DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9/1952 str. 38     <-- 38 -->        PDF

<7. strugne .....&...


ffîtegh demxhet liment ItüMtßt


Dr. in g. Žarko M i 1 etić: Osnovi uređivanja prebirne šume, knjiga druga,
izdanje Zadružna knjiga, Beograd 1951. str. 424 sa 38 slika u tekstu.


Nakon razmaka od preko godine dano izašle je iz štampe il druga knjiga
»Osnovi uređivanja prebirne šume«. Prilikom prikaza prve knjige1) iznijeli smo činjenice,
koje su) .bile od utjecaja, da je Dr. Miiletic pristupio piisanju ovog opsežnog
i značajnog djela:. Istaknuli smo tada i značenje, ikoje ... to djelo: za naiše šumsko
gospodarstvo i šumarsku nauku.
Obje ove knjige sačinjavaju organsku cjelinu. Međutim valja naglasiti, da je
građai dm<;|e knjige opsežnija! i mnogo složenija: od građe prve knjige. Materija, koja
je obrađena u drugoj knjizi, obuhvaća pitanja normalnog stanja preborne šume i
metode za određivanje etata. Ta dva kompleksa! specijalnih pitanja sačinjavaju
upravo1 srž uređivanja preborne šume.


Građa je razdijeljena u dva dijela. U prvom su dijelu obrađene teorije normalnog
stenja preborne šume. Dijeli se na tri glave. Drugi d&o sadrži problematiku
određivanja prinosa (etata) preboTne šume. Razdijeljen je isto tako u tri glave.


U prvom dijelu prilikom proučavanja pitanja normalnog stanja preborne šume
autor razvija m&ao najpovoljnije izgradnje preborne šume u cilju izvođenja trajnog
gospodarenja.


Glava pirva sadrži prikaz i ocjenu spekulativnog shvaćanja normalnog stanja
preboTne šume od Judeicha, Schiff ela i Guttenberga. Tii autori pokušavali su da
riješe problematiku normalnog stanja prebrnc šume jednostavnim prenošenjem uslovi
normamostii gospodarske jedinice visoke pravilne šume na preborne saistojine. Njihovo
je nastojanje bilo potpuno spekulativnog karaktera, jer je prelazilo preko- svih
strukturnih osobina i specifičnih prilika preborne šume i prefoornog ´gospodarenja.
Zbog toga te ........ imaju čisto historijsko´ značenje.


U drugoj glavi obrađene .su normale realnima! zbog toga, jer traže rješenje normalnog stanja preborne šume . ´Strukturnim
odnosima zbiljne preborne šume. U toj grupi normala pisac obrađuje . analizira
normale, koje se osnivaju na: pokrovu .kruna ili zastrtoj (prekrivenoj) površini,
broju stabala, temeljnicama, ´drvnoj masi (zalihi) zatim slobodne normale i! deduktivne
normale.


U skupini normala osnovanih na pokrovu kruna razmotrene siu: Burelova,
Gaizinova i Böhmerova normala te Henrieyova metoda raspoređivanja. Međutim sve
te normale, kako ističe autor, j pored sve svoje zanimljivosti i originalnost» imaju
historijsko značenje. Uzrok tome je taj, što one polaze od zajedničke pretpostavke,
da pojedina stepeni zastiru jednaku površinu, a te je pretpostavka neispravna.


Ü normalama zasnovanim na broju stabala prikazane su: Feketeo-vo noirmalno
stanje, zatim normale, koje se temelje na odnosu broju stabala: dvaju susjednih stepena
(Huffel, d Fracois i t. d.) i normale, koje se osnivaju na vremenu prelaženja
u koje spadaju Hladikova normala i Françoisova teoretska konstrukcija normalne
preborne sasitojine.


Prema Dru Miletiću Feketeova j Hladikova normala imaju historijsko značenje,
dok je Françoisova normala podesna saimoi za naučna istraživanja. Ona predstavlja
klasičan primjer teoretske konstrukcije normalnog stanja breborne šume. No za
praksu ne dolazi u obzir zbog zamršenosti osnova i pretpostavki na kojima počiva.
Za praksu uređivanja, šuma i za naučna istraiživanjal dolaze u obzir, kako ističe pisac,


i) Šumarski list, 1951, str. 97.


338