DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9/1952 str. 31 <-- 31 --> PDF |
Kod pokusa s brijestom upotrebfjeni su hormoni acide indolacetique i acide indolbutyrique. Postignuti su povoljni rezultati. Radi usavršavanja tog postupka; vrše se sada dailjii pokusi. Tim usavršenim postupkom bit će Iako razmnažati sve poznate oipoirne vrste brijestova, kao i one vrste, za koje pretpostavljamo, da će nam u tom pogledu biti korisne. Svakako će takav postupak znatno pridonijeti brzom iznalaženju otpornih vrsta brijestova. (2). Neki istraživači u Francuskoj i Sjedinjenim Amer. Dri. nastoje, da ugrožene vrste brijestova izravno zaštite kemijskim putem. Prema podacima Arn au da (2), nadopunjenim sa podaiima Blagbroughâ (3) upotrebljuju se u tu svrhu razna kemijska sredstva i primijenjuje više metoda. Mi ćemoi neke od njih ukratko prikazati. Uvođenjem prikladnih kemijskih sredstava u stabla treba da se uništi uzročnik bolesti, t, j. Ceratostomella ulml, . bar onemogući njezin razvoj i štetno djelovanje. To se nastoji postići inficiranje m kemijskog sredstva izravno u stablo ili namakanjem tla oko stabla. Pri izvedbi najnovijih pokusa dali su povoljne rezultate ovi kemijski produkti: sulfati i benzoati oksikvinoleina, hidrokvinon, p. nitrofenol, pirogancl i kvinon. Prema Arnaudu (2) laboratorijskim je pokusima dokazano, da su se protiv Graphiuma, kultiviranog na umjetnoj hranjivoj podlozi, aktivno pokazale i obojene materije, derivirane od trifenilmetana i sličnih spojeva. Zentmeye r (1943.) je nastojao, da pronaqe toksičke supstance za Graphium među sulfanilamidima. supstancama, bliskima vitaminu Be (ili Piridoksin). Fro n je god. 1936. u Francuskoj) izveo mnoge pokuse s derivatima oksikvinoleina — specijalno « neutralnim sulfatima ortooksikvinoleina (Kriptonol). Iskušano je i 45 drugih, različitih proizvoda u različitim kon centracijama. Fron je konstatirao, dia su brestove biljke, s kojima su se vršili ti pokusi, u taku duljeg vremena imale bujniju vegetaciju, obilnije i zeilenpje lišće, nego one, koje nisu uzete u poistupak. Ali takvo povoljno stanje biljaka traje tek nekoliko mjeseci. Oboljela biljka ne ozdravi posve, već se samo na neko vrijeme spašava, To se prema Stoddar d u (1946.), može protumačiti na taj način, što oksikvinolein ne djeluje na Graphium, nego samo na toksin, koji ta gljiva izlučuje. Stoga bi se taj postupak mo rao svake godine bar jednom ponoviti, Svaikogodišnjom introđufccijoni rastopine u deblo stvarale bi se na deblu ozljede , t, j . mjesta zgodna za infekciju različitim parazitarniim gljivama, pa je to jedan od glavnih razloga, da će se taj positupak i u vrtlarskoj praksi moći primijeniti tek u iznimnim slučajevima. Di m an d (5) i Fro n (8) daju podatke o pokusima liječenja bo lesnih brijestova injiciranjem oksikvinolein-benzoata u tlo oko njihova korijenja. Najbolji su rezultati postignuti, kada se u predjel korijenja, pod tlakom, injicirala 0,1%-tna rastopina toga spoja u količini od 5 galona po 1 engl, palcu, promjera stabla u prsnoj visini. Do konačnih rezultata tih pokusa nije se do danas došlo; oni se dalje vrše te se nalaze još uvijek u sladiju eksperimenata. Jednostavno zalijevanje korijenja tekućinom dalo je slabije rezultate, a naprašivanje tla pod biljkom suhim kemikalijama i kasnije polijevanje toga praha vodomi pokazalo se beskorisnim. Razumije se, da su postignuti 331 |