DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9/1952 str. 39     <-- 39 -->        PDF

one normale osnovane na broju stabala, koje se baziraju na Liocourtovom zakonu i
još nekim drugim veličinama.


U normalama, koje se osnivaju ma temeljnicama, obrađene su: Tichijava,
Hufifnagelovai, Tordonyeva, Kernova i Jovanovičeva normalai Sve te normale imaju
samo historijsko značenje zbog pogrešnosti upotrebe ovog osnova. Naime temeljnice
se nfsu pokazale ,keo´ pogodno sredstvo1 za uspješno i konačno rješenje problema
normalne preborne šume, kako je to dokazao autor.


Normale osnovane na masi i njenoji strukturi čine, prema1 autoru, uravnotežena´
stanja kontrolnih metoda. Ovdje se masa i njena struktura ističu kao> jedini osnov
normalnog stanja preborne šume. Te su normal© upotrabljivei i za praksu* i za naučna
istraživanjiav Dolaze u obzir u naprednijim sastojiimskim odnosima intenzivne šumske
privrede. !


Osim navedenih noirmala autor donosi i prikaz slobodnih ili induktivnih i deduktiivnih
normala.


Slobodne normale prepuštaju sve nalazu u prirodnoj prabornoj šumi normalnog
ili ...... normalnog sastava na manjoj površini, dok deduktivne normale polaze
obratnim putem od velikog u malo. Mogu doći do primjene prema dr. Miletiću za
široku praksu uređivanja preborne šume, ali uz uvjet intenzivnog gospodarenja.


U glavi trećoj; obrađene su realne normale poslije sječe. Od metoda za određivanje
normalnog stanja poslije sječe autor azlaiže: sumarnu metodu, Françoisovu
metodu stvarnih vremena prelaza, metodu jednakih vremena prelaza i empiričku
metodu normale prije i poslije sječe. U tom poglavlju pisac iznosi j neke svoje originalne
ideje po toj problematici.


Drugi dio, glava četvrta sadrži: prinos naprednijih prabornih tipova intenzivnog
gospodarenjoi. U toj glavi pisac minuciioznoi obraduje metode određivanja1 etata u
prebornim šumama. Prikazano je određivanje prinosa (etata) na bazi: broja dubećih
stabala, temeljnica, zalihe, prirasta mase te zalihe lii prirasta.


Od metoda, koje bazira ju određivanje prinosa na brojlu dubećih stabala autor
donaša: empiričku metodu, metode određivanja prinosa preborne šume u SSSR-u,
Burelovu metodu, Puton-Huffelovu metodu, Henrlieyovu metodu raspoređtivanjHi,
prvu Huiffnagelovu metodu i Feketeovu metodu. Sve ove tnetode imaju prema analizi
pisca historijsko značenje osim prve Huffnageiove metode. Ta metoda može doći
danas da prim jene, ali dobiva svoju punu vrijednost tek u vezi s kojlim drugim postupkom
ili elementima.


Metoda koja određuje etat na baz; temeljnice je Tichyeva metoda (Tichiev
normalni faktor). Pisac daje prikaz i ocjenu te metode na temelju koje izlazi, da i
ona lima samo historijsko´ značenje.


Od metoda;, koje utvrđuju etat na osnovi maise, obrađene su Mantel-Massonova
metoda i metoda promjenljivog procenta koirišćenja ili intenziteta prebiranja —
sumarni metod. Prema ocjeni autora Mantel-Massonova metoda ima historijsko značenje,
dok se druga — sumarna metoda može prfimij´eniiti jedino kod grubih i sasvim
približnih ocjena prinosne sposobnosti izvjesne preborne šume


Pisac vrlo potanko prikazuje ; daje ocjenu metoda, koje određuju etat na bazi
prirasta. Te su metode: druga Huffnagdlova metoda prirasta, kontrolna metoda
Gurnaud-Biolleyeva, varijanta kontrolne metode od Wi:bklera, varijanta od Rey-a,
varijanta od Schaeffera, Gazin i D´ Alvemya i metoda normale prije i poslije sječe.


Ova posljednja metoda rezultat je rađa Tordonya ii Kerna. Zvanično je bilo
propisana Naputkom iz 1903. Ona je u glavnoni ponikla i dalje se razrađivalla na
našem tlu u našim prilikama, pa je možemo smatrati, kako istiiče Dr. Miiletić, našim
doprinosom misli o1 uređivanju preborne šume.


Što se tiče upotrebljivosti tih metoda, to pisac navodi da druga Huffnageiova
metoda može doći i danas iu obzir, ali dobiva svoju punu vrijednost u vezi s kojim
drugiim postupkom. Ostale metode obuhvaćaju sve elemente za pouzdano određivanje,
po mogućnosti, trajnog prinosa. Svaka od onih metoda predstavlja jedan izgrađen i
zaokružen sistem uređivanja, pa sigurno j samostalno- pristupa uređivanju preborne
šume na njoj svojstven način.


Od metoda, koje određuju prinos na bazi zalihe i prirasta obrađene su: Mćlardova
metoda, treća Huffnagova metoda diobe masa i opći obrazac prinosa (opća
prinosna formula). , "~


Mélardbva metoda jima prema anaKizotma pisca bistorijko značenje, dok je treća
Hufnagelova metoda diobe masa vrlo upotrebljiva za iiređivamje preboTniih šuma u
prilikama, koje joj odgovaraju.


339