DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9/1952 str. 38 <-- 38 --> PDF |
<7. strugne .....&... ffîtegh demxhet liment ItüMtßt Dr. in g. Žarko M i 1 etić: Osnovi uređivanja prebirne šume, knjiga druga, izdanje Zadružna knjiga, Beograd 1951. str. 424 sa 38 slika u tekstu. Nakon razmaka od preko godine dano izašle je iz štampe il druga knjiga »Osnovi uređivanja prebirne šume«. Prilikom prikaza prve knjige1) iznijeli smo činjenice, koje su) .bile od utjecaja, da je Dr. Miiletic pristupio piisanju ovog opsežnog i značajnog djela:. Istaknuli smo tada i značenje, ikoje ... to djelo: za naiše šumsko gospodarstvo i šumarsku nauku. Obje ove knjige sačinjavaju organsku cjelinu. Međutim valja naglasiti, da je građai dm<;|e knjige opsežnija! i mnogo složenija: od građe prve knjige. Materija, koja je obrađena u drugoj knjizi, obuhvaća pitanja normalnog stanja preborne šume i metode za određivanje etata. Ta dva kompleksa! specijalnih pitanja sačinjavaju upravo1 srž uređivanja preborne šume. Građa je razdijeljena u dva dijela. U prvom su dijelu obrađene teorije normalnog stenja preborne šume. Dijeli se na tri glave. Drugi d&o sadrži problematiku određivanja prinosa (etata) preboTne šume. Razdijeljen je isto tako u tri glave. U prvom dijelu prilikom proučavanja pitanja normalnog stanja preborne šume autor razvija m&ao najpovoljnije izgradnje preborne šume u cilju izvođenja trajnog gospodarenja. Glava pirva sadrži prikaz i ocjenu spekulativnog shvaćanja normalnog stanja preboTne šume od Judeicha, Schiff ela i Guttenberga. Tii autori pokušavali su da riješe problematiku normalnog stanja prebrnc šume jednostavnim prenošenjem uslovi normamostii gospodarske jedinice visoke pravilne šume na preborne saistojine. Njihovo je nastojanje bilo potpuno spekulativnog karaktera, jer je prelazilo preko- svih strukturnih osobina i specifičnih prilika preborne šume i prefoornog ´gospodarenja. Zbog toga te ........ imaju čisto historijsko´ značenje. U drugoj glavi obrađene .su normale odnosima zbiljne preborne šume. U toj grupi normala pisac obrađuje . analizira normale, koje se osnivaju na: pokrovu .kruna ili zastrtoj (prekrivenoj) površini, broju stabala, temeljnicama, ´drvnoj masi (zalihi) zatim slobodne normale i! deduktivne normale. U skupini normala osnovanih na pokrovu kruna razmotrene siu: Burelova, Gaizinova i Böhmerova normala te Henrieyova metoda raspoređivanja. Međutim sve te normale, kako ističe autor, j pored sve svoje zanimljivosti i originalnost» imaju historijsko značenje. Uzrok tome je taj, što one polaze od zajedničke pretpostavke, da pojedina stepeni zastiru jednaku površinu, a te je pretpostavka neispravna. Ü normalama zasnovanim na broju stabala prikazane su: Feketeo-vo noirmalno stanje, zatim normale, koje se temelje na odnosu broju stabala: dvaju susjednih stepena (Huffel, d Fracois i t. d.) i normale, koje se osnivaju na vremenu prelaženja u koje spadaju Hladikova normala i Françoisova teoretska konstrukcija normalne preborne sasitojine. Prema Dru Miletiću Feketeova j Hladikova normala imaju historijsko značenje, dok je Françoisova normala podesna saimoi za naučna istraživanja. Ona predstavlja klasičan primjer teoretske konstrukcije normalnog stanja breborne šume. No za praksu ne dolazi u obzir zbog zamršenosti osnova i pretpostavki na kojima počiva. Za praksu uređivanja, šuma i za naučna istraiživanjal dolaze u obzir, kako ističe pisac, i) Šumarski list, 1951, str. 97. 338 |