DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9/1952 str. 21     <-- 21 -->        PDF

iskoriste do maksimuma. Naše tvornice koža nisu trebale za jamsku stavu
i štavne čorbe svu količinu šiške, koja se u zemlji mogla sakupiti.
S druge strane izvoza šiške nije bilo. To je izazvalo smanjemje sakupljanja
šiške u vrijeme kada je taninska industrija u krizi sa sirovinama.


Kod upotrebe šiške u jamskoj štavi i za štavne čorbe nije iz nje
posve iskorišten mogući proiöenait trijeslovine. U šiški, koja se je u kožarama
bacala kao iskorištena, ostajalo je od 12—´18% trijeslovine, U hladnoj
vodi se ne može postići bolje iskorištenje! šiške. Tako je u tvornicama
koža bacana sirovina, koja je sadržavala 3—5 puta više trijeslovine od
sirovina, koje se koriste u tvornicama tanina (hrastovo i kestenovo taninsko
drvo, taninski pilanski otpaci i hrastova pilje vina).


Zbog toga je provedena akcija, da se spriječi upotreba šiške za direktnu
stavu, te da se sva raspoloživa šiška prerađuje samo u tvornicama
tanina u štavne ekstrakte.


Od 1945 godine nadalje, taninska industrija primila je sljedeće količine
šiške. (Da bi se dobili približni podaci o ukupnim sabranim kloličinama
šiške u zemljii potrebno je još pribrojiti potrošnji taninske industrije
količinu od 5—10% koja je upotrebljena za stavu u tvornicama
koža, kožarskim zadrugama i obrtničkim radnjama i u druge svrhe):


Prispijeće šiške u tvornice tanina u tonama.
God. Mj, I. JI. III. IV. V. VI. VII. VIIL; IX. X. XI. ... UkwpT"
1945. t -------
40 58 60 74 232
1946. t. 82 — — — — — — — — 34 116 111 343
1947. t. 192 167 181 187 151 142 5 — 53 5 150 144 1377
1948. t. 182 42 10 11 59 14 — — 27 59 81 87 572
1949. t. 23 14 10 26 1 10 22 26 — 2 5 11 150
1950. t. 7 2 — 5 10 — — — 87 145 97 136 489


Ova tabela pokazuje nam, da su premalo (iskorištene mogućnosti sakupljanja
šiške kod nas. Sakupljene količine daleko su ispod raspoloživih
kapaciteta za preradu u tvornicama tanina.


Na osnovu mnogobrojnih analiza tvornice tanina u Durđenovcu, procenat
trijeslovine kod šiške kreće se od 25—34°/o. Kao prosjek može se
uzeti, da naša šiška sadrži oko 28% trijeslovine. Prema provenijenciji
šiške i pojedinim godinama sadržaji trajeslovilne znatno varira. Prema bogatstvu
trijeslovine prvo mjesto kod nas zauzima šiška iz Srijema i Bačke,
zatim, dolazi Pokuplje i Posavina, pa Podravina, Sjeverna Bosna, Kordun
i Banija, Hrvatsko Zagorje i Slovenija.


U godinama bogatog uroda šiška sadrži manji procenat trijeslovine,
nego u siromašnim godinama. U sušnim godinama šiška imade veći procenat
trijeslovine, nego u vlažnim godinama.


Analize hrastove>venij<înciji
ii i
ii


šiške prema provenijencij godinama.


God. Mjesto % T VoNT o/oV Crv. iboja
1945. Slav. Požega 28,1 5,7 15,5 3,7
„ Našice 27,5 6,1 16,5 3,7
„ iPod. Slatina 29,4 7,0 14,6 4,1
„ Virovitica. 30,0* 6,2 11,5 4,2
,, Đurđevac 30,1 7,5 8,3 6,4,1946. Kloštar 27,0 8,3 13,8 3,7
„ Pod. Slatina 24,8 8,0 13,6 3,8


321