DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9/1952 str. 21 <-- 21 --> PDF |
iskoriste do maksimuma. Naše tvornice koža nisu trebale za jamsku stavu i štavne čorbe svu količinu šiške, koja se u zemlji mogla sakupiti. S druge strane izvoza šiške nije bilo. To je izazvalo smanjemje sakupljanja šiške u vrijeme kada je taninska industrija u krizi sa sirovinama. Kod upotrebe šiške u jamskoj štavi i za štavne čorbe nije iz nje posve iskorišten mogući proiöenait trijeslovine. U šiški, koja se je u kožarama bacala kao iskorištena, ostajalo je od 12—´18% trijeslovine, U hladnoj vodi se ne može postići bolje iskorištenje! šiške. Tako je u tvornicama koža bacana sirovina, koja je sadržavala 3—5 puta više trijeslovine od sirovina, koje se koriste u tvornicama tanina (hrastovo i kestenovo taninsko drvo, taninski pilanski otpaci i hrastova pilje vina). Zbog toga je provedena akcija, da se spriječi upotreba šiške za direktnu stavu, te da se sva raspoloživa šiška prerađuje samo u tvornicama tanina u štavne ekstrakte. Od 1945 godine nadalje, taninska industrija primila je sljedeće količine šiške. (Da bi se dobili približni podaci o ukupnim sabranim kloličinama šiške u zemljii potrebno je još pribrojiti potrošnji taninske industrije količinu od 5—10% koja je upotrebljena za stavu u tvornicama koža, kožarskim zadrugama i obrtničkim radnjama i u druge svrhe): Prispijeće šiške u tvornice tanina u tonama. God. Mj, I. JI. III. IV. V. VI. VII. VIIL; IX. X. XI. ... UkwpT" 1945. t ------- 40 58 60 74 232 1946. t. 82 — — — — — — — — 34 116 111 343 1947. t. 192 167 181 187 151 142 5 — 53 5 150 144 1377 1948. t. 182 42 10 11 59 14 — — 27 59 81 87 572 1949. t. 23 14 10 26 1 10 22 26 — 2 5 11 150 1950. t. 7 2 — 5 10 — — — 87 145 97 136 489 Ova tabela pokazuje nam, da su premalo (iskorištene mogućnosti sakupljanja šiške kod nas. Sakupljene količine daleko su ispod raspoloživih kapaciteta za preradu u tvornicama tanina. Na osnovu mnogobrojnih analiza tvornice tanina u Durđenovcu, procenat trijeslovine kod šiške kreće se od 25—34°/o. Kao prosjek može se uzeti, da naša šiška sadrži oko 28% trijeslovine. Prema provenijenciji šiške i pojedinim godinama sadržaji trajeslovilne znatno varira. Prema bogatstvu trijeslovine prvo mjesto kod nas zauzima šiška iz Srijema i Bačke, zatim, dolazi Pokuplje i Posavina, pa Podravina, Sjeverna Bosna, Kordun i Banija, Hrvatsko Zagorje i Slovenija. U godinama bogatog uroda šiška sadrži manji procenat trijeslovine, nego u siromašnim godinama. U sušnim godinama šiška imade veći procenat trijeslovine, nego u vlažnim godinama. Analize hrastove>venij<înciji ii i ii šiške prema provenijencij godinama. God. Mjesto % T VoNT o/oV Crv. iboja 1945. Slav. Požega 28,1 5,7 15,5 3,7 „ Našice 27,5 6,1 16,5 3,7 „ iPod. Slatina 29,4 7,0 14,6 4,1 „ Virovitica. 30,0* 6,2 11,5 4,2 ,, Đurđevac 30,1 7,5 8,3 6,4,1946. Kloštar 27,0 8,3 13,8 3,7 „ Pod. Slatina 24,8 8,0 13,6 3,8 321 |