DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 8/1952 str. 40     <-- 40 -->        PDF

Potpuno je izostavljena porodica Taxodiacea e od koje je trebailo obraditi
možda samo rodove Sequoia Endl. i Ta xo d Lu>m Rieh, (vrste česte u parkovima),
ukoliko isu već, obzirom ina rjeđu zastupljenost u našima kulturairrua, izostavljene vrste
rodova S ci a dop y ti» .S et Z., C ry p t om eria Don. i Cun ningh ami a R. Br.


Potpuno je izostavljena porodica Taxodiacea e od koje je trebalo obraditi
možda samo rodove Sequoia Endl. j Taxodium Rich, (vrste česte u parkovima),
ukoliko su već, obzirom na rjeđu zastupljenost u našim kulturaona, izostavljene
vrste rodova Sciadopytjis S. et Z-, Cryptomeria Don. i Cunningham
i a R. Br.


U porodici Cupressacea e izostavljeni su neki manje značajni rodovi, ali
se je ipak rod Chamaecyparisi Sp. — pačeimpresi, — sa vrstama C- Lawsoniana
Pari., C. nu tik ae nsd s Sp., C. thyoid.es Brlitt., C. obtusa S. et z.
i C. p i s i f e r a s et Z. trebao obraditi. Ako bi se odustalo od obrade svih navedenih
vrsta, onda b] trebailo bezuvjetno dati bar najkraće karakteristike za vrstu C. L awso nian
a Pari., koja je tako česta u našim parkovima, da je postala tamo sasvim obično
drvo. ´


Kod vrste Cupressus s emp e r vir e n s L. treba u rasprostranjen ju dodati
i »BH«, jer se ta vrsta isto tako kultivira na području Južne Hercegovine. (Vjerovatno
to važi i za Makedoniju.)


Kod roda Juniperus L., izostale su vrste J. excels sa M. B. i J. foetidissim
a Willd., oibje .spontano rasprostranjene u Makedoniji. Kod vrsta J. macro carpa
Sb. et Sm. i J. phoenicea L. treba dodati rasprostranjenje i u »CG«.
(Crnogorsko. Primorje),


Kod An g i os per ma uz M on oco t y le dona e, (koje su u »ključu« iza
Die o ty le donae), ne bi se imalo što primjetatt, jer je onaj mali broj grmolikih
vrsta i povijuša, koje ovamo spadaju, doibro obrađen. Obuhvaćene su sve vrste —
naravno — izuzev nekih stranih, koje nemaju za naše područje većeg značaja.


Kod Dlcotyledona e postoje izvjesni manji propusti i izostavljan ja na koja
ćemo ovdje kratko upozoritii autora.


Kod vrste Alnus v i rid i s (Chalix) DC. moglo bi se uz podatak o njenom
rasprostranjenju u Bosni i Hercegovini izričito označiti »Vranića planina«, jer je to
jedüno njeno nalazište na tome cijelom području. Isto bjjj tako bilo vrijedno´ preispitati
mjesta na kojima je nađena u Hrvatskoj.


Za vrste Alnus inča na (L.) Mnch. i A. gl u tin os a (L.) Gaerto. trebalo
bi dati nešto detaljniji podatak i to za prvu: »uz brdske potoke«, a za d.rugu »uz
riječne obale«.


Kod roda Co rylus L. trebalo bi dodati i vrstu C: maxima Mill. (C. tubulos
a Willd.), koja se kod nas .mnogo uzgaja osobito na rJbđručju Istarskog krša.


Pitanje raisprostranjenja balkanske bukve, koju neki noviji autoiri označuju kao
Fagu s moesiac a (Domim) Czeezot (i bez razloiga pripisuju i ime K. Maly-a),
dakle kao vrstu koja b.j stajala na prelazu između kavkaske F. oriental! » Lipsky,
(obuhvatajući i F. t auri c a Poplavska) i srednje-evropske F. s&lvatic a L., nije
još potpuno jasno, i sigurno određeno. Neki su autori opisivali i F. orien t a lis
Lipsky za Makedoniju, obzirom da je ta vrsta utvrđena u šumama Bugarske. Međutim.
ispostavilo se ja da je to ipak samo. F. mo es ilea (Domin) Czeczott. Ovu vrstu^ za
čije je razlikovanje od F. silvatic a L. značajan broj parova rebara u listu i
listolike stipule na ženskom cvjetu i kupoli, trebalo bi unijeti u rod Fagus, i to,
obzirom na rasprostranjenje, označiti je za Srbiju i Makedoniju (eventualno i Crnu
Goru), dok .bi za ostala područja trebalo sačekati sigurnije podatke. (Vlidi o tome
radove P. Cernjavskoig i B. Jovanovića).


Kod vrste Quere us macedonica DC, treba možda kao sinonim dodati
naiziv Q. troiam a Wlb., jer je on izgleda stariji (ali hi njegova upotreba izazvala
zbrku i prema tome nebi trebalo preporučavati upotrebu ovog naziva drugačije nego
samo kao sinonima). Kod vrste Que reus pseud os über Santi treba uz podatak


o rasprostranjenju u Hrvatskoj dodati »kult«, jer, koliko je meni poznato, primjerci
u šumi. Dundo na Rabu, i na drugim mjestima nisu spontanog porijekla. Za vrstu
Q. eocedf era L. treba dodati rasprostranjenje i u Makedoniji, jer je ona tu dosta
česta i poznata pod narodnim nazivom-prnar.
Odi vrsta hrastova izostala su: Q. A eg il op s Lt, za kojeg Anić navodi, raširenje
i u Makedoniji; Q. apennin a Larn. iz Dalmacije i Hrvatskog Primar jag te Q.
pedunculi flora Koch., koji kao. var. rhodopaea K. Maty raste u Makedoniji,
a kao var. scutariensi s Černjavski oko Skadarskog jezera u Crnoj Gori.


292