DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8/1952 str. 40 <-- 40 --> PDF |
Potpuno je izostavljena porodica Taxodiacea e od koje je trebailo obraditi možda samo rodove Sequoia Endl. i Ta xo d Lu>m Rieh, (vrste česte u parkovima), ukoliko isu već, obzirom ina rjeđu zastupljenost u našima kulturairrua, izostavljene vrste rodova S ci a dop y ti» .S et Z., C ry p t om eria Don. i Cun ningh ami a R. Br. Potpuno je izostavljena porodica Taxodiacea e od koje je trebalo obraditi možda samo rodove Sequoia Endl. j Taxodium Rich, (vrste česte u parkovima), ukoliko su već, obzirom na rjeđu zastupljenost u našim kulturaona, izostavljene vrste rodova Sciadopytjis S. et Z-, Cryptomeria Don. i Cunningham i a R. Br. U porodici Cupressacea e izostavljeni su neki manje značajni rodovi, ali se je ipak rod Chamaecyparisi Sp. — pačeimpresi, — sa vrstama C- Lawsoniana Pari., C. nu tik ae nsd s Sp., C. thyoid.es Brlitt., C. obtusa S. et z. i C. p i s i f e r a s et Z. trebao obraditi. Ako bi se odustalo od obrade svih navedenih vrsta, onda b] trebailo bezuvjetno dati bar najkraće karakteristike za vrstu C. L awso nian a Pari., koja je tako česta u našim parkovima, da je postala tamo sasvim obično drvo. ´ Kod vrste Cupressus s emp e r vir e n s L. treba u rasprostranjen ju dodati i »BH«, jer se ta vrsta isto tako kultivira na području Južne Hercegovine. (Vjerovatno to važi i za Makedoniju.) Kod roda Juniperus L., izostale su vrste J. excels sa M. B. i J. foetidissim a Willd., oibje .spontano rasprostranjene u Makedoniji. Kod vrsta J. macro carpa Sb. et Sm. i J. phoenicea L. treba dodati rasprostranjenje i u »CG«. (Crnogorsko. Primorje), Kod An g i os per ma uz M on oco t y le dona e, (koje su u »ključu« iza Die o ty le donae), ne bi se imalo što primjetatt, jer je onaj mali broj grmolikih vrsta i povijuša, koje ovamo spadaju, doibro obrađen. Obuhvaćene su sve vrste — naravno — izuzev nekih stranih, koje nemaju za naše područje većeg značaja. Kod Dlcotyledona e postoje izvjesni manji propusti i izostavljan ja na koja ćemo ovdje kratko upozoritii autora. Kod vrste Alnus v i rid i s (Chalix) DC. moglo bi se uz podatak o njenom rasprostranjenju u Bosni i Hercegovini izričito označiti »Vranića planina«, jer je to jedüno njeno nalazište na tome cijelom području. Isto bjjj tako bilo vrijedno´ preispitati mjesta na kojima je nađena u Hrvatskoj. Za vrste Alnus inča na (L.) Mnch. i A. gl u tin os a (L.) Gaerto. trebalo bi dati nešto detaljniji podatak i to za prvu: »uz brdske potoke«, a za d.rugu »uz riječne obale«. Kod roda Co rylus L. trebalo bi dodati i vrstu C: maxima Mill. (C. tubulos a Willd.), koja se kod nas .mnogo uzgaja osobito na rJbđručju Istarskog krša. Pitanje raisprostranjenja balkanske bukve, koju neki noviji autoiri označuju kao Fagu s moesiac a (Domim) Czeezot (i bez razloiga pripisuju i ime K. Maly-a), dakle kao vrstu koja b.j stajala na prelazu između kavkaske F. oriental! » Lipsky, (obuhvatajući i F. t auri c a Poplavska) i srednje-evropske F. s&lvatic a L., nije još potpuno jasno, i sigurno određeno. Neki su autori opisivali i F. orien t a lis Lipsky za Makedoniju, obzirom da je ta vrsta utvrđena u šumama Bugarske. Međutim. ispostavilo se ja da je to ipak samo. F. mo es ilea (Domin) Czeczott. Ovu vrstu^ za čije je razlikovanje od F. silvatic a L. značajan broj parova rebara u listu i listolike stipule na ženskom cvjetu i kupoli, trebalo bi unijeti u rod Fagus, i to, obzirom na rasprostranjenje, označiti je za Srbiju i Makedoniju (eventualno i Crnu Goru), dok .bi za ostala područja trebalo sačekati sigurnije podatke. (Vlidi o tome radove P. Cernjavskoig i B. Jovanovića). Kod vrste Quere us macedonica DC, treba možda kao sinonim dodati naiziv Q. troiam a Wlb., jer je on izgleda stariji (ali hi njegova upotreba izazvala zbrku i prema tome nebi trebalo preporučavati upotrebu ovog naziva drugačije nego samo kao sinonima). Kod vrste Que reus pseud os über Santi treba uz podatak o rasprostranjenju u Hrvatskoj dodati »kult«, jer, koliko je meni poznato, primjerci u šumi. Dundo na Rabu, i na drugim mjestima nisu spontanog porijekla. Za vrstu Q. eocedf era L. treba dodati rasprostranjenje i u Makedoniji, jer je ona tu dosta česta i poznata pod narodnim nazivom-prnar. Odi vrsta hrastova izostala su: Q. A eg il op s Lt, za kojeg Anić navodi, raširenje i u Makedoniji; Q. apennin a Larn. iz Dalmacije i Hrvatskog Primar jag te Q. pedunculi flora Koch., koji kao. var. rhodopaea K. Maty raste u Makedoniji, a kao var. scutariensi s Černjavski oko Skadarskog jezera u Crnoj Gori. 292 |