DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 10-11/1952 str. 28 <-- 28 --> PDF |
organizama skoro nema, dok su na zemljištu uporedo prekopanom u prošloj godini, korisne gljivice nađene u ogromnim količinama (15). Da je prethodna obrada zemljišta kod veslačkog pošunil javan ja zaista od vanrednog značaja, navešćemo iz prakse samo nekoliko primera. 1. Proizvodnja sadnica u šumskim rasadnicima bolje uspeva tamo, gde je izvršena prethodna jesenja gruba obrada zemljišta, što je tako dobro poznato šumarskim stručnjacima. 2. Na bujičnim nanosima i osuljinama u podnožju strmih brežuljaka, veštačko pošuml javan je obično vrloi dobro uspeva, kao i na terenima koji su bili pod poljoprivrednim kulturama, pa su napuštene. To je zbog toga, što su takva zemljišta ustvari bila već prethodno obrađena t. j . rastresita i aerisana usled dejstva atmosferilija i gravitacije u prvom slučaju, i usled obrađivanja, sada ili u bliskoj prošlosti, u drugom slučaju. 3. Popunjavanje šumskih kultura u stare jame, gde su ranije posađene biljke uginule, obično mnogo bolje uspeva od prvog sađenja, opet iz razloga što je zemljište bilo već obrađeno prilikom prvog pošumljavanja. 4. Primanje posađenih sadnica šumskog´ drveća na nasipima pored puteva i železničkih pruga mnogo bolje uspeva nego u usecima i na ravnici pored istih objekata, iako se nasipi prave od sterilnog zemljišta, koje se vadi iz useka ili tunela. U svim takvim i sličnim slučajevima zemljište je ustvari prethodno obrađeno, pa su u njemu stvoreni povoljni pedološki i mikrobiološki uslovi za dobro primanje i uspešan porast posađenih ili posejanih vrsta šumskog drveća. Isto tako i na oglednim poljima šumarskog Instituta Srbije ustanovljeno je u različitim vegetacionim područjima (u okolini Beograda, u Grdeličkoi Klisuri i Vranjskoj Kotlini, kao i u okolini Peći u Metohiji) da je uspeh sadnje sadnica i setve semena bio mnogo bolji tamo, gdje je zemljište bilo prethodno obrađeno. U toku izvođenja ogleda zapaženo je, da je procenat primanja i porasta biljaka na prethodno obrađenom zemljištu znatno bolji od porasta biljaka na zemljištu na kome je setva ili sadnja izvršena jednovremeno sa obradom zemljišta. Konačni rezultati ovih ogleda biće posebno prikazani docnije u edicijama Instituta. Na taj način takva agro-tehnička mera, kao što je prethodna obrada zemljišta kod veštačkog pošumljavanja »dovodi do stvaranja jednog neobično povoljnog stanja u zemljištu, stanja kada je ono u mogućnosti da snabdeva biljke dovoljnim količinama podesnih asimiilativa u toku ćele vegetacione sezone, što se inače naziva.zemljišnom plodnošću« (19, Tešić str, 185), dakle i kod pretvaranja neplodnog — degradiranog šumskog zemljišta u plodno, direktni je regulator čovek. Tehnika obrade zemljišta. Izvođenje prethodne obrade šumskog zemljišta najbolje je podešavati tako, da se u jesen zemljište obradi za proletnje pošumljavanje, a u proleoe ili tokom leta — za jesenje. Prethodna obrada zemljišta može se vršiti i u toku zime, kada to vremenske prilike dozvoljavaju t. j . kada zemljište nije zamrzio, kao i u toku leta, posle jakih kiša, kada je zemljište dovoljno vlažno i lako obradivo. Iako je već pisano o tehnici obrade šumskog zemljišta (vidi literaturu ovog članka) ipak ćemo ukratko izneti o tome i ovde. Na dubokim zemljištima, na ravnim terenima ili sa blagim nagibom, obrada se može vršiti plugom ili traktorom na dubljinu od 25—30 cm a na manjim parcelama ašovom, trnokopom ili budakom» Takvu obradu najbolje je izvesti na pruge širine 0,70—1 m. Na strmim terenima obradu zemljišta treba izvršiti ili na ispre 372 |