DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9/1952 str. 14 <-- 14 --> PDF |
mora pratiti ontogenija uzročnika. Uzročnika često imade više generacija, a razvoj im traje više godina. Razmnožavaju se gamogenetski, partenogenetski ili heterogonijom. Kao biljna štavila, od šišike, dolaze ui obzir samo zooceoidia. To su žiške, koje nastaju ubodom i (polaganjem jaja ženskih ćnsekata na pojedinim dijelovima biljke. Najčešće su to ose š i škarice iz reda opmokrilaca (Hymenoptera) i porodice Totu-StSka Totpuna âiSka PvoslruUa Si bc,±. HRASTOVE BABUŠKE osa šiškarica (Cyraipidae). Svaka od tih osa polaže jaja u određene dijelove biljaka i u određene vrste biljaka. Odstupanja su vrlo irijedka. Prema vrsti biljke, prema napadnutom dijelu biljke i prema vrsti insekta, razlikuju se šiške po vanjskom oblik«, po -unutrašnjoj građi i pO´ kemijskom sastavu, Š:eke imaju oblik kugle, jajast oblik lilj oblik nepravilnih izraslina. Kod inas se najčešće nalaze mai hrastovima, vrbama, topolama . javom. Oko 90°/o od poznatih vrsta šiška dolazi na hrastovima. Kao sredstvo za štavi jene steže saimo šiške, koje dolaze na hrastovima , jer SOJ obično bogate na štavnim tvarima. Trijesiovinai iz pojedinih dijelova hrasta ulazi ul šišku i u njoj se akumulira. Prilikom uboda biljke od strane ose, leglicom za polaganje jajeta, oea uštrca i specijalni:1 sekret u biljku. Sam ubod izaziva kalus, a 314 |