DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 9/1952 str. 34     <-- 34 -->        PDF

Sve to znači, da do danas milje pošlo za rukom! dai sei pronađe efektivni
način zaštite evropskih brijestova od te epidemije, tako da iz mnogih
velikih područja Evrope ta vrsta drveta gotovo potpuno nestaje.


*


Prema dobivenim podacima vidi se, da brijestovi, koji rastu u suhim,
pred/jelima naše države, pokazuju razmjerno velik otpor prema holandskoj
bolesti. Bilo bi korisno i potrebno, da se prije ´ispita otporna sposobnost
tih brijestova i da se utvrdi bi li bilo moguće, da se izginuli brijestovi
zamijene ovim otpornim vrstama, odnosno da se selekcijom il´i
hibridizacijom uzgoje nove, otporne vrste i tako osigura dalji opstanak
brijestova u našim šumama.


*
i
Šteta koju današnje sušenje brijestova nanosi našem šumskom gospodarstvu
ne sastoji se samo u gubitku velikih količina brestova drveta,
već i u tome, što je struktura mnogih, prije stabilnih mješovitih sastoj&na
hrasta, brijesta ´i jasena, nestankom brijesta gotovo potpuno uništena, tako
da će se sve te sastojine morati u najkraće vrijeme likvidirati. To stanje
znatno pogoršava i činjenica, što* je kao posljedica istoga početnoga uzroka,
osim ugibanja čistih hrastovih sastojina, u mnogim mješovitim sastojinama
s manjim brojem brestovih stabala istodobno s brijestom ugimuo
i velik broji hrastovih stabala, tako da je i njihov opstanak došao u pitanje.


Do danas nije pošlo za rukom, da se pronađe djelotvorni! način, kojim
bi se epidemija ugibanja brijestova u prostrani m šumskim .kompleksima
mogla suzbiti. Ne preostaje drugo, nego da upražnjena staništa
uginulih brijestova što prije popunimo utvrđenim,
otpornJitm Vrstama br ij|eis tjo va, njihovim h/ib
riđi m a ili kakvim, drugim, tim staništima prik
1 adnim vrstama drveć a.


Stoga bi naše šumsko-uzgojne mjere morale u prvom redu poći tim
putem stvarajući na taj način otporne mješovite sastojine. Izravnim suzbijanjem
uzročnika sušenja brijestova moći će se zasad spašavati samo
manje brestove sastojine, te brestova stabla u drvoredima i parkovima.


LITERATURA:


1.
Altum, Waldbeschädingunig durch Thiere, Berlin 1889.
2. Arnaud G., Quand l´orme dépérit. Cahiers français d´infoinmation, Paris 1949.
3.
Blagbrough P. Harry, Reducing WâMlife Hazards in Dutch Elm Disease, Control,
Journal of Forestry, june 1952.
4.
Barbey A., ´Die Bos trie h id en, Genf-Giesein 1901.
B.
Dimond A., Phytopathology, Vrl. 38, Jan. 1948. Agricultural Chemicals, Febr. 1948.
6.
Eckstein, . . Technik des Foirstsehutzes gegen Tiere, Berlin 1904.
7.
Farsky O., Odumirani jilmu, Dobove spisiky ča .matice lesnicke, eis´. 4, roc. IV,
Piisek 1936.
8.
Fron G., La Maladie de . orme, Revue des eaux et forets, Paris 1937.
9.
Goidaintich G., La morio, dell´ormo, Roma 1934.
10.
Kalanidra!—Pfeffer, Prispevek ,ke studöu. graiph´ioisy na jilimech, Pisek 1935,
11.
Nördliinger, Lehrbuch des Forstchuitzes, Berlin 1884.
12.
Ratzeburg J. T. Ch,, Diie Forsinseiktetn, Berlin 1839.
13.
........... ........ no .........., .... II, ............ ....... ......... ....,
......-......... 1947.
334