DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9/1952 str. 41 <-- 41 --> PDF |
b) oblake makroirelijefa i mikroirelijefa, c) karakter matičnog supstrata i tLa, d) prirodni vegetacijiski pokrov (klimaks asocijacija). Sekundarne faktore dijeli na agrotehničke (ukljuciov umjetni vegetaoijisk-J pokrov) i tehničke. Autor vrlo detaljno diskutira ovisnost glavnih formi erozije (vodom, vjetrom . glaoijialne) o gore navedenim faktorima i to» napose u vezi s tipovima tla. 6. Erozija u g ir o ž e n a p o» »d r u č j a Č e h o s 1 o» v a č k e. 7. Istraživanje erozije tla. Mogu se razlikovati ugl. tri smjera istraživanja: a) Direktno istraživanje površinskog spiranja tla uz prirodne »uvjete ma većim ili manjim parcelama ili monolitima. Metoda je važna za objašnjavanje osnovnih zakonitost! erozije obzirom na odmos prema inklinaciji, ekspoziciji, količini oborina, načinu obrade tla, utjecaju vegetacilje i t. d. No ta metoda nije prikladna zai karakteriizaciju tla s gledišta erozije kod istraživanja» na većim površinama. b) Istraživanje nekih »fizikalnih i kemijskih svojstava tla na osnovu čega se zaključuje o otpornosti tla protiv erozije. Dosad nije određeno1 na osnovu fcoj»ih svojstava bi ise moglo sasma pouzdano zaključivati o rezistentnosti ili sklonosti tla prema eroziji, pa takova određivanja imaju tek grubo kvalitativni karakter. c) direktno određivanje koherencije tla (po brzini dispergiranja u vodi i otpornosti protiv otplavljenja) na terenu i u laboratoriju. Nijedna od dosadašnjih metoda ne zadovoljava posvema. 8. Sredstva za borbu protiv erozije. Ovamo autor ubraja tehničke mjere (uređenje površine, komasacije i poljoprivredmo-tehničke melioracije tla, drenažu i navodn javan je, uređenje bujica, uičvršćivanj»e pijeska), fitoekološke mjere (biološko uravnoteživanjc kraja, burobrane i zaštitne šumske pojaseve, poišum´ljavanije, zaitravljiivanje), agrotehničke mjere (gospodarenje vlajjoin, pravilnu obradu tla», gnojenje, plodorcd i dr.), te administrativne mjere S propagandu. Opširno je razrađena primjena tih mjera u borbi protiv erozije vodoim i vjetrom. Autor napose ističe, da» borbu protiv erozijie valjai uvijek voditi kompleksno, »mai svim frentama«. Polovičnost nije dopuštena, jer ne vodi do cilja. Da bi se iborba protiv erozije mogla uspješno vaditi treibe je prije svega temeljito, poznavati u svim. njenim oblicima. Samo na osnovu tačnog poznavanja uvjeta i toka erozije i njenih posljedica, moći će se u svakom konkretnom slučaju izabrati najbolja sredstva za njeno sprečavanje. Iz toga jasno proističe potreba središta za istraživanje i borbu protiv erozije. Knjiga je opremljena sa| 65 »dioibro» reproduciranih, većinom »originalnih autorovih fotografija. Na kraju isu dodani» pregled literature (sadrži 129 radova), stvarno i geografsko kazalo, te skica šumskih kompleksa Čehoslovaičke i predjeli gdje će trebati postaviti buiroibrane pojaseve, U našoj zemlji, koja je napose u zapadnom dijelu daleko humidhija od Čehoslovačke, erozija predstavlja još mnogo ozbiljniji problem. Golemi predjeli Krša već su opustošeni, a štete j delije nastaju i to ne samo na Kršu nego i u drugim našim krajevima. Borbi protiv erozije, tamo gdje ona postoji, kao i preventivnim mjerama trebalo b; i kod nas posvetiti više pažnje nego doi sada. i Ing. Zlaitko Graičanin Šumarstvo u Engleskoj. Radovi procjene britanskih šuma, vršeni za vrijeme od 1947—1949. g. nedavno» su objelodanjeni. Glavna im je svrha bila »da se kartiraklasificira šumsko tlo od 2 ha površine na više i ustanovi »drvna masa i prirast »po»stojećih sastojina. Privatne šume bile »su proejemjene »po naročito angarž´0>vano»m, i uvježbanom perso»nalu, po utv.rđeno»m sistemu po»d nadzioiroim šumarskih stručnjaka. »Svi statistički podaci »ovo»g! obimnog pregleda oidnoise se posebno na Englesku, Škotsku i Wales, te sveukupno za Veliku Britaniju. Ukupna površina šuma iznoisi 1,395.670 ha, »ako »se ovome dodaju šume ispod 2 ha površine, koje se cijene! ina 76.000 ha1, onda sveukupna šumska površina se kreće Olko 1,47 milioina ha ili 6.5°/o od površine zemlje. Od sveukupne šumske površine 52°/o zauzimaju visoke šume četinara, »listača il mješovite, IO"/« »šiiaare», 15°/o grmlje i žibunje, 4°/o »devastirano i 19°/o »siasječeno» (prema 341 |