DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9/1952 str. 28 <-- 28 --> PDF |
odmah nakon infekcije, pa ako smo uklonili sve bolesne grane i odrezali ih što bliže deblu — u dovoljnoj udaljenosti od žarišta infekcije. Rezanje takvih grana može se izvršiti u svako doba godine. Ta se metoda — kao opća sanitarna metoda — osobito preporučuje za spašavanje pojedinih starih, .vrjeidnih brestovih stabala. Budući da su brestovi potkornjaci utvrđeni kao prenosioci (vektori) uzročnika holandske bolesti, sva su se nastojanja za očuvanje brijesta po šumama s pravom usredotočila u borbi protiv tih potkornjaka. Tako Fa r sk y (7) god. 1936. predlaže, da sve brijestove, koje su napali insekti prenosioci (vektori) holandske bolesti, treba ljeti ji zimi rušiti i odmah iz šume izvoziti. Pritom treba nastojati, da se iz šume uklone i sasvim neznatno napadnuta stabla, koja imaju tek nekoliko rupica od potkornjaka, pa nam se prividno čine zdrava. Sa srušenih brijestova i drva za ogrjev treba odmah svu koru skinuti i spaliti. Da se to postigne, potrebno je, dai se brestova stabla drže pod stalnom i strogom kontrolom, koja treba da počne već u doba, kada se prvi kukci počiinju zatvarati u koru stabla. Napadnuta, naoko zdrava stabla odaje crvena sitna pilotina (crvotočima), koju redovno nalazimo na strani, zaštićenoj od sunca. Takva stabla treba iz sastojine ukloniti prije, nego što se razvije nova generacija potkornjaka, Pri tom suzbijanju treba da se koristimo i lovnim stablima i lovnim kolcima. Važno je naglasiti, da su neotkoreni brestovi kolci, kao i neotkorano ogrjevno drvo, koje ostaje u šumi i dugo leži, vrlo prikladna mjesta za širenje potkornjaka, pa ako se ta|j materijal ne spali, taj način obrane ne će imati učinka. U već spomenutim američkim uputama pridaje se također velika važnost uništavanju brestovih potkornjaka u svim oboljelim ili izvaljenim, srušenim i prepiiljenim stablima. Te potkomjake svakako treba uništiti prije, nego što u mjesecu maju izlete iz svojih zimskih »krovišta, jer je proljetno rojenje tih prezimljelih potkornjaka najopasnije. Koru treba skinuti i spaliti a drvo svakako prije mjeseca maja iz šume izvesti. Potkornjake možemo uništiti i tako, da zaraženo drvo dobro poprskamo dobrim insekticidima. Preporučuje se tekuće ulje s monoklornaftalmom u volumnoj smjesi omjera 12 : li ili smjesa tog istog ulja s oirtodiklorbenzenom u volumnom omjeru 4 :´l. Ta sredstva djeluju na potkomjake i odbojno, pa njima treba poprskati i drvoi, koje želimo očuvat» od napadaja potkornjaka (na pr. još nezaraženo svježe oboreno drvo, trupce ili ogrjevno drvo). Takva se prskanja vrše od maja do septembra. Navedena kemijska sredstva treba upotrebiti kod temperature iznad 10° C, jer kod nižih temperatura nisu efikasna, Prskanje se mora izvršiti temeljito; koru treba namočiti tako, da insekticid u nju prodre kroz ulazne rupice insekata. Da se dobro poprska jedan hvat: ogrjevnog drva, potrebna su 2,5 do 3 galona (11,25 do 13,50 lit) spomenutog insekticida. Prskanja se u Americi redovno obavlja u proljeće, kada se poenu raspucavati lisni pupovi brijestova. Ministarstvo šumskog gospodarstva SSSR-a propisalo je god. 1947. posebna pravila za borbu s holandskom bolešću. U tim se pravilima određuje, da se strogo provedu prijeko potrebne pro filaktičn e mjere, koje treba da budu upravljene na uništenje žarišta infekcije, t. j , na uništenje bolesnih stabala, kao i na uništenje brestovih 328 |