DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9/1952 str. 35 <-- 35 --> PDF |
14. Škorić V., Holandska bolest brijestova, Šumarski, List, Zagreb 1943. 15. iškorić V., Holandska bolest brijestova, Naš vrt, Zagreb 1935. 16. Vajda Z., Uzroci opidemijskog -ugibamja brijestova, Glasnik za šumske pokuse Poljopriivredno-šumarskog fakulteta, ,br. 10, Zagreb 1952. 17. Walter M,—May C—Collins C. W., Dutch Elm Disease and Its Control, United States Departement of Agriculture, Circular . 677, Washington D. C. 1943. CONTROL OF THE DRYING UP OF ELM During the last three decades there have dried up in PR of Croatia some 6 mil l´onis of elm trees evaluated with more than 2 million cubic metres wood bulk. The author presents, all the so far known methods of combating the elm desease, which were applied from the beginning of the previous century up to the latest expe riments of elm-tree protection. He finally comes to the conclusion that the most safe sylvi-cultural measures should be those replacing native unre si stent trees by resistent hybrids and other tree sptcies more suitable to the site conditions. By direct destination of pests causing the elm dying (Scolytue sp, and Ceratostoi mella ulmii) it is possible as yet to protect only smaller elm stands and efai trees in alleys and parks, La&$tee§ifra SUŠENJE VRHOVA KOD SMREKE NA PODRUČJU GOSPODARSKE JEDINICE RAVNA GORA Gospodarska jedinica Rarvna Gora pripada bujnoj zajednici jele-bukve. Zaprema: površinu od 5.450 ha, i spada u Oblast visokog krša (nadim, visina od 800— 1.200 metara). Temeljimo kamenje tvore vapncnci i dolomiti, sa svim karakterističnim osobinama i fenomenima krša: glavicama, grebenima i mnogobrojnim vrtačama. Po površini izbijaju skoro svugdje pećine i manji ili veći blokovi kamenja, ai između kamenja nakupilo se je plitko do srednje duboko, iovasto i dosta humoizno tlo,. Boniteti staništa su vrlo´ različiti, međusobno ispremiješani i prelaze naglo jedan u drujji, tako da ih je dosta teško lučiti. Glavne (vrste su jeta i1 bukva sa, priimij´ešanoim smrekom. Bukva dolazi na svam staništima, a na višim i izloženim položajima stvara i čiste sastojt´ne. Jela tvori sa bukvom u stablilničnoj i grupimičmoj smjeisi mješovite saistojine, u ikojima većinoni i prevladava, ali izbjegava izložene položaje, grebene i glavice, koje prepušta bukvi i smrči. Šmrca je redovito primiješama jeli! i ibukvi, te se naseljuje u vrtačama i dolinama sa svjeän» 1 relativno dubokim tlom, ali vrlo, često dolazi :j na kamenitim i eksiploniranim mjestima, glavnicama i grebenima. Odnos između bukve jele i smrče je 8:1:1, Od ostalih vrsta zastupljen; su gorski javor, brijest i jasen u vrlo maloj količini li rastureni po cijeloj površini, a uglavnom na onim površinama gdje prevladava buikva. Sušenje jelovih stabala poznato je i1 od ranije. To je bila stalna pojava sa kojom ise je računalo j koja je smatrana skoro normalnom. Međutim početkom ovogodišnje vegetaeione periode, konstatovali smo1 sušenje vrhova kod smrče i to na području čitave gospodarske jedinice, premda su, barem do sada, njezini šušci b´fli rijetkost. Ustanovili smo da se uglavnom suše vrhovi kod stabala koja naseljuju izložene položaje — grebene i glavice, ali imade i slučajeva sušenja vrhova i kod stabala koja rastu u vrtačama, istina ui daleko manjoj mjeri. Sušenje je zahvatilo dosta, široke razmjere, a suše se vrhovi kod stabala jaë´h debiljinsikih razreda (uglavnom stabla iznad 60 cm prsnog promjera). Dužina suhih vrhova kreće se između 0,30—1,50 metara. 335 |