DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9/1952 str. 42 <-- 42 --> PDF |
procjeni 8% do 1939. g., a 11% od 1939. g. do danas). Prema tome ´relativno neproduktivno tlo (žbunje, devastirano1 i sasječeno) iznosi ukupno 38% šum. površine. Po vlasništvu preko 80% šumskog1 tla pripada privatnicima, ostalo državi. Raspodjela dobnih razreda u visokim šumama je slijedeća: o a J5 ot © 1 8 3 o 00 o »H CO I 1 i-* .-41 .. 1 . 7 .-( 1 1 | .-4 IM CO CO 0 m g 14% 16% 10% 5% 8% 8% 5% 26% I ako se posljednjiih decenija nastojalo d» se povećaju šumske površine, to povećanje se u načelu pojavljuje samo. u državnim šumama, tako ma pr, stvarno stanje državnih šuma u dobnom .razredu od 1—10 .godina iznosi 24%, međutim privatne šume u dobi od 1—10. g. zauzimaju samo 6% sveukupnih šuma. Četihjari sačinjavaju 53% visokih šuma., od toga oibfični bor (Pinus silvestris) 20%; evropski ariš (Larix deoidua), norveška ´ jela (Picea abies )i smreka (Picea sitehensis), svaka poi 8 ili 9%. Među Jišćarima hrasta imade 24%,, a bukve 9%.. Državne šiume imaju manje običnoga bojra i ariša od privatnih, ali za to mno^jo -više jele i smreke. 83% privatnih šuma srnatr ase da je sposobno za privredu, 4% kao dvoj,beno, a ostatak od 13% kao nepodesan. Drvna masa visokih šuma cijeni se na 71 miliaria kubika, od toga 50% četinjara čistih i mješamih a 50% lišćara; šikara ima 4.3 milionai kubika. Ukupni tekući godišnji prđrast kreće se oko 2.8 miliona 0.84 mil. .m3, dok u visokim lllisnatim šumama privatne šume iskazuju prirast od 0,39 .miliona m3, a državne samo 0.28 miliona kubika. Proizvodna sposobnost navedenih šuma ne može ni izdaleka udovoljiti, domaćoj potrebi i potražnji drvne industrije. Pored znatnih količina uvezenog rudnog drveta, željezničkih pragova, šperploča, i ´furnira Engleska je uvezla: mekane rezane tvrde rezane građe u 1950. godini 3,574.080 m3 1,174.000 m3 u 1951. godini 7,475-200 „ 1,990.000 „ Iz Jugoslavije oko 2.000 .m3 Rr. Uticaj potaše i svijetla na otpornost sadnica proti mrazu i studeni. Monti e bosehi — 4/52. U Institutu za šumarska istraživanja sveučilišta Hokl.aido u Sapporo u sjev. Japanu vršena su po direktoru instituta prof. Sato i njegovim suradnicama Miyakoshi i Muta interesantni pokusi i istraživanja o otpornosti sadnica prati niske temperature. Pokusi su vršeni sa osam vrstu četinara i tri vrste lišćara, među ovim . kantorom i paulowniom. Jedna grupa pokusa odnosila se na djelovanje dodavanja sve većih količina potaše tlu, a druga istraživala je utiacj izmijenjenog fotoperiodlzma umjetnim oduzimanjem svijetla za trajanja vegetacie u određenom vremenskim razmacima. Ovaj potonji postupak interesantan naročito sa .biološkog stanovišta dokazuje, da modiifkacije uslijed fotaperiođizma povećavaju ozmo´tski pritisak i dosljedno povećavaju otpornost proti studeni. S praktičnog gledišta značajnija je druga grupa pokusa, koji su pokazalli za sve ispitane vrste da povećanjem dodavanja hranivih soli potaše tlu mlade biljčice postaju sve više otpornije proti niskih temperatura. Međutim gore spomenuti pokusi s praktične strane upućuju, .naročito na zemljištu koje oskudijeva potašom, da se provede melioracija obilnim dodarvanjem potaše osoibito u šumskim rasadnicima, koji veoma često stradaju od mraza, .bilo obzirom na klimu, bilo obzirom na osjetljivost vrsti koje se u njima uzgajaju. 342 |