DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9/1952 str. 12 <-- 12 --> PDF |
Ing. Zdravko Čadež (Zagreb) HRASTOVE ŠIŠKE KAO BILJNA ŠTAVILA Uvod Veliki je broj biljaka u kojima imade štavnih tvari. Unatoč tomu, do danas se upotrebljava relativno mali broj biljaka za industrijsko kori štenje trijeslovine, Sirovinske baze u svijetu najvažnijih biljnih štavila, nedovoljne su za podmirenje svih potreba sadašnje primjene. Stalno se ispituje kako da se proširi broj vrsta biljnih sirovina za dobivanje trijeslo vine. Na tome se naročito radi u zemljama umjerenog klimatskog pojasa, u kojima štavne sirovine sadrže mnogo manji procenat trijeslovine nego u tropskim i suptropskim zonama. Glavni je razlog da se neke vrste biljaka ne koriste za proizvodnju trijesllovine njihovo siromaštvo! na sadržaju štavnih tvari. Ekstrakcija sirovina s malim procentom trijeslovine nije rentabilna. Mogućnosti jeftine proizvodnje sintetskih štavila isključuju upotrebu svih »siromašnih« biljnih sirovina. Imademo također bogatih sirovina s trijeslovinom, koje daju prvoklasne ekstrakte, ali se nalaze na prirodnim staništima u ograničenim količinama, premalenim za alimentaciju industrije. Nadalje, neke bogate sirovine, koje su odlične za direktnu stavu, daju u tvornicama tanina ekstrakte loše kvalitete. Od najvažnijih biljnih štavila na svjetskom tržištu nalazimo danas samo slij-edeće vrste: od kore . . 7 vrsta ekstrakta od (lišća . . 2 „ „ od drveta . . 6 „ „ od korijenja . 5 „ ´„ od plodova . 6 „ ,, : od izraslina . 2 „ „ U ukupnoj potrošnji biljnih štavila posljednje mjesto zauzimaju »izrasline «. Pod tim imenom obuhvaćene su š i š k e i b a b u š k e, Šišk e se naročito sakuljaju i upotrebljavaju za stavu u balkanskim zemljama i na Bliskom Istoku. U našoj zemlji zauzimaju dosta važno mjesto u industriji tanina i kože, Šiške su naša najbogatija domaća sirovina po sadržaju trijeslovine. B a b u š k e nisu kod nas postigle nikakav značaj u štavljenju, jer se ne mogu osigurati potrebne količine za industriju. One se upotrebljavaju u manjim količinama za dobivanje tanina u medicinske svrhe, u proizvodnji tinte, boja i t. d. Tanin, kojim se imenom često nazivaju biljne trijeslovine, je štavilo koje se dobiva iz babušaka. Babuške ili bobuške, kako ih naš narod zove zbog oblika bobe većeg ili manjeg promjera, su kuglaste šiške, koje nastaju na listovima, pupovima i plodovima raznih biljaka, U ovom članku osvrnut ćemo se samo na šiške, koje nastaju ubodom osa šiškarica (Cvnipidae) u mlade plodove naših hrastova lužnjaka, kitnjaka, cera, medunca, makedonskog hrasta i crnike (Q. pedunculata, Q. sessiliflora, Q. cerriis, Q. lanuginosa, Q. macedonica i Q ilex). 312 |
| ŠUMARSKI LIST 9/1952 str. 13 <-- 13 --> PDF |
|]1 ........´ ...^.. "WWF ´ Šiške se1 uglavnom upotrebljavaju za direktnu stavu kao odlična sirovina. Ekstrakcija šiške ne vrši se u svjetskoj industriji tanina, jer proizvedeni ekstrakti nemaju jedinstveni sastav, te su za svjetsku trgovinu bez značenja. Kod nas se počelo prvi put sa ekstrakcijom šiške 1945. godine. Od onda do danas vrši se stalno industrijska ekstrakcija šiškinog ekstrakta. Sa pokusnim ekstrakcijama počelo se u tvornicama tanina. Obzirom na specijalni tehnološki proces, koji je potreban za uspješno izluženjei šiškinog ekstrakta i obzirom na njegovu Jspecijalnu (prirodu, svega se jedna naša tvornica tanina bavi stalnom izradom šiškinog ekstrakta. Vjerojatno´ je to i u svijetu jedina tvornica, koja radi taj ekstrakt. Od ukupne naše proizvodnje biljnih ekstrakata na šišikin ekstrakt otpada oko 4—6%. Hrastova žiška, kao sredstvo za štavljenje, igrala jet vrlo važnu ulogu u Istočnoj i Srednjoj Evropi prije Brvog> svjetskog rata. Nai trižštu se mnogo! tražila, što je dalo povoda za njezino vrlo intenzivno sakupljanje. Poslije Prvo>;[ svjetskog rata upotreba šiške, kao sredstvo za štavljenje vs Evropi je bila) smanjena uvozom valoneje i miiroba- Iane. Valonej e su čašice žirova zimzelenih hrastova koji rastu u istočnim sre. dozemraim zemljama, otocima Egejskog mora i u Maloj Aziji. (Q. negilops, Q. valonea, Q. tinctoria). Valoneje i šiške imaju isti postotak trijeslovine, ali je prosječni sastav valoneja bolji za štavljenje. Stavne tvari valoneje pripadaju pi-rogalnoj -grupi kao i šiškine. Štavilo babušaka — naprotiv —- pripada grupi pirokatehiin. Valoneja imade u većim količinama nego« šiške. Hrastovi valoneje cvatu svake godine, a žir dozrijeva svake druge godine. Urod šiške je nepravilno periodičan, a sirovitnske baze su u brzom opadanju. M i rob a la ni su plodovi raznih vrsta drveća (Terminalia, Phyllanthus), koje raste u Indiji i jugoistočnom azijskom arhipelagu u šumskim- sastojinaima ili se uzgaja kao posebna kultura. Oblika su dugoljastog rebrastog oraha. Spadaju među najbogatije, najraširenije i najjeftinije inozemne sirovine za štavljenje. Zbog izmeseniih prednosti, te isu sirovine potisnule nalšu šišku, s domaćeg i inozemnog tržišta. Doi 1945. godine te su se sirovine uvozile i u našu zemlju1. Danas se hrastova šiška sakuplja i upotrebljava —- kao štavilo — naročito u Mađarskoj i kod nas. Hrastova: šiška svakako je jedan od naših specijaliteta, koji iz dana u dan postaje rjeđi, te zaslužuje da joj šumarstvo!, drvna i kožarska industrija posvete pažnju. Općenito o šiškama Šiške (Cecidia) su specijalne izrasline, koje nastaju na raznim nadzemnim dijelovima biljaka. Biološki su to interesantne pojave, jer su zastaju šiške poznate pod imenom zo o ce´cidia , a u drugom slučaju kao jednički proizvod biljke i životinje ili biljke i biljke. U ´prvom slučaju naip h yt o cecidia . Šiške su klasičan primjer složenih odnosa u biocenozi šume. Zoocecidiae su mnogo brojnije i interesantnije od phvtocecidia. One pokazuju strogo određeni oblik i diferencijaciju u anatomskom pogledu. Svojom anatomskom gradnjom često premašuju same plodove biljke na kojoj žive, te ih laici mnogo puta teško od njih razlikuju. Kodi zoocecidia danas još nije utvrđen odnos između biljke i životinje, te se nezna, da li je to parazitizam ili je to simbioza sui generis. Tvrdnja, da su šiške u zoološko-botaničkom smislu patološke izrasline nije dokazana. Do danas su svi pokušaji da se šiška umjetno izazove ostali bez uspjeha. Šiške ima raznih vrsta. Anatomski i citološki podaci su vrlo- različiti. Većina šišaka je vrlo diferencirana. Na istim biljkama nailazi se do 50 vrsta raznih šišaka. Na hrastovima, koji rastu u Evropi, evidentirano je preko 200 vrsta raznih. Determinacija šiške, vrlo je teška, |.. se 313 |
| ŠUMARSKI LIST 9/1952 str. 14 <-- 14 --> PDF |
mora pratiti ontogenija uzročnika. Uzročnika često imade više generacija, a razvoj im traje više godina. Razmnožavaju se gamogenetski, partenogenetski ili heterogonijom. Kao biljna štavila, od šišike, dolaze ui obzir samo zooceoidia. To su žiške, koje nastaju ubodom i (polaganjem jaja ženskih ćnsekata na pojedinim dijelovima biljke. Najčešće su to ose š i škarice iz reda opmokrilaca (Hymenoptera) i porodice Totu-StSka Totpuna âiSka PvoslruUa Si bc,±. HRASTOVE BABUŠKE osa šiškarica (Cyraipidae). Svaka od tih osa polaže jaja u određene dijelove biljaka i u određene vrste biljaka. Odstupanja su vrlo irijedka. Prema vrsti biljke, prema napadnutom dijelu biljke i prema vrsti insekta, razlikuju se šiške po vanjskom oblik«, po -unutrašnjoj građi i pO´ kemijskom sastavu, Š:eke imaju oblik kugle, jajast oblik lilj oblik nepravilnih izraslina. Kod inas se najčešće nalaze mai hrastovima, vrbama, topolama . javom. Oko 90°/o od poznatih vrsta šiška dolazi na hrastovima. Kao sredstvo za štavi jene steže saimo šiške, koje dolaze na hrastovima , jer SOJ obično bogate na štavnim tvarima. Trijesiovinai iz pojedinih dijelova hrasta ulazi ul šišku i u njoj se akumulira. Prilikom uboda biljke od strane ose, leglicom za polaganje jajeta, oea uštrca i specijalni:1 sekret u biljku. Sam ubod izaziva kalus, a 314 |
| ŠUMARSKI LIST 9/1952 str. 15 <-- 15 --> PDF |
lipeappiiill sekret ose, polloženo jaje i kasnije izvaljena Ićičinika sa svojim specijalnim sekretima, draže tkivo na stvaranje išliSke na biljcđ S akumulaciju trijesloivini© u njoj. Šiška sei sastoji od unutrašnjeg i vanjstkog dijela, ikoji nisu uvijek otšro odvojeni. Unutrašnji dio sastoji se od slojai tkiva, bogatih hranjivim .materijama, (bjelančevina, ulje i šećer) i zaštitnog sklerenhimskog sloja. Na taj unutrašnji dio nadovezuje se vanjski, oid paremhrJmsikih stanica ...... venih epidermom. Ldjčiinki. ose, šiška služi kao izvoir hrane i zaštita od neprijatelja, i atmoferilija, trijeslovCna u šiški imade zaštitnu funkciju iza ličinku li kukuljicu, Rijetki su insekti i ptice, koji napadaju šiške zbog ishrane lliičinkama i ikukulj´Jcama, koje se nalaze u njima. Izlužene šiške (ekstrahirane) ...... vole vaditi kukuljice i Ličanke ptice i perad, a jede je i stoka. U uvodu je rečeno, da kod šiškei hrasta razlikujemo šilške i ibabuške. (vidi »liku br. 1, i br,, 2.) Baibuške su oblika boba, koje nastaju1 ubodom raznih osa šišlkarica JU listove, pupove ili izdanke hrastova. Hrastove šiške su nepravilne ozrasiltoe, kvrgastog oblika, sa promjerom oko 2´0 mim. One nastaju ubodom ose šiškarice (Cynips quercus cailicis Burgsid.) u plodnicu ženskoga cvijeta lili mladi plod hrastova, a najčešće kod hrasta lužnjaka. U kožarskoj: i taminiskoj industriji, kao štavna sirovina, za; diiirektnu stavu i eks trakciju, upotrebljava se samo hrastova šiška izazvana navedenom osom šiškaricoim. U praksi, kada. se govori o šišku kao bi-iljmorri štaviiilu il oiai šiškarici, .misli se> uvijek samo šilšku, koja nastaje na žiru i na osu, (Cynips quercus calicis) koja je prouzrokuje. U nastavku ovoga članka razmotrit ćemo samo ovu1 hrastovu šišku. ´ Hrastova šiška Postanak šiške vezan je uz hrast i osu. Partenogenetska generacija ose izaziva šišku. Ubodom ose šiškarice u zametaik žira počinje razvoj šiške. Vrijeme odlaganja jaja ose- šiškarice ovisno je o dobi cvatnje hrasta (svibanj i početak lipnja). Šiška rodi u svim krajevima naše zemlje i na svim hrastovima. Najbogatiji urodi su na hrastu lužnjaku. Prvi tragovi začeća šiške vide se voć na sasvim mladom plodu hrasta. Šiška obrašćuje mjadil žir sa jedine ili sa svih strana. Kod pojedinih šišaka žir´ je normalno razvijen i jasno vidljiv. Rede je obrašćen sa´ svih strana, tako da sei uopće ne vidi. Do´ potpunog obrasta žira često dolazi od jednotg, uboda ose. Događa se također, da je žar napadnut od dvije ili više osa sa raznih strana. Od svakog tog uboda razvija se zasebna šiška i konačno se sve međusobno sirastu i potpuno obaviju žir. Prema tome načinu razvitka šiške se dijele u dvije vrste. Po t p u n e šiške, koje obrastu žir sasma ili većim dijelom i polušiške, koje se razviju s jedne strane žira i žir je dobro razvijen i dobro vidljiv. Prve, potpune šiške sadrže 2—4% manje štavnih tvari od polušišaka, Sasvim mlada šiška imade valjkasti ili kuglasti oblik, koji se kasnije deformira u nepravilne izrasline. U početku je žute boje, a do podpunog razvoja postane tamno smeđa. Izrasla, imade promjer 15—25 mm., a teška je oko 0.80—4,50 grama. Urod po godinama jako varira. U rodnim godinama je za oko pet puta veći od prosječnog godišnjeg uroda. Dobra berba može se očekivati u onim godinama ikada hrast bogato cvate i kada je istodobno jalki nalet osa i povoljno vrijeme. Dugotrajne kiše i jaki vjetrovi utiču nepovoljno na oplodnju hrastovog cvijeta i raspoloženje osa za odlaganje jaja. Često, zbog toga, ubadanje osa nije pravovremeno. U doba začetka šiške potrebno je toplo, ali ne presuho vrijeme. Kod velike vrućine i suše, kao i kod mokrog i hladnog vremena, malo imade šiške koja 315 |
| ŠUMARSKI LIST 9/1952 str. 16 <-- 16 --> PDF |
se narmalno razvije. Ona prerano dozrije ili se uopće ne razvije i prije vremena otpadne. Jaka sječa šume, snažni vjetrovi, kasni mrazovi i brst gusjenica negativno utječu na razvoj i često su uzrok slabom urodu. Šiška najbolje rodi na hrastovima u slobodnom prostoru. Ta stabla redovno imadu jaku krošnju, izloženu svijetlu i suncu, bogato cvatu i pristupačna su osama. Periferna stabla sastojina manje rode, a najslabiji je urod na stablima u sklopu sastojine. Jednodobne čiste hrastove sastojine daju slabiji prinos od mješovitih hrastovih sastojina. U posljednjem slučaju krošnje hrasta su iznad krošanja ostalih vrsta, uslijed čega jače cvatu i jače su izvrgnute napadu osa. Šiška obično rodi periodično, u intervalima od 5—9 godina. U prosjeku je urod šiške kod nas svake sedme godine. Zadnji bogati urod, bio- je 1946. godine. U 1950 godini bio je urod vrlo dobar, ali uslijed suše nijie šiška. dozrela i opala je prije vremena. , Prema dosadašnjim opažanjima urod ovisi uglavnom o naletu osa. U hrastovim šumama sjeverne i srednje Evrope, šiška vrlo slabo rodi, jer nema povoljnih uvjeta za život ose šiškarice. Na razvoj osa nepovoljno utječu jake berbe- šiške u predhodnoj godini, poplave u šumama i napadi prirodnih neprijatelja. Glavni neprijatelji ose šiškarice su zoofagne Cvnipidae i parazitske ose najeznice. Unatoč dobre zaštite, koju šiška pruža ličinki i kukuljici, ti neprijatelji provode znatnu redukciju osa šiškarica. Česti je slučaj, da šiška dobro rodi, a žir je slabo razvijen ili obratno. U pravilu, žirne godine obično su bogate i šiškom. Procjena uroda šiške. U našim hrastovim šumama postoji mogućnost sakupljanja većih količina šiške, u koliko se tom poslu pristupi organizirano i odlučno1. Sakupljanjem se osigurava sirovina za naše tvornice tanina i kože, ikojima su već danas domaće sirovinstke baze vegetabilnih štavila nedovoljne. S druge strane, sakupljanje daje lijepi sporedni prihod naših šuma. Napominjem, da je u prošloj godini, koja je bila naročito* nepovoljna zbog suše, sakupljeno u našoj državi šiške u vrijednosti od oko 12 miliona dinara. Neposredno nakon prvog svjetskog rata, dakle već u vrijeme opadanja konjukture, Mađarska i Jugoslavija bacale su na evropsko tržište, u godinama dobre berbe, oko 15.000 tona šiške (Pflanzliche Gerbmittel und deren Extrakte Ing. Josef Jettmar). Iz gorjih razloga pravovremena i dobra procjena uroda šiške na terenu vrlo je važna predradnja za uspjeh berbe. Ta procjena treba da signalizira svima zainteresiranima izglede za urod šiške. Prema urodu, koji se predviđa, mora se provesti organizacija sakupljanja. Cijena je od presudnog značaja za uspjeh berbe. 0 točnosti uzrečice, da šiška svake godine rodi, ako imade dobru cijenu, osvjedočili su se svi oni, koji su se bavili i koji se bave njenim otkupom. Procjena uroda šiške, naročito je važna u planskoj privredi. Iz iskustva mogu reći, da do danas ne raspolažemo s potrebnim! podacima i pokazateljima u tu svrhu. Događaj se, da se kontingenti i ugovori, kod otkupa, realiziraju od 5% do 500%. Pravilnom i pravodobnom procjenom uroda to bi trebalo izbjeći. U tu svrhu treba obići hrastove šume u kojima se. misli vršiti berba šiške i to prvi puta koncem srpnja, a drugi puta koncem kolovoza. U svakoj šumskoj jedinici mora se izvršiti okularna procjena uroda. Naj . |
| ŠUMARSKI LIST 9/1952 str. 17 <-- 17 --> PDF |
^^r^^^mv^^.^r^^^^^^^^ ^. prije treba pregledati periferna i slobodno stojeća stabla. Procjena se vrši iz daljine i pomoću dalekozora. Sama procjena bit će lakša, ako se raspolaže sa potrebnim botaničkim, entomološkim i klimatskim podacima za dotičnu sastojinu, odnosno kraj. Najbolji urodi šiške su u hrastovim sastojinama starosti od 60—150 godina, kod obrasta 0.4. — Prosječno se uzima, da kod punog uroda može biti po hektaru oko 250 kg. suhe šiške. Sa većom starošću i obrastam sastojine, urod pada. Sa pouzdanim podacima o tome, do danas, ne raspolažemo. Kao godišnji prosjek, možemo uzeti, za naše plodonosne hrastove šume, 30—50 kg. šiške po hektaru. Sakupljanje šiške, čim počne šiška otpadati sa drveća počinje i njeno sakupljanje. Šiške otpadaju prije žira. Prve počinju opadati obično već početkom mjeseca rujna. Kao pravilo važi, da sakupljanje traje dokle to vrijeme dozvoli. Najbolje je, ako se šiška sakupi prije nego pokisne. Vrijeme trajanja njenog opadanja ovisi o brzini dozrijevanja. Najkasnije do konca listopada otpadne sva siška. Kod dobrog uroda može se svakog drugog dana ponavljati sakupljanje na istoj površini. Sakupljači idu u redoviima kroz šumu i kupe šišku sal zemlje, rukama ili pomoću raznih alata, a zatim se stavlja u košare ili vreće i nosi na određena salbiiraMšta, gdje se vrši daljnja manipulacija. U predjelima prosječnog uroda, vješti radnici sakupe dnevno 20—25 kg suhe šiške. Kod dobrog uroda, taji se učinak penje na 35—40 kg. Uspjeh sakupljanja ovisi o organizaciji nakupne mreže. Sabiranje se vrši na najširoj bazi. Iz tih razloga potrebno je dobro poznavati prilike i ljude, provesti kooperaciju, od najviših do najnfižih jedinica, vlasti, ustanova, udruženja, organizacija i pojedinaca. Na svakom većem sabiralištu, potrebna je jedna osoba zbog agitacije, davanja potrebnih uputsitava, osiguranja ambalaže, preuzimanja i isplate. Davanje pismenih upustava i direktiva u tom pravcu nije se pokazalo uspješno. Najbolje je, ako je direktni potrošač (tvornica) u izravnoj vezi preko svojih pretstavnika sa sakupljačima. Manipulacija šiškom 1. Sušenje i čišćenje šiške. — Kada je šiška sakupljena, mora se sušiti i čistiti od nepoželjnih primjesa. Svježa sakupljena imade znatan procenat vlage (50°/o), te je treba prije otpreme i uskladištenja osušiti, da ne bi došlo do kvarenja. Kod čišćenja treba odstraniti sve strane primjese, koje su pokupljene prilikom sabiranja. To su najčešće grančtiice, lišće, ostaci žira, zemlja, pijesak i t. d. Šiška koja je sakupljana pomoću raznih alata, imade naročito puno nečistoće. Šiška brana rukom mnogo je čistija. Sušenje i čišćenje se obavlja istovremeno. Ti radovi se vrše odmah nakon sakupljanja. Najbolje je, ako se to obavi u samoj šumi ili u neposrednoj blizini mjesta berbe. Šiška se donosi (ili dovozi) svaki dan, kakoi je sakupljena, na određena mjesta za sušenje i čišćenje. Sušenje se obavlja u raznim hambarima i šupama ili na otvorenim, suhim ocjednim i čistim prostorima, te na tkz. »mostovima« provizornim podovima od dasaka. Sva ta mjesta moraju biti izložena suncu i vjetru. Šiška se tu meće u debljani od 10—15 cm i dnevno se više puta prebacuje s lopatama, vilama ili drveniim štapovima. Prebacivanje se vrši od jednog kraja prema drugom u suprotnom pravcu vjetra. Time se vrši sušenje šiške, 317 |
| ŠUMARSKI LIST 9/1952 str. 18 <-- 18 --> PDF |
odstranjuje nečistoća i postizava izvjesno sortiranje. Brzina sušenja ovisi 0 toplini!] vremenai i vedrini neba. Kod lijepog vremena, sušenje traje 4—8 dana, što je ovisno o mjestu i načinu sušenja. Zai vrijeme sušenja, šiška nesmije pokisnuti. U slučaju kiše, ako je na otvorenom prostoru, treba je pokriti. Na pokisnutim i nedovoljno osušenim šiškama, rado se hvata plijesan, a time gube na kvaliteti za daljnju preradu. U koliko imade pljesnivih šišaka, moraju se ovakve probrati; prije otpreme ili uskladištenja, Čim šiška dobije žuto-smeđu boju, dovoljno je prosušena. To se poznaje i po> zvuku. Ako se suha šiška prevrće lopatom zvuk je jasan; i zvonak, dok vlažna imade mutan ton. Ako se po šiški hoda, kod suhe šiške noge upadaju, što kod vlažne nije slučaj. Na prerezu šiške nožem, vidi se koliko je prosušena. Dobro prosušena šiška nesmijie imati vtiše od 15—17% vode. Na terenu nije moguće vršiti laboratorijske analize vlage, a niti je lako osigurati instrumente za određivanje vlage. Zbog toga smo primorani, još do danas, da upotrebljavamo za kontrolu vlage švške, gore spomenute načine. Sušenjem se šiška konzervira. Da bi se sadržaj štavnih tvari u njoj sačuvao i mogao valjano iskoristiti, zavisi u prvom redu, o sušenju. Zato se sušenju mora pokloniti naročita pažnja, da se šiška ne pokvari prilikom uskladištenja. Za sadašnje prilike dolazi kod nas u obzir samo1 prirodno- sušenje. Kod sušenja, šiška gubi na volumenu i težini, pa njeno, pravilno sušenje ne ide u prilog sakupljačima. Prilikom preuzimanja šiške mora se od ukupne težine odbijati nedozvoljena vlaga kao i nečistoća. 2. Sortiranje šiške. — Kod prebacivanja šiške prilikom sušenja, vrši se prvo sortiranje. Tom prilikom se odvaja sitna šiška od^ krupne, teška od lake i čista od nečiste. Za prosuđivanje kvaliteta mjerodavna je uglavnom boja i čistoća. Šiška se je uvijek sortirala, u razne klase na osnovu ova dva elementa. 1 danas naši standard svrstava; šišku u tri klase prema boji i čistoći. Prema takvoj klasifikaciji kvaliteta nije mjerilo visokog sadržaja trijeslovine, što je najhitnije kod sirovina za štavljenje. U trgovini šiškom, još uvijek se više pazli na njenu provenienciiju nego na sadržaj trijeslovine u njoj. Taj način klasifikacije nije najbolji, ali je praktičan, svakom pristupačan i brzo provodljiv, pa) se je zato zadržao u primjeni sve do danas. Određivanje kvaliteta šiške na osnovu kemijske analize i odnosa tanina, nontanina, netopivog i vode, je najispravnije. To je moguće ustanoviti samo u laboratorijima. Tehnički je neprovedivo, za svaku količunu svakom pojedinom sakupljaču šiške praviti analize. Sa druge strane opet, sakupljači nepovjerljivo prihvaćaju analize, jer ih ne mogu kontrolirati i nerazumljive su im. Nadalje, takav bi rad ukočio ekspeditivnost otkupa. To bi se jedino moglo [prakticirati kod vagonskih pošiljaka, a nlikako ne i za sve demčane pošiljke. Način klasifikacije šiške, prema analizama, povlači za sobom i promjenu otkupne cijene. U tom slučaju obračunavanje bi se vršilo prema F-kg.°/o trijeslovine, a ne prema kilogramima; šiške. Postojeći propisi svrstavaju danas šišku u tri klase. I. klasa — Šiška mora biti sviijetlo žute boje, bez tragova pljesni i stranih primjesa, (žira, peteljki, grančica i t. d.) 318 V |
| ŠUMARSKI LIST 9/1952 str. 19 <-- 19 --> PDF |
EV:VB~4MWI».HHitl II. klasa! — Šiška je tamno žute do tamno smeđe boje, bez plijesni i stranih primjesa. III. klasa — Šiška je tamnosmeđe do crne boje, s malim tragovima plijesni i stranih primjesa. Za klasifikaciju šišike važna je i njena veličina. Slabo razvijena, mala šiška sadrži vtiše štavnih tvari, od lijepo razvijene i krupne šiške. Kod klasifikacije po boji uvijek će biti bolje ocjenjena krupna šiška od siitne, premda je ova posljednja bolja za upotrebu. Za kakvoću šiške vrlo je važna njena temperatura i vlaga. Ako se kod doticaja rukom osjeća povišena temperatura lili vlaga roba je upaljena i podpunoma ili samo djelomično neupotrebljiva. Vrijednost takve šiške može se ustanoviti samo kemijskom analizom. Određivanju klasa šiške piitiistupa se, kada je ustanovljeno đia. je roba čista, suha i da mije upaljena. U tu svrhu uzme se iz pojedinih količina nekoliko uzoraka (proba). Uzorcii se proberu, izvažu i prema njima se izračuna postotak I, . i III. klase šiške u pošiiljdi. 3. Otprema šiške — Prednost stručne . savjesne manipulacije, kojom se neizbježivi [gubici svode na najmanji stupanj, naročito se odražava kod otpreme. Šiška se otprema ilimfuza ili ambalirana u vrećama. Kod otpreme nesmiije se dogoditi da — prilikom utovara ili istovara — šiška pokisne. Najbolje je, da se šiška prevozi u zatvorenim prevoznim sredstvima. U slučaju upotrebe otvorenih vozila, moraju biti osigurane cerade za pokrivanje. Što su pošiljke veće, to su izložene u pravilu većim gubicima, iz raznih razloga, a ponajičešće zboig nestručne manipulacije prije utovara, za vrijeme putovanja i kod, uskladištenja. Otprema u tvornice vrši se količinski i vremenski kako to odredi dotična tvornica, koja vrši preradu. Tvornice često ne mogu odjednom preuzeti u svoja skladišta svu šišku, koja se u kampanji berbe sakupi. Zbog oga se događa, da šiška mora ostati pohranjena kod sakupljača izvjesno vrijeme. Zbog pravilnog korištenja vagonskog prostora kod otpreme, napominjemo, da se u vagon, od S> tona, može tovariti oko 3 tone šiške it ti t* * ü II . it li O 11 M f! Il It Aj 1 11 1 11 II 1» Ö „ 1, 11 11 11 ^ V ,, 11 1, 11 l& II 11 II II 11 1 3 II II 11 II Ö . . Za svaku pošiljku šiške treba tražiti službeno vaganje željeznice, kako bi se izbjegle nepotrebne reklamacije prilikom obračuna. Ako se šiška otprema u vrećama, treba biti točno naznačen broj koleta, a svaka vreća mora imati znak, po kome će se moći ustanoviti vlasnika vreće. Ambalaža je povratna, a ako nije obilježena, neizbježno su griješke u primanju i vraćanju vreća. 4. U s k 1 a d i š t e n j e š i š k e. — Šiška se sprema pod krov u zračna i suha skladišta. Najbolje je, ako se šiška u skladišta ne meće u slojeve deblje od jednog metra. U najviše slučajeva, zbog pomanjkanja skladišnih prostora, skladišta se podpuno ispune šiškom. Šiška se mora 319 |
| ŠUMARSKI LIST 9/1952 str. 20 <-- 20 --> PDF |
u skladištu prebacivati!, da se ne upali i da, je ne uhvati pliijesan, a što) su skladišta puni|ja prebacivanje mora biti češće. U skladištima se mora neprestano kontrolirati vlaga i temperatura šiske. U skladišta; prima s© samo zdrava i suha šiška. Na to se mora naročito paziti, (jer se često» događa, da uslijed jedne manje partije pokvarene šiške, dolazi u stovarištima do kvara velikih količina. Što je šiška dulje u skladištu, ako je dobro manipulirana, to je bolja za preradu, zbog pretvaranja nontanina u tanin, — nastajanja eteričnih ulja i izoimerizacije smola. U pravilu, morala bi šišika barem jednu godinu prije upotrebe odležati u, skladištu. Ciiena šiške Cijena šiške iz godine u godinu jako varira, jer ju uslovljuju urod i potreba. Od 1945 godine do danas cijena suhe šiške po jednom kilogramu kretala se od 3 dinara do 15 dinara. Cijena se podrazumijeva franko vagon ili šlep. Cijena se odnosi na prvu klasu šiške. Šiiška II. klase je 10°/o jeftinija od I. klase, a šiška III. klase je jeftinija 10°/o od II. klase. Uz jedinstvenu cijenu šiške pojedinim se sakupljačima odobravaju još i troškovi uskladi stenja kao i transporta šiške, ako prelaze normirane elemente u strukturi jedinstvene ....... Kod određivanja cijene šiške potrebno je voditi računa o tome, da je ona u skladu sa cijenom ostalih naših sirovina veigetabilnih štavila. Prema cijenama koje su danas na snazi, vrijednost sirovina za jednu filtertonu ekstrakta iznosi: ikod šaške oko 55.000 Dn´n. kod hrastovog drveta o-koi 24.000 Din, kod kestenovog „ ,, 20 000 Din. Prodajne cijene ekstrakta spomenutih vrsta su iste. Kvalitetno ekstrakt šiške nije bolji od hrastovog ili kestenovog, pa prema tome nije opravdana niti tolika razlika u cijeni sirovina. Jedinstvena cijena za cijelu zemlju, u otkupu šiške, pokazala se je u praksi nezgodnom. Urod kao i uslovi sakupljanja su u pojedinim krajevima različiti. Jedna okvirna cEtJena morala bi se prilagoditi mjesnim prilikama;. Unutar tih granica, za svaki pojedini slučaj, trebalo bi ustanoviti cijeniu direktnim sporazumom između potrošača i dobavljača. šišklu iz čitave zemlje otkupljuje i preuzima na preradu samo tvornica tanina Šumsko-industrijskog poduzeća »Sušine Đurđenovac«. Sve kupoprodajne uslove šiške sakupljači bi trebali utvrđivati sa spomenutom tvornicom. Do danas imade tvornica tanina u Durđenovcu registriranih preko hiljadu sakupljača šiške (državni, zadružni i privatni sektor), te bi morala imati slobodne ruke u otkupu šiške, da može pravovremeno li uspješno davati potrebna uputstva i donositi potrebne odluke. Upotreba šiške Ovdje spominjemo upotrebu šiške samo za štavne ekstrakte, jamsku stavu i za štavne čorbe. Rečeno je, da se je sa proizvodnjom šiškinih štavnr´h ekstrakata počelo kod nas u, 1945. godini. Prije toga šiška se je upotrebljavala samo za jamsku stavu i štavne čorbe. Zašto se prešlo na ekstrakciju šiške u tvornicama tanina? Uglavnom se tome pristupilo iz dva razloga. Prvo, da bi´ se zbog pomanjkanja vegetabilnih štavnih sirovina osigurao kontinuirani rad tvornice tamiina i drugo, daj se sve vegetabilne štavne sirovine 320 |
| ŠUMARSKI LIST 9/1952 str. 21 <-- 21 --> PDF |
iskoriste do maksimuma. Naše tvornice koža nisu trebale za jamsku stavu i štavne čorbe svu količinu šiške, koja se u zemlji mogla sakupiti. S druge strane izvoza šiške nije bilo. To je izazvalo smanjemje sakupljanja šiške u vrijeme kada je taninska industrija u krizi sa sirovinama. Kod upotrebe šiške u jamskoj štavi i za štavne čorbe nije iz nje posve iskorišten mogući proiöenait trijeslovine. U šiški, koja se je u kožarama bacala kao iskorištena, ostajalo je od 12—´18% trijeslovine, U hladnoj vodi se ne može postići bolje iskorištenje! šiške. Tako je u tvornicama koža bacana sirovina, koja je sadržavala 3—5 puta više trijeslovine od sirovina, koje se koriste u tvornicama tanina (hrastovo i kestenovo taninsko drvo, taninski pilanski otpaci i hrastova pilje vina). Zbog toga je provedena akcija, da se spriječi upotreba šiške za direktnu stavu, te da se sva raspoloživa šiška prerađuje samo u tvornicama tanina u štavne ekstrakte. Od 1945 godine nadalje, taninska industrija primila je sljedeće količine šiške. (Da bi se dobili približni podaci o ukupnim sabranim kloličinama šiške u zemljii potrebno je još pribrojiti potrošnji taninske industrije količinu od 5—10% koja je upotrebljena za stavu u tvornicama koža, kožarskim zadrugama i obrtničkim radnjama i u druge svrhe): Prispijeće šiške u tvornice tanina u tonama. God. Mj, I. JI. III. IV. V. VI. VII. VIIL; IX. X. XI. ... UkwpT" 1945. t ------- 40 58 60 74 232 1946. t. 82 — — — — — — — — 34 116 111 343 1947. t. 192 167 181 187 151 142 5 — 53 5 150 144 1377 1948. t. 182 42 10 11 59 14 — — 27 59 81 87 572 1949. t. 23 14 10 26 1 10 22 26 — 2 5 11 150 1950. t. 7 2 — 5 10 — — — 87 145 97 136 489 Ova tabela pokazuje nam, da su premalo (iskorištene mogućnosti sakupljanja šiške kod nas. Sakupljene količine daleko su ispod raspoloživih kapaciteta za preradu u tvornicama tanina. Na osnovu mnogobrojnih analiza tvornice tanina u Durđenovcu, procenat trijeslovine kod šiške kreće se od 25—34°/o. Kao prosjek može se uzeti, da naša šiška sadrži oko 28% trijeslovine. Prema provenijenciji šiške i pojedinim godinama sadržaji trajeslovilne znatno varira. Prema bogatstvu trijeslovine prvo mjesto kod nas zauzima šiška iz Srijema i Bačke, zatim, dolazi Pokuplje i Posavina, pa Podravina, Sjeverna Bosna, Kordun i Banija, Hrvatsko Zagorje i Slovenija. U godinama bogatog uroda šiška sadrži manji procenat trijeslovine, nego u siromašnim godinama. U sušnim godinama šiška imade veći procenat trijeslovine, nego u vlažnim godinama. Analize hrastove>venij<înciji ii i ii šiške prema provenijencij godinama. God. Mjesto % T VoNT o/oV Crv. iboja 1945. Slav. Požega 28,1 5,7 15,5 3,7 „ Našice 27,5 6,1 16,5 3,7 „ iPod. Slatina 29,4 7,0 14,6 4,1 „ Virovitica. 30,0* 6,2 11,5 4,2 ,, Đurđevac 30,1 7,5 8,3 6,4,1946. Kloštar 27,0 8,3 13,8 3,7 „ Pod. Slatina 24,8 8,0 13,6 3,8 321 |
| ŠUMARSKI LIST 9/1952 str. 22 <-- 22 --> PDF |
1946. Kuîtina 24,7 8,3 13,2 4,4 „ Suihopolje 28,8 8 2 11,6 3,6 „ Đurđevac 27,0 6,6 19,5 3,6 „ Prijedor 24,8 6,9 10,5 7,2 1950. Jankovac 30,4 8,6 7,0 4,9 ,, Dwr na Urni ,´ 33,8 6´,4 11,0 4,7 „ Koska 31,3 8,6 8,0 4 9 ,, Nova Gradiška 29,0 8,3 13,8 .. „ Pakrac 29,7 6,4 13,2 1,9 „ Beli Manastir 30,7 6,7 13,0 4,1 „ Višnjićevo 34,0 7,3 13,0 4,4 m 32,2 8,2 13,5 4,2 „ Vinkovci 31,3 8,1 11,0 4,5 ,, MnkaniO´voi 29,6 6,9 9,0 4,7 „ Baičkte Palanka 31,5 7,6 15,0 4,7 „´ iPale 33,6 7.6 12,0 4,5 „ Tužila 29,6 9,4 8,0 5,0 „ Đurđevac 31,7 8,5 13,0 4,7 „ Nova Gradiška 31,1 7,8 4,1 3,2 Maglaj 31,5 7,4 7,0 3,2 Ovi podaci su prosjeci izračunali na osnovu više kontrolnih analiza* U tabeli nisu obuhvaćene šiške iz Makedonije, Slovenije i Istre, jer u navedenim godinama nisu primljene pošiljke iz tih krajeva. Godina 1945 uzeta je ikao jedna prosječna godina, obzirom na urod i vremenske prilike. U godinii 1946 bio je bogati, urod šiiiške, a, godina 1950 uzeta je kao naročito sušna godina. U niže navedenoj tabeli prikazanestandarda. su analize šiške prema klasama Šiška iz Slav. Požege — 1945. Šiška iz Slav. Požege 1945. , : I. klasa II. klasa III. klasa Škart 28.4 Vo T5,9 Vo N T15.0 Vo V3,6 crv. b. 28,1 Vo T 5,7 V» NT 15,5 Vo V 3,7 cirv. b. 29,3 % T 5,9 Vo NT 17,0 Vo V 3,7 crv. b. 25,0 Vo T 5,7 »/ NT 15,0 Vo V 5,3 crv. b. SiškaJ to ´Našica 1945. I. klasa II. klasa III. klasa Škart 28.1 Vo T6,4 Vo NT14.5 »/o V3,9 crv. b. 25,8 Vo T 7,3 Vo NT 15,2 Vo V ^. crv. b. 26 0 Vo T 7,0 °/o NT 14,0 Vo V 4,6 crv. b. 20,9 Vo T 6,8 Vo NT 15,0 Vo V 6,0 crv. b. Šuška iz Virovitice 1945. I. klasa II. klasa, III. klasa Škart 30,0 Vo T 29,3 Vo T 25,1 Vo T 19,2 Vo T 6,2 Vo N T 5,7 Vo NT 5,4 Vo NT 6,0 Vo N T 11,5 Vo V 10,9 Vo V 12,9 Vo V 10,0 Vo V 4.2 crv. b. 4,6 crv. b. 7,1 crv. b. 7,7 crv. b. Šiška iz Nove Kapele 1945. I. klasa . II. klasa III. klasa* Škart 25,4 Vo T 25,8 Vo T 24,2 Vo T 20,2 Vo T 6.3 Vo NT 5,6 Vo NT 6,5 Vo NT 5,6 Vo NT 15,0 Vo V 14,7 Vo V 17,0 % V 15,0 Vo V 4,3 crv, b 4,2 crv. b. 5,0 crv. b. 6,2 crv. b, 322 |
| ŠUMARSKI LIST 9/1952 str. 23 <-- 23 --> PDF |
I ove analize nam pokazuju, kako je već rečeno, da klase nisu uvijek mjerilo sadržaja trijeslovine u šiški. Nadalje je Vidljivo, da je u glavnom vlaga razlog svrstavanja u niže klase. Visoki sadržaj trijeslovine u škart robi pokazuje, dia je potrebna uz okularnu procjenu klasa i kemijska analiza. U godinama povoljnog vremena, u doba berbe šiške i dobre manipulacije sa šiškoim, postizava, se ul prosjeku oko 95°/.| I. klase, 3°/o II. klase i 2°/o III. klase. U kišnim godinama može se uzeti kao prosjek oko 90%» I. klase, 5°/o II. klase- li 5% III. klase. Ekstrakcija šiške Šiška se lako izlučuje u hladnoj vodi, te daje dosta jake čorbe. Hladnom ekstrakcijom može se izvući iz šiške do 60% sadržaja t riješio vina. Potpuno izlučenje postizava se samo u vrućo j ekstrakcijo . Hladnom ekstrakcijom dobiva se bolji kvalitet ekstrakta:, nego vrućom ekstrakcijom. Zbog tqgaj je bolje, ako se šiška izlučuje frakcioniranom ekstrakcijom, nego samo vrućom. Za izluženje šiške treba 3—4 puta više vremena, nego za izluženje taninskog dirveta. Ako se šiška sama izlužuje u difuzerima ne smije se usitnjavati. U koliko se mješa sa, ostailim vrstama sirovina, u manjim količinama, a naročito siromašnijim sa trijes lovim om, potrebno ju je usitniti. Izluižena šiška u tvornicama1 tanina nema kod nas još daljnje primijene. U tvornicama se kao gorivi materijal ne može upotrijebitiii, već se odvozi ii baca, što je dosta znatan: balast u tvoirnildi. Potrebno bi bilo proučiti primjenu izlužene šaške u kemijskoj indur s trlji (industrija boje), kao i u agro-tehničke svrhe. Šiška, koja se upotrebljava za jamsku stavu i štavne čorbe u tvornicama koža, trebala bi se još naknadno podvrći vrućoj ekstrakciji do podpuinog iziluženja. Šiškini štavni ekstrakti. Mi danas proizvodimo tekući šišlkin ekstrakt, u prahu i kruti (blok). Tekući ekstrakt se proizvodi u koneentračini od 25—30%. Jače koncentracije tekućeg ekstrakta nisu preporučljive, jer je on smolast, a i teška je manipullaeiija sa njim prilikom punjenja i pražnjenja ambalaže. Naročito u zimsko doba to zadaje poteškoće. Šilška ima oko 3—4% smole, Mogućnost ekstrakcije te smole, prije izluženja, postoji i trebalo bi je primjenjivati. Ekstrakti u prahu i kruti proizvode se oko 65% Šiškin ekstrakt vrlo je osjetljiv na pojedine postupke u tehnološkom procesu proizvodnje, U proizvodnji vrlo je teško postići dobivanje eks trakta jedinstvenog sastava. Naročito je to teško postići kod procenta nontanina i taloga. Kod aparatura, koje rade pod pritiskom (zatvoreni´ difuzeri, isparivači i uparivači), već kod jedne atmosfere preko određenog pritiska raste procjenat nontanina .. račun tanina za oko- 10°/o. Šiška se mora izlučivati u otvorenim difuzerima. Sastav ekstrakta jako varira i prema provenijenciji i kvaliteti šiške´. 323 |
| ŠUMARSKI LIST 9/1952 str. 24 <-- 24 --> PDF |
Do danas je standardiziran samo šiškin ekstrakt u prahu. Za taj ekstrakt standard propisuje sljedeće uvijete: Tanin — najviše 58°/o pH. 3,9—4,6 Netopiivo— najviše 8°/o Talog — najviše za 24h. 40°/o Pepeo — najviše 4% Omjerni broj — najmanje 73% Prosječni sastav šiškinih ekstrakta po metodi filtriranja je: Tekući Prah Kruti ; Štavme tvari; 34,0% 70,0% 60,0"/o Neištavne tvari: 13,0% 22,0% 20,0% Netoplj´ive tvari 4,0% 2,0% 6,0% Voda: 49,0% 6,0% 16,0% Sadržaj pepela: 3,0% 3,0% 3,0% pH-vrijednost: 4,0 4,0 4,0 Tailoig. 40,0% 35.,0«/o 40,0% Omjerni broj: 72 74 75 Crvena boja: 9 10 12 Žuta boja: 22 35 35 Danas već proizvodimo i oplemenjene šiškine ekstrakte. Šiškin ekstrakt sadrži pirogalolne štavne tvari, koje se u otopinama dosta znatno gube i stvaraju talog. Zbog toga se ekstrakt vrlo teško sulfitira, pa ima naročitih poteškoća sa ne topljivim tvarima. Ta su ispitivainja još u toku. Akb se to uspješno riješi, otpast će sadašnji prigovor šiškinom ekstraktu, da iimade mnogo taloga, a taninska će industrija proizvoditi jedno kvalitetno štavilo više. Daljnja iskustva će vjerojatno pokazati da šiškin ekstrakt uz pirogalolne sadrži i pirokatehinske spojeve. Na temelju stvaranja intenzivnog taloiga i pomanjkanja šećera moglo bi se zaključiti, da se stvaraju koindenzacioni, a možda i oksidacioni spojevi. Šiškin ekstrakt spada među biljna štavila sa vrlo malo šećera. Zbog toga šiškini ekstrakti ni´su izloženi vrenju, kao što je to neugodan slučaj u proizvodnji kod smrekove kore i ruja. Od šiške siromašnija je na še; ceru samo kora mangrove i kvebračo drvo, O primjeni šiškinih ekstrakta u štavi kože, mišljenja kožarskih stručnjaka su podvojena. Budući da je kod nas proizvodnja šiškinog ekstrakta, kao i njegova upotreba kod štavljenja kože, u stadiju eksperimentiranja i pokusa, nesigurno je o kvaliteti tog ekstrakta dati konačan sud. Neke tvornice su već postigle vrlo dobre rezultate sa šiškinim ekstraktom kod štavljenja opančarica i koža za donove. Svojstva šiškinog ekstrakta, da brzo i lako prodre i kroz kožu u smjesi sa ostalim ekstraktima, koji nadoknađuju njegove nedostatke, naći će sigurno dobru primjenu u štavljenju u koliko neće biti preskup. 324 |
| ŠUMARSKI LIST 9/1952 str. 25 <-- 25 --> PDF |
´^^^...^.... Zaključak Uporedo sa početkom industrijske ekstrakcije šiške, počela je kod nas ponovno nekadašnja jaka kampanja za sakupljanje šiške. Šaška je postala vrlo potrebna sirovina i dobila je vrijednost u našoj trgovini. Da bi o sadašjem značenju šiške bili upoznati i naši najšira slojevi, potrebno je o njoj više govoriti i pisati, nego do sada. Iz prakse mi je poznato, da je na terenu, u doba, berbe šiške, velika potražnja za| uputama o radu sa šaškom. Premda se šiška kod iras sakuplja kao štavilo, do danas, ništa pismeno nije o njoj, doprlo do sela, do šume, gdje raste i gdje se sakuplja. Podatke, koji nam manjkaju o šiški, na! koje je u ovom prikazu samo djelomično upozoravano, potrebno je prikupit! i proučiti, da se popune praznine u pojedinim strukama. Taniniska i kožarska industrija treba posvetiti punu pažnju daljnjim pokusima sa šiškom. Kada bi taninska industrija uspjela proizvesti ekstrakt eksportne kvalitete, postigli bismo svjetski monopol u trgovini sa tom vrsti ekstrakta. iNa kožarskoj industriji ostaje zadatak, da nade način dobre primjene šiškinog ekstrakta u našoj; privred/f i time stvori reklamu za plasman naše kože ii ekstrakta na vanjskom tržištu. Pitanja u[ vezi sa šiškom su naša specifična nacionalna svojina, te bi morala biti kao takva i tretirana. LITERATURA: Jet t mar J.. Pflanzliche Gerbmittel und deren Extrakte, Wien und Leipzig 1922. — Paessle r J.: Di© Kinoppern und sonstige Gallien, Berlin 1919. — G nam m H.: Taschenbuch fur die Lederindustrie. — Ugrenova ć A.: Upotreba drveta i sporednih produkata šume, Zagreb 1943. — Ugrenovi ć A.: Kemijsko iskorišoavanje i konzerviranje drveta, Zagreb 1947. — Žd vo j inović S.: Šumairska entomologija, Beograd 1948. — Taussi g I.: Sredstva za štavljenje kože, Zagreb 1948 — S am a vika R.: Šumarski priručnik I., Zaigreb 1946, OAK GALLS AS VEGETABLE TANNINS As regards the content of tannins the oak galls are the richest raw material processed by tannin industry. If we take into consideration the volume of use of oak gall it takes the seventh place among the eight kinds of domestic tanning raw materials. Special attention is to be paid to the collection and extraction of galls. Resides the general informations about the galls the acticle deals in detail with gall crop estimation methods of collectioning and handling. It is recommanded to extract the galls and use the gall extract instead of direct use of galls in tanning operations. Described is the method of lixiviation of galls used in the country as well as the general characteristics of gall tanning extracts. ~The"~extraction of galls started in 1945." Good results are obtained in the production of extract as well as in the leather industry using it. Further investigations are carried on in both industries. 325 |