DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9/1952 str. 33 <-- 33 --> PDF |
je podmukla. Ona se razvija u granama drveća, ikoje je redovno, kao sastavni dio mješovitih sastojina, pojedinačno ili u grupama raspoređeno po velikim šumskjm područjima. Napadaj potkornjaka na grančice najviših, dijelova krošnje, koji mogu tamo da dolete iz velikih daljina, ostaje u takvim područjima redovno neopažen. Zbog te činjenice ne mogu se obaranjem lovnih stabala u dovoljnoj mjeri spriječiti takvi napadaji, a time niti obustavit i širenje zaraze. Kada na stablima po šumama opazimo prve znakove holandske bolesti — redovno je već prekasno za svaku akciju spašavanja. Akciju je gotovo i nemoguće provesti, jer se u pojedinim širokim šumskim područjima obično istodobno pojavljuje velik broj oboljelih stabala, koja su tu rastresena na veće udaljenosti, a usto pojedinačno ili u skupinama izmiješana s drugim vrstama drveća. Tada nam ne preostaje drugo, nego da se sva oboljela stabla što prije posijeku i izrade, a kora, grane i otpaci spale. Ali i ta akcija bi se radi opasnosti od požara smjela provesti u ograničenom! opsegu i za vlažnog vremena. Sigurnije bii bilo grane i koru srušenih bolesnih i napadnutih stabala poprskati tekućim 2%-tnim DDT-preparatom. Ovaj pak posljednji način, prema napred navedenom nije bez štetnih posljedica po mnoge korisne šumska životinje a naročito ptice. Stalnim pažljivim obaranjem lovnih stabala ipak bismo u izvjesnim područjima mogli bar donekle u s p o rit i širenje zaraze, ali nema izgleda da bismo u današnjim klimatskim prilikama epidemiju mogli zaustaviti i njezine krajnje posljedice spriječiti1. Metoda obaranja lovnih stabala mogla bi se djelomično s uspjehom primijeniti jedino uz uslov da ju izvodi dovoljno spremno stručno osoblje, koje moira imati na raspolaganju za! vrijeme otkoravanja potreban broj radnika i dovoljnu količinu insekticida. Ako ti uslovi nisu ispunjeni onda je rušenje lovnih stabala štetno. Da bi se uništili potkornjaci u izrađenim trupcima, preporučuje se, da se takvi neotkorani traipeji, izrađeni ljeti, drže 5 mjeseci pod vodom, a oni izrađeni zimi, treba da stoje pod vodom 7 mjeseci. Izrađeno, gljivom zaraženo drvo, može se zaštititi od naleta insekata tako, da se složaji tog drveta pokriju 20 cm debelim slojem šumske zemlje ili da se to drvo, kako! je već navedeno, stavi pod vodu (14). Iz svega izloženoga i raspravljenoga vidimo, da je s nastupom epidemije holandske brestove bolesti zaštita brijestova, uzraslih po prostranim šumskim područjima u sadašnjim klimatskim prilikama, gotovo nemoguća. Djelomice povoljni rezultati, postignuti izravnim suzbijanjem štetnog djelovanja gljive G ra p h i u m kemijskim sredstvima:, ne mogu se primijeniti u praktičnom šumskom gospodarstvu, već će eventualno moći koristiti u hortikulturi pri čuvanju osobito vrijednih brestovih stabala. Prema svim stručnim podacima, koje smo imali na raspolaganju, dosad se postiglo najviše uspjeha u iznalaženju otpornih vrsta brijesta odnosno njihovih varijacija i hibrida. Postignuti rezultati daju nade, da će taj problem doskora biti i za našu praksu konačno i povoljno riješen. Maramo primijetiti, da je ta mjera u biti šumsko-uzgojne prirode. Njom zamjenjujemo vrste brijestova, ugrožene epidemijom, brestove holandske bolesti, s vrstama, varijacijama odnosno umjetno uzgojnim hibridima, koji su prema toj bolesti otporni. 333 |