DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9/1952 str. 36 <-- 36 --> PDF |
Nakon što smo iizvršili: obaranje 96 smrčevih stabala sa suhim vrhovima, konstatovali smo slijedeće: Samo kod jednog stabla konstatovali smo crvenu trulež, dok su sva ostala staibla bila; potpuno zdrava i neoštećena (ma deblu). Međutim na svim suhim vrhovima pronašli smo grizotihe malog .smrčinog pisara (Rityogenes cholcographus). ´ Koji su uzrocj doveli do> ove pojave? Po našem mišljenju primarni uzrok koji je doveo do ove pojave je dosadanje nepravilno gospodarenje i prejaki zahvat u sastojinu. Dosada/nje gospodarenje na području ove ´gospodarske jedinice malo je vodilo računa o šumsko uzgojnim momentima. Iz sastojina su se iskorištavala, kvalitetna stabla, dok su bolesna rakava il inače oštećena stabla ostajala u sastojfini. Osim toga u većinu odjela zašlo se je prejak:,m intezitetomi, premda hi svaka sječa, budući se ovdje radi o području visokog krša, trebala biti u prvom redu šumsko-uizgojnog i zaštitnog, a zatim eksploataoionog karaktera:. Da je tomu doista tako može nam posvjedočiti činjenica dal smo prošle jeseni imali na području ove gospodarske jedinice cea. 7.000 m3 izvaljeniih i prelomljenih stabala. Vrlo malo1 vodilo se računa o tome da se izrađeni soirtimentil, naročito oni četinjača zimske sječe, pravodobno iizvezu iz šume, tako posvude imademo ležećeg drvnog materijala, koji pretstavlja leglo i žarište raznih štetočina. Nepravilno gospodarenje, prejaki zahvat u drvnu zalihu, nespirovadanje osnovnih šumsko-zaštitnih i sanitarnih mjera, moralo je dovest; do poremećenja bioeenotske ravnoteže. Prejako otvaranje sklopa dovelo je pak do toga da se je jako pojačala transpiracija. Pojačana transpiracija mora da je naročito nepovoljno djelovala za jake suše 1950´. godine, a ovdje se radi o stablima koja naselju ju izložene glavice i grebene gdje je tlo veoma mršavo i plitko, a, kapacitet za: vodu toga tla je minimalan. Ne isključujemo mogućnost da je ; preobilan urod sjemena prošle godine bio jedan, pored napred pobrojanih faktora, koji je doveo do fiziološkog slabljenja smrčenih stabala, a ovdje se radi o< zrelim stablima kod kojih je vitalnost i linače smanjena. Sušenje je barem za sada zahvatilo: ...... vrhove. Ukoliko sušenje ne bude narpredovaloi, ili barem ne bude naglo´ napredovalo, svakako´ će biti /potrebno da za sada ne diramo ta staibla, jer bi na taj način još više prorijedili i onako prejiafco´ prekinut sklop, a na mjestima bismo tlo i potpuno ogolili. Podmlatka na tim izloženim položajima ih «opće nema, ili je veoma slabo1 razvijen. Svakako bi bilio najbolje kada bi smrča naplodila tlo pod sobom. Međutim ukollikoi da toga ne dođe, a kako prije ili kasnije ta stabla moramo porušiti ,J izvesti, postavlja se pred nas problem umjetne obnove sastojina, kao i problem vrste s kojom bi izvršili obnovu. Već smo napomenuli da jela na području ove gospodarske jedinice izbjegava izložene položaje, te prema tome ukoliko´ dođe do umjetne obnove tih sastojina moći ćemoi «potorijdbit? ili ponovno smrću ili eventualno´ bukvu. Ing, Tomaševski S. DVADESET I PETA GODIŠNJICA NJEMAČKOG DRUŠTVA ZA ŠUMARSKU NAUKU O RADU I INSTITUTA ZA ŠUMARSKU NAUKU O RADU 24. lipnja ove godine svečano je u Reinbefcu kod Hamburga proslavljena dvadeset i peta godišnjica postojanja i rada dvaju značajnih ustanova u šumarstvu Njemačke: Društva za šumarsku nauku o radu (Gesellschaft für forstliche Arbeitswissemschaft — Geffa —) i njegovog Instituta za šumarsku nauku o radu (Institut für forstliche Arbeitswiissenschaft — Iffa —). Budući da »Geffa« i »Iffa« zauzimaju u šumarskoj nauci o radu posebno mjesto- i budući da je njihov rad od značenja ne samo za njemačko šumarstvo´ nego i za šumarstvu cijelog svijeta ukratko ćemo iznijeti dosadašnji rad ovih organizacija i njihove zasluge za razvitak šumarske nauke o radu. Društvo za šumarsku nauku o radu osnovano je 1927. god. u Berlinu. Inicijativu za osnivanje ovakovog društva dali su pioniri šumarske nauke o radu H i 1 f, Rie s i Strehlke . Oni su 1926. god. poveli akciju za osnivanje ovakovog društva na godišnjoj skupštini njemačkog šumarskog saveza u Rostocku. Poslije završetka rata sjedište društva prenijeto je u Westerhoif (Kreis Osterode). Svrha društva je promicanje šumarske nauke o radu i pomagan je rada Instituta za šumarsku nauku o radu. Kod provođenja ovih svojih zadataka, društvo1 se 336 |
ŠUMARSKI LIST 9/1952 str. 37 <-- 37 --> PDF |
rukovodi zasadama opće nauke o radu uzevši u obzir specifičnosti šumskog rada. Na godišnjim sastancima društva, koji se održavaju redovno jednom godišnje (Ovogodišnje zasjedanje održava se ui vremenu od 18.—23. VIII. .. Gmundenu — Austrija) raspravljaju se pojedini stručni problemi iz područja šumarske nauke o radu i izmjenjuju iskustva. Institut za šumarsku nauku o radu osnovan je također 1927. Sjedište instituta nalazilo se do 1945. u Eberswaldu a od tada se nalaizi u Re´Jmbeku kod Hamburga. Institut je društvena organizacija Društva za šumarsku nauku o radu. Na čelu instituta nailazi se od njegovog osnivanja Prof. H. H. Hilf, koji je po svojim radovima na području šumarske nauke o< radu jedan od najpoznatijih svjetskih stručnjaka1. Do godine 1944. Društvo i Institut publicirali su za šumarsku praiksu niz priručnika i radova. Njihovi radovi obuhvatili su slijedeće probleme: Šumsko-uizgojnii radovi na sječi, i izradi drveta; Podizanje vrijednosti šumskih proizvoda; SmoLarenje i Zaštita rada u šumi. Iz tih područja nabrajamo samo neke od objavljenih publikacija: Sjetva u rasadniku; Vađenje, pakovanje i transport sadnica; Obnova topola i vrba Teznicania; Radničke grupe kod sječe i izrade; Sjekira i njeno održanje; Izrada borovog jamskog i celuloznog drveta. Njega šumske pile; Kresanje grana kod bora radi dizanja kvaliteta oblovine; Smolarsiki radovi; Siguran rad u šumi, i t. d. Poslije 1945. god. DruštvoJ je zajedno sa Institutom publiciralo 155 raznih radova, namijenjenih šumarskoj praksi. Od tih spominjemo samo neke: Pravilno obaranje, Hannover 1946; Samostalna izrada šumskog alata, Hannover 1949; Pravilno krčenje panjeva, Reinbek 1951; Sabiranje češera na budućem stablu* Hannover 1950; Godišnjak topola, Hannover 1947; Košaračka vrba, Hannover 1949, ii t. d. Rezultati rada Instituta i članova društva! na području šumarske nauke o radu publiciraju se u povremenim saopćenjima! instituta »Eorstarbeit« te drugim stručnim šumarskim časopisima. Problemi kojima se bavi Društvo I Institut nai području šumarske nauke o radu su slijedeći: 1. Istraživanja potroška energija kod najtežih radova u šumarstvu (Istraživanja na području fiziologije rada ´U vezo sa Max-Planck institutom za fiziologiju u Dortmundu; Izrada tabela o dnevnom utrošku energije; Poboljšanje radnog oruđa i načina rada obzirom na potrošak energije kod rada); 2. Istraživanja šumskog oruđa u cilju poboljšanja rada i njegovog olakšanja (Istraživanje najboljeg oblika oruđa i tv d.) 3. Unapređivanje metoda rada i uvođenje intenzivnijih metoda rada u šumarstvu (Planiranje rada; Stvaranje preduvjeta za raid i t. d.); 4. Ustanovljivanje učinka kod rada kao baze za plaćanje rada po učinku i osnove za privredne kalkulacije (Izrada tabela učinaka; Tarifa za sječu i izradu, Izdavanja uputa za obračun zarade, Arhiv učinaka); 5. Izrada učila i metoda podučavanja kod izobrazbe šumarskih službenika i radnika. i Nai inicijativu Društva i Instituta otvorene su u Njemačkoj prve škole za šumske radnike (Waldarbeitschule) koje i danas sa uspjehom rade na tom polju. Institut »Iffa« obogatio je od svog osnivanja do danais šumarsku nauku u radu sa brojnim naučnom radovima. Institut stoji u neposrednom kontaktu sa nizom sličnih ustanova u drugim zemljama, koje se bave problemima rada u šumarstvu. Godišnja eavjetovanja Društva postala su privlačna ne samo za stručne krugove Njemačke i Austrije nego i za stručnjake iz cijele Evrope. To se vidi po izvještajima sa ovih savjetovanjima na kojima sudjeluje znatan broj stranaca. Iako se rad »Geffa« i »Iffa« odvija u drugim ekonomskim usloviima nego, što postoje kod nas, gdje se sva sredstva proizvodnje nalaze u rukama neposrednih proizvođača, ipak on nije bez interesa za nas. Budući da se sva djelatnost Instituta il Društva oisniva na proučavanju rada i njegove uloge u šumskoj proizvodnja rezu! taiti istraživanja se mogu korisno upofrebiti i u našim uslovima. R. Benić 337 |