DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9/1952 str. 32     <-- 32 -->        PDF

najbolji uspjesi, kada su se stabla nalazila u početnom stadiju infekcije.
Kod stabla s proširenom infekcijom jedva se mogao zamijetiti neki uspjeh.
Možemo reći, da su rezultati takvih pokusa dosada bili djelomični, jer
nije pošlo za rukom da se Graphium potpuno uništi, već samo da se na
izvjesno vrijeme ograniči njegovo širenje i spriječi njegova za lišće ubitačna
djelatnost, te da se tako stablo održi na životu. Ali, i za podržavanje
takva stanja pokazalo se potrebnim, da se postupak povremeno
ponovi. Kako je tehnika oko provedbe tih kemijskih m e t o da komplicirana,
troškovi visoki, a djelovanje kratkotrajno, one će moći
doći u obzir samo očuvanje vrijednih izoliranih brestovih
stabala, koja rastu na mjestima, gdje im se
može pružiti stalna pažnja i njega.


, U Sjedinjenim Američkim Državama pokušalo se ugrožene brijestove
zaštititi od napadaja sko-litusa i na taj način, da su krošnje brijestova u
proljeće i* ljeto zamaglili raspršenom ras top in om DDTpr
ep ara ta (tekući diklor-difeniil-triikloretan, rastopljenu vodi). Taj je
pokus, pod stanovitim uvjetima i prilikama, također tek djelomice uspio.


Blagbrough P. Harry (Journal of Forestry, june 1952.) opisuje
najnovije pokuse koji se vrše u gradu Priiceton u S. A. D., da se u
tom gradu spasi 2580 brijestova. Njihov bi gubitak za ,građane toga grada
bio u svakom pogledu od velike štete. Da spasu te brijestove oni su ih
za vrijeme 3 godine (1948—1950.) svake godine dva puta prskali emulzijom
tekućeg DDT-preparata i to prije rojenja i izleta mladih potkornjaka.
Proljetno se prskanje izvelo prije listanja (ožujak—svibanj) sa 2°/o-tnom
emulzijom DDT, a, dok je ljetno prskanje vršeno sa l°/o-tnom emulzijom.
Prilikom svakog prskanja utrošeno je po stablu 15—20 galona (67,5—90
liit) insekticida. Rezultat tog postupka bio je pozitivan, potkornjaci su
kod naleta na zatrovana stabla poginuli, a brijestovi spašeni. Ali tom se
prilikom ujedno ustanovilo, da je takav način spašavanja brijestova nanio
mnoge štete pticama pjevicama, kao i mnogim drugim šumskim životinjama,
jer su sei hranili insekticidom zatrovanom hranom, pili ii kupali se
u zatrovanoj vodi te gradili gnijezda od zatrovanog materijala. Smrtnost
tih životinja znatno se smanjila, kada se mjesto prskanja primijenilo zamagljivanje.


Kako vidimo i ovaj je i ako efikasan način zaštite brijestova ograničen
samo na manje šumske površine i pojedina brijestova stabla, dok
u šumskom gospodarstvu na velikim površinama iz ekonomskih i tehničkih
razloga nije zasad provediv.


Konačno su izvedeni pokusi, da se skolitusi unište j a kii M insekticidima
u lovnim stablima. Ta su stabla nakvašena žestokim
tekućim insekticidima, na pr. monoklornaftalenom ili ortodilklorbenzenom,
koji su spojeni s produktima lako ishlapljivih derivata petroleuma..
Taj način uništavanja potkornjaka u lovnim stablima, uko!iko>
nema teškoća kod nabave jeftinih ´insekticida, ima prednost pred skidanjem
i paljenjem kore, jer je sigurniji, lakše se izvodi, a osim toga, tim
se načinom izbjegava opasnost od šumskog požara, koji može lako izbiti
pri paljenju kore u sušnim proljećima i ljetima.


Ali ni,time se nije mnogo napredovalo u pronalaženju sigurnog načina
sprečavanja epidemije ugibanja brijestova. Brestova holandska bolest


332