DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9/1952 str. 36 <-- 36 --> PDF |
Nakon što smo iizvršili: obaranje 96 smrčevih stabala sa suhim vrhovima, konstatovali smo slijedeće: Samo kod jednog stabla konstatovali smo crvenu trulež, dok su sva ostala staibla bila; potpuno zdrava i neoštećena (ma deblu). Međutim na svim suhim vrhovima pronašli smo grizotihe malog .smrčinog pisara (Rityogenes cholcographus). ´ Koji su uzrocj doveli do> ove pojave? Po našem mišljenju primarni uzrok koji je doveo do ove pojave je dosadanje nepravilno gospodarenje i prejaki zahvat u sastojinu. Dosada/nje gospodarenje na području ove ´gospodarske jedinice malo je vodilo računa o šumsko uzgojnim momentima. Iz sastojina su se iskorištavala, kvalitetna stabla, dok su bolesna rakava il inače oštećena stabla ostajala u sastojfini. Osim toga u većinu odjela zašlo se je prejak:,m intezitetomi, premda hi svaka sječa, budući se ovdje radi o području visokog krša, trebala biti u prvom redu šumsko-uizgojnog i zaštitnog, a zatim eksploataoionog karaktera:. Da je tomu doista tako može nam posvjedočiti činjenica dal smo prošle jeseni imali na području ove gospodarske jedinice cea. 7.000 m3 izvaljeniih i prelomljenih stabala. Vrlo malo1 vodilo se računa o tome da se izrađeni soirtimentil, naročito oni četinjača zimske sječe, pravodobno iizvezu iz šume, tako posvude imademo ležećeg drvnog materijala, koji pretstavlja leglo i žarište raznih štetočina. Nepravilno gospodarenje, prejaki zahvat u drvnu zalihu, nespirovadanje osnovnih šumsko-zaštitnih i sanitarnih mjera, moralo je dovest; do poremećenja bioeenotske ravnoteže. Prejako otvaranje sklopa dovelo je pak do toga da se je jako pojačala transpiracija. Pojačana transpiracija mora da je naročito nepovoljno djelovala za jake suše 1950´. godine, a ovdje se radi o stablima koja naselju ju izložene glavice i grebene gdje je tlo veoma mršavo i plitko, a, kapacitet za: vodu toga tla je minimalan. Ne isključujemo mogućnost da je ; preobilan urod sjemena prošle godine bio jedan, pored napred pobrojanih faktora, koji je doveo do fiziološkog slabljenja smrčenih stabala, a ovdje se radi o< zrelim stablima kod kojih je vitalnost i linače smanjena. Sušenje je barem za sada zahvatilo: ...... vrhove. Ukoliko sušenje ne bude narpredovaloi, ili barem ne bude naglo´ napredovalo, svakako´ će biti /potrebno da za sada ne diramo ta staibla, jer bi na taj način još više prorijedili i onako prejiafco´ prekinut sklop, a na mjestima bismo tlo i potpuno ogolili. Podmlatka na tim izloženim položajima ih «opće nema, ili je veoma slabo1 razvijen. Svakako bi bilio najbolje kada bi smrča naplodila tlo pod sobom. Međutim ukollikoi da toga ne dođe, a kako prije ili kasnije ta stabla moramo porušiti ,J izvesti, postavlja se pred nas problem umjetne obnove sastojina, kao i problem vrste s kojom bi izvršili obnovu. Već smo napomenuli da jela na području ove gospodarske jedinice izbjegava izložene položaje, te prema tome ukoliko´ dođe do umjetne obnove tih sastojina moći ćemoi «potorijdbit? ili ponovno smrću ili eventualno´ bukvu. Ing, Tomaševski S. DVADESET I PETA GODIŠNJICA NJEMAČKOG DRUŠTVA ZA ŠUMARSKU NAUKU O RADU I INSTITUTA ZA ŠUMARSKU NAUKU O RADU 24. lipnja ove godine svečano je u Reinbefcu kod Hamburga proslavljena dvadeset i peta godišnjica postojanja i rada dvaju značajnih ustanova u šumarstvu Njemačke: Društva za šumarsku nauku o radu (Gesellschaft für forstliche Arbeitswissemschaft — Geffa —) i njegovog Instituta za šumarsku nauku o radu (Institut für forstliche Arbeitswiissenschaft — Iffa —). Budući da »Geffa« i »Iffa« zauzimaju u šumarskoj nauci o radu posebno mjesto- i budući da je njihov rad od značenja ne samo za njemačko šumarstvo´ nego i za šumarstvu cijelog svijeta ukratko ćemo iznijeti dosadašnji rad ovih organizacija i njihove zasluge za razvitak šumarske nauke o radu. Društvo za šumarsku nauku o radu osnovano je 1927. god. u Berlinu. Inicijativu za osnivanje ovakovog društva dali su pioniri šumarske nauke o radu H i 1 f, Rie s i Strehlke . Oni su 1926. god. poveli akciju za osnivanje ovakovog društva na godišnjoj skupštini njemačkog šumarskog saveza u Rostocku. Poslije završetka rata sjedište društva prenijeto je u Westerhoif (Kreis Osterode). Svrha društva je promicanje šumarske nauke o radu i pomagan je rada Instituta za šumarsku nauku o radu. Kod provođenja ovih svojih zadataka, društvo1 se 336 |