DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 10-11/1952 str. 22 <-- 22 --> PDF |
snagu zemljišta. Isto se tako ispitivanjima došlo do zaključka, da su rezerve hranljivih mineralnih sastojaka u zemljištu, za šumsko drveće daleko veće, nego za poljoprivredne kulture. Ovo dolazi usled toga, što šumsko drveće koristi mineralne sastojke iz donjih (aluvijalnih) slojeva zemljišta ili svojim dugačkim žilama ,ili ascendentnim strujama, ako zemljište ima za to povoljna fizička svojstva. (5),. Treba imati u vidu da na goletima jedino podizanje šume može da dovede do povoljne produkcije zemljišta, koje danas ne samo što ne daje nikakve koristi već sudeluje na oštećenju i onih dobara koja već imamo, jer je štetno dejstvo bujica i opšti poremećaj vodnog režima u našim rekama polazna tačka razornog dejstva baš na ogolelim šumskim zemljištima. Velike površine golog šumskog zemljišta umanjuju pa čak i sasvim eliminiraju blagotvorno dejstvo šume uopšte. Nije teško uočiti, da je značaj i težina ovog pitanja od primarne važnosti za naš ekonomski i kulturni život, kako danas, tako i u bližoj i daljoj budućnosti, Nestajanje šume ima očitog uticaja i na okolinu, jer jedno zlo za sobom povlači drugo. U doba racionalizacije, kada se narodna privreda razvija po planu, svaka grana ljudske delatnosti una pred je promišljena i ima za cilj da uspeh bude što veći i što bolji. Za povećanje uspeha u radu, ljudi se služe svojim dugogodišnjim iskustvom — praksom i rezultatima naučnih istraživanja u odnosnoj grani privrede, kako svoje tako i drugih zemalja. Svaka grana narodne privrede ima svoje metode i puteve kojima se ona razvija i napreduje, pa prema tome i šumarstvo ima svoje specifičnosti, kako u pogledu uzgoja tako i u pogledu iskorišćavanja. Naše šumarstvo još nije na onoj visini, koju bi trebalo da ima prema sadašnjem stanju šumarstva u drugim zemljama ,i ako za to ima iste, pa često i bolje osnovne prirodne uslove (klimu i zemljište). Međutim, ekološki uslovi i šumska staništa nisu kod nas još racionalno iskorišćena u pogledu racionalne šumo-privrede. Time što su naše šume, istorijskom nužnošću, velikim delom pretvorene u apsolutne goleti (gde ima vrlo malo ili uopšte nema bivše šumske vegetacije) ili jako devastirane šume i šikare, mi smo stavljeni u ozbiljan položaj ne samo u pogledu šume, već i u pogledu normalnog razvitka drugih grana privrede današnje ekonomike. Ovo se odnosi na sve grane industrije, koja je vezana za šumske proizvode, a napose poljoprivredu, koja se bez dobrih šuma danas ne može ni zamisliti. Pređašnja veštačka pošumljavanja bazirala su se uglavnom na principima geobotanike. Kod stvaranja veslačke šume na golim površinama uzimali su se u obzir samo geobotanički i ekološki faktori mesta na kome je trebalo podići šumu. Uz velike materijalne izdatke dugo se čekalo na sklop šumskih kultura, a još duže na njihovo prerašćivanje u šumske sastojine. Međutim, veštačko pošumljavanje, u neku ruku, ima sličnost s agrikulturom, U šumarstvu kao i u poljoprivredi, kod izvođenja veštačkog pošumljavanja zemljište se obrađuje, dok kod prirodnog pomlađivanja u odrasloj šumi, semenom ili izdancima, zemljište se ne obrađuje. I poljoprivredna delatnost imala je svojih teškoća i dugačak put dok je stigla na današnji nivo svog razvoja. U tom pogledu mi ćemo se osvrnuti na nekoliko, i za šumarstvo, poučnih činjenica. Za povećanje prinosa u poljoprivredi, i za što bolje uspevanje kulturnog blija skoro do tančina su proučeni pedološki i agrikulturnohemijski zakoni kao i metabolizam kulturnih biljaka. Na osnovu tih proučavanja i dobijenih rezultata, u poljoprivrednoj proizvodnji pristupilo se i odgovarajućoj 366 |