DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9/1952 str. 20 <-- 20 --> PDF |
u skladištu prebacivati!, da se ne upali i da, je ne uhvati pliijesan, a što) su skladišta puni|ja prebacivanje mora biti češće. U skladištima se mora neprestano kontrolirati vlaga i temperatura šiske. U skladišta; prima s© samo zdrava i suha šiška. Na to se mora naročito paziti, (jer se često» događa, da uslijed jedne manje partije pokvarene šiške, dolazi u stovarištima do kvara velikih količina. Što je šiška dulje u skladištu, ako je dobro manipulirana, to je bolja za preradu, zbog pretvaranja nontanina u tanin, — nastajanja eteričnih ulja i izoimerizacije smola. U pravilu, morala bi šišika barem jednu godinu prije upotrebe odležati u, skladištu. Ciiena šiške Cijena šiške iz godine u godinu jako varira, jer ju uslovljuju urod i potreba. Od 1945 godine do danas cijena suhe šiške po jednom kilogramu kretala se od 3 dinara do 15 dinara. Cijena se podrazumijeva franko vagon ili šlep. Cijena se odnosi na prvu klasu šiške. Šiiška II. klase je 10°/o jeftinija od I. klase, a šiška III. klase je jeftinija 10°/o od II. klase. Uz jedinstvenu cijenu šiške pojedinim se sakupljačima odobravaju još i troškovi uskladi stenja kao i transporta šiške, ako prelaze normirane elemente u strukturi jedinstvene ....... Kod određivanja cijene šiške potrebno je voditi računa o tome, da je ona u skladu sa cijenom ostalih naših sirovina veigetabilnih štavila. Prema cijenama koje su danas na snazi, vrijednost sirovina za jednu filtertonu ekstrakta iznosi: ikod šaške oko 55.000 Dn´n. kod hrastovog drveta o-koi 24.000 Din, kod kestenovog „ ,, 20 000 Din. Prodajne cijene ekstrakta spomenutih vrsta su iste. Kvalitetno ekstrakt šiške nije bolji od hrastovog ili kestenovog, pa prema tome nije opravdana niti tolika razlika u cijeni sirovina. Jedinstvena cijena za cijelu zemlju, u otkupu šiške, pokazala se je u praksi nezgodnom. Urod kao i uslovi sakupljanja su u pojedinim krajevima različiti. Jedna okvirna cEtJena morala bi se prilagoditi mjesnim prilikama;. Unutar tih granica, za svaki pojedini slučaj, trebalo bi ustanoviti cijeniu direktnim sporazumom između potrošača i dobavljača. šišklu iz čitave zemlje otkupljuje i preuzima na preradu samo tvornica tanina Šumsko-industrijskog poduzeća »Sušine Đurđenovac«. Sve kupoprodajne uslove šiške sakupljači bi trebali utvrđivati sa spomenutom tvornicom. Do danas imade tvornica tanina u Durđenovcu registriranih preko hiljadu sakupljača šiške (državni, zadružni i privatni sektor), te bi morala imati slobodne ruke u otkupu šiške, da može pravovremeno li uspješno davati potrebna uputstva i donositi potrebne odluke. Upotreba šiške Ovdje spominjemo upotrebu šiške samo za štavne ekstrakte, jamsku stavu i za štavne čorbe. Rečeno je, da se je sa proizvodnjom šiškinih štavnr´h ekstrakata počelo kod nas u, 1945. godini. Prije toga šiška se je upotrebljavala samo za jamsku stavu i štavne čorbe. Zašto se prešlo na ekstrakciju šiške u tvornicama tanina? Uglavnom se tome pristupilo iz dva razloga. Prvo, da bi´ se zbog pomanjkanja vegetabilnih štavnih sirovina osigurao kontinuirani rad tvornice tamiina i drugo, daj se sve vegetabilne štavne sirovine 320 |