DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9/1952 str. 16 <-- 16 --> PDF |
se narmalno razvije. Ona prerano dozrije ili se uopće ne razvije i prije vremena otpadne. Jaka sječa šume, snažni vjetrovi, kasni mrazovi i brst gusjenica negativno utječu na razvoj i često su uzrok slabom urodu. Šiška najbolje rodi na hrastovima u slobodnom prostoru. Ta stabla redovno imadu jaku krošnju, izloženu svijetlu i suncu, bogato cvatu i pristupačna su osama. Periferna stabla sastojina manje rode, a najslabiji je urod na stablima u sklopu sastojine. Jednodobne čiste hrastove sastojine daju slabiji prinos od mješovitih hrastovih sastojina. U posljednjem slučaju krošnje hrasta su iznad krošanja ostalih vrsta, uslijed čega jače cvatu i jače su izvrgnute napadu osa. Šiška obično rodi periodično, u intervalima od 5—9 godina. U prosjeku je urod šiške kod nas svake sedme godine. Zadnji bogati urod, bio- je 1946. godine. U 1950 godini bio je urod vrlo dobar, ali uslijed suše nijie šiška. dozrela i opala je prije vremena. , Prema dosadašnjim opažanjima urod ovisi uglavnom o naletu osa. U hrastovim šumama sjeverne i srednje Evrope, šiška vrlo slabo rodi, jer nema povoljnih uvjeta za život ose šiškarice. Na razvoj osa nepovoljno utječu jake berbe- šiške u predhodnoj godini, poplave u šumama i napadi prirodnih neprijatelja. Glavni neprijatelji ose šiškarice su zoofagne Cvnipidae i parazitske ose najeznice. Unatoč dobre zaštite, koju šiška pruža ličinki i kukuljici, ti neprijatelji provode znatnu redukciju osa šiškarica. Česti je slučaj, da šiška dobro rodi, a žir je slabo razvijen ili obratno. U pravilu, žirne godine obično su bogate i šiškom. Procjena uroda šiške. U našim hrastovim šumama postoji mogućnost sakupljanja većih količina šiške, u koliko se tom poslu pristupi organizirano i odlučno1. Sakupljanjem se osigurava sirovina za naše tvornice tanina i kože, ikojima su već danas domaće sirovinstke baze vegetabilnih štavila nedovoljne. S druge strane, sakupljanje daje lijepi sporedni prihod naših šuma. Napominjem, da je u prošloj godini, koja je bila naročito* nepovoljna zbog suše, sakupljeno u našoj državi šiške u vrijednosti od oko 12 miliona dinara. Neposredno nakon prvog svjetskog rata, dakle već u vrijeme opadanja konjukture, Mađarska i Jugoslavija bacale su na evropsko tržište, u godinama dobre berbe, oko 15.000 tona šiške (Pflanzliche Gerbmittel und deren Extrakte Ing. Josef Jettmar). Iz gorjih razloga pravovremena i dobra procjena uroda šiške na terenu vrlo je važna predradnja za uspjeh berbe. Ta procjena treba da signalizira svima zainteresiranima izglede za urod šiške. Prema urodu, koji se predviđa, mora se provesti organizacija sakupljanja. Cijena je od presudnog značaja za uspjeh berbe. 0 točnosti uzrečice, da šiška svake godine rodi, ako imade dobru cijenu, osvjedočili su se svi oni, koji su se bavili i koji se bave njenim otkupom. Procjena uroda šiške, naročito je važna u planskoj privredi. Iz iskustva mogu reći, da do danas ne raspolažemo s potrebnim! podacima i pokazateljima u tu svrhu. Događaj se, da se kontingenti i ugovori, kod otkupa, realiziraju od 5% do 500%. Pravilnom i pravodobnom procjenom uroda to bi trebalo izbjeći. U tu svrhu treba obići hrastove šume u kojima se. misli vršiti berba šiške i to prvi puta koncem srpnja, a drugi puta koncem kolovoza. U svakoj šumskoj jedinici mora se izvršiti okularna procjena uroda. Naj . |