DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 10-11/1952 str. 22     <-- 22 -->        PDF

snagu zemljišta. Isto se tako ispitivanjima došlo do zaključka, da su rezerve
hranljivih mineralnih sastojaka u zemljištu, za šumsko drveće daleko veće,
nego za poljoprivredne kulture. Ovo dolazi usled toga, što šumsko drveće
koristi mineralne sastojke iz donjih (aluvijalnih) slojeva zemljišta ili svojim
dugačkim žilama ,ili ascendentnim strujama, ako zemljište ima za to povoljna
fizička svojstva. (5),.


Treba imati u vidu da na goletima jedino podizanje šume može da dovede
do povoljne produkcije zemljišta, koje danas ne samo što ne daje
nikakve koristi već sudeluje na oštećenju i onih dobara koja već imamo,
jer je štetno dejstvo bujica i opšti poremećaj vodnog režima u našim rekama
polazna tačka razornog dejstva baš na ogolelim šumskim zemljištima.


Velike površine golog šumskog zemljišta umanjuju pa čak i sasvim
eliminiraju blagotvorno dejstvo šume uopšte. Nije teško uočiti, da je značaj
i težina ovog pitanja od primarne važnosti za naš ekonomski i kulturni
život, kako danas, tako i u bližoj i daljoj budućnosti, Nestajanje šume ima
očitog uticaja i na okolinu, jer jedno zlo za sobom povlači drugo.


U doba racionalizacije, kada se narodna privreda razvija po planu,
svaka grana ljudske delatnosti una pred je promišljena i ima za cilj da
uspeh bude što veći i što bolji. Za povećanje uspeha u radu, ljudi se služe
svojim dugogodišnjim iskustvom — praksom i rezultatima naučnih istraživanja
u odnosnoj grani privrede, kako svoje tako i drugih zemalja. Svaka
grana narodne privrede ima svoje metode i puteve kojima se ona razvija i
napreduje, pa prema tome i šumarstvo ima svoje specifičnosti, kako u pogledu
uzgoja tako i u pogledu iskorišćavanja.


Naše šumarstvo još nije na onoj visini, koju bi trebalo da ima prema
sadašnjem stanju šumarstva u drugim zemljama ,i ako za to ima iste, pa
često i bolje osnovne prirodne uslove (klimu i zemljište). Međutim, ekološki
uslovi i šumska staništa nisu kod nas još racionalno iskorišćena u pogledu
racionalne šumo-privrede. Time što su naše šume, istorijskom nužnošću,
velikim delom pretvorene u apsolutne goleti (gde ima vrlo malo ili uopšte
nema bivše šumske vegetacije) ili jako devastirane šume i šikare, mi smo
stavljeni u ozbiljan položaj ne samo u pogledu šume, već i u pogledu normalnog
razvitka drugih grana privrede današnje ekonomike. Ovo se odnosi
na sve grane industrije, koja je vezana za šumske proizvode, a napose
poljoprivredu, koja se bez dobrih šuma danas ne može ni zamisliti.


Pređašnja veštačka pošumljavanja bazirala su se uglavnom na principima
geobotanike. Kod stvaranja veslačke šume na golim površinama uzimali
su se u obzir samo geobotanički i ekološki faktori mesta na kome je
trebalo podići šumu. Uz velike materijalne izdatke dugo se čekalo na sklop
šumskih kultura, a još duže na njihovo prerašćivanje u šumske sastojine.
Međutim, veštačko pošumljavanje, u neku ruku, ima sličnost s agrikulturom,
U šumarstvu kao i u poljoprivredi, kod izvođenja veštačkog pošumljavanja
zemljište se obrađuje, dok kod prirodnog pomlađivanja u odrasloj
šumi, semenom ili izdancima, zemljište se ne obrađuje.


I poljoprivredna delatnost imala je svojih teškoća i dugačak put dok je stigla
na današnji nivo svog razvoja. U tom pogledu mi ćemo se osvrnuti na nekoliko, i za
šumarstvo, poučnih činjenica. Za povećanje prinosa u poljoprivredi, i za što bolje
uspevanje kulturnog blija skoro do tančina su proučeni pedološki i agrikulturnohemijski
zakoni kao i metabolizam kulturnih biljaka. Na osnovu tih proučavanja i
dobijenih rezultata, u poljoprivrednoj proizvodnji pristupilo se i odgovarajućoj


366