilo već obrađeno prilikom prvog pošumljavanja.
4. Primanje posađenih sadnica šumskog´ drveća na nasipima pored
puteva i železničkih pruga mnogo bolje uspeva nego u usecima i na ravnici
pored istih objekata, iako se nasipi prave od sterilnog zemljišta, koje se
vadi iz useka ili tunela. U svim takvim i sličnim slučajevima zemljište je
ustvari prethodno obrađeno, pa su u njemu stvoreni povoljni pedološki i
mikrobiološki uslovi za dobro primanje i uspešan porast posađenih ili posejanih
vrsta šumskog drveća.
Isto tako i na oglednim poljima šumarskog Instituta Srbije ustanovljeno
je u različitim vegetacionim područjima (u okolini Beograda, u Grdeličkoi
Klisuri i Vranjskoj Kotlini, kao i u okolini Peći u Metohiji) da je uspeh
sadnje sadnica i setve semena bio mnogo bolji tamo, gdje je zemljište bilo
prethodno obrađeno. U toku izvođenja ogleda zapaženo je, da je procenat
primanja i porasta biljaka na prethodno obrađenom zemljištu znatno bolji
od porasta biljaka na zemljištu na kome je setva ili sadnja izvršena jednovremeno
sa obradom zemljišta. Konačni rezultati ovih ogleda biće posebno
prikazani docnije u edicijama Instituta.


Na taj način takva agro-tehnička mera, kao što je prethodna obrada
zemljišta kod veštačkog pošumljavanja »dovodi do stvaranja jednog neobično
povoljnog stanja u zemljištu, stanja kada je ono u mogućnosti da
snabdeva biljke dovoljnim količinama podesnih asimiilativa u toku ćele
vegetacione sezone, što se inače naziva.zemljišnom plodnošću« (19, Tešić
str, 185), dakle i kod pretvaranja neplodnog — degradiranog šumskog
zemljišta u plodno, direktni je regulator čovek.


Tehnika obrade zemljišta. Izvođenje prethodne obrade šumskog zemljišta
najbolje je podešavati tako, da se u jesen zemljište obradi za proletnje
pošumljavanje, a u proleoe ili tokom leta — za jesenje. Prethodna
obrada zemljišta može se vršiti i u toku zime, kada to vremenske prilike
dozvoljavaju t. j . kada zemljište nije zamrzio, kao i u toku leta, posle jakih
kiša, kada je zemljište dovoljno vlažno i lako obradivo.


Iako je već pisano o tehnici obrade šumskog zemljišta (vidi literaturu
ovog članka) ipak ćemo ukratko izneti o tome i ovde. Na dubokim zemljištima,
na ravnim terenima ili sa blagim nagibom, obrada se može vršiti plugom
ili traktorom na dubljinu od 25—30 cm a na manjim parcelama ašovom,
trnokopom ili budakom» Takvu obradu najbolje je izvesti na pruge širine
0,70—1 m. Na strmim terenima obradu zemljišta treba izvršiti ili na ispre


372