DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 10-11/1952 str. 13 <-- 13 --> PDF |
Tako ustanovljeni priliv stabala lako je izraziti u kubnim metrima, ako se |Pi) pomnoži sa drvnom masom srednjeg stabla u prvom debljinskom stepenu iznad taksacione granice. Ovakav je obračun ispravan, kad je (n) malen, a to je upravo karakteristično za kontrolnu metodu kod koje se ophođnjica kreće između 5—8 godina. To je obračun prirasta za drvnu masu odjela, ako se ona uzme kao cjelina. Pored takvog obračuna provodi se obračun po debljinskim stepenima po G u r n a u d-u, koji se može naći u Šenšinovom »Uređenju šuma« (1934., str. 425.). Kako rekosmo, svake se godine prebire jedan odjel. Kolika će se drvna masa u njemu posjeći, to se unaprijed ne zna. One godine, kad dolazi dotični odjel na red za sječu, provodi se u njemu inventura za vrijeme mirovanja vegetacije; odmah zatim određuje se proizvodnja i istovremeno, t. j . još iste sezone, doznačuje se etat. Taj može biti jednak, veći ili manji od proizvodnje. To ovisi o drvnoj masi tog odjela, kao i o prethodnoj proizvodnji. Kod same doznake etata Francuzi se rukovode normalama, koje su postavili za različite šumske regije i koje im služe kao uzor, po kojem se ravnaju. U tom se i razlikuju Francuzi od Švicaraca. Ovi posljednji, naime, ne priznaju unaprijed postavljenu normalu, nego je žele eksperimentalnim putem postići u svakom odjelu, definirajući je kao drvnu masu, koja daje optimalnu proizvodnju. Ma da je to zapravo Gurnaudov a ideja, ona se u Francuskoj ipak nije mogla održati u cijelosti, jer francuskom šumaru, koji voli jednostavnost i jasnoću nije odgovarala tako neodređena definicija, utoliko više, što ona omogućuje slobodne zahvate u drvnu masu. Eto, to je glavni razlog, zašto su Francuzi poslije Gurnaud a prešli na normale u prebrojnoj šumi. To su normale po broju stabala za 1 ha, koje donosimo u tabeli br. 2.* Unatoč svemu tome kontrolnu metodu još uvijek ne nalazimo kao službenu metodu u francuskoj suvremenoj instrukciji za uređivanje šuma. To tumačimo na taj način, što se kod kontrolne metode ne zna unaprijed, koliki je etat i što normalitet nije točno definiran. No principi obračuna prirasta, koji se obično pripisuju kontrolnoj metodi, odnosno Gurnaudu i Biol1 e y u, poznati su već odavno u francuskom uređivanju šuma. Sto više u visokim regularnim šumama računao se odavno prirast u zadnjoj afektaciji po istim principima, kao i kod kontrolne metode. To se čini i danas u visokim regularnim šumama ustanovljuje se prirast drvne mase zadnje afektacije, dok se u mnogim prebornim šumama (na pr. sve šume na Juri) ustanovljuje proizvodnja usporedbomdviju inventura, ali se drvne mase za sječu ne određuju u duhu kontroln e metode — po učenju Gurnauda i Biolleya —nego po Melalrovoj formuli. Metoda plavog odjeljka Jelove šume na Juri, pa i na Vogezima, vrlo su slične našim šumama Gorskog Kotara. Kao i u Gorskom Kotaru, tako i na Juri i na Vogezima rijetko se nađu tipične preborne šume. To su ponajčešće prelaizni oblici između jednodobnih i prebornih sastojina. Čovjek susreće čas jednodobnu, čas prebornu sastojinu, pa onda neku prelaznu formu. Za takve nejednolične tipove šuma, koji se prema podlozi tla i konfiguraciji terena nepre 357 |