DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8/1952 str. 35 <-- 35 --> PDF |
Treći faktor, koji ne uvjetuje pojavu štetnika, nego kad dođe do masovne pojave onda ju on može regulirati odnosno spriječiti, su p r irodni neprijatelji štetnika, među kojima se ističu mnogi grabež- Ijivci i još veći broj parasita. Grabežljivci manje ali parasiti mogu u vrlo >akoj mjeri utjecati na gradaciju štetnika. Samo kod nekim importiranih i lisnih ušiju imaju prirodni neprijatelji odlučujuću ulogu, te o njima ovisi pojava štetnika. No u pogledu štetnika, koji se u našim šumama i voćnjacima periodički masovno javljaju igraju oni manje važnu ulogu, nego im se pripisuje. Budući da su grabežljivci, a naročito parasiti u pogledu svoje populacije zavisni o broju svojih domaćina, to se oni mogu pojaviti u većem broju kao aktivni regulatori neke zaraze samo u slučaju prenamnoženja štetnika. I ako su oni katkada vrlo korisni i pojavljuju se u borbi protiv stanovitih štetnika u većem broju vrsta (na pr. gubara napada preko 150 parasita), ipak nisu se do sada pokazali kao odlučujući faktor kod prestanka zaraze. Kod nekih štetnika oni su ipak regulator, koji često ne dozvoljava preveliko razmnažanje štetnika u onim slučajevima, kada drugi važniji faktori ne mogu doći do izražaja (na pr. kod potkornjaka). Parasiti igraju mnogo izražajniju ulogu kod štetnika, koji se stalno svake godine javljaju, jer tu oni direktno utječu na dinamiku populacije i oni su svakako jedan od vrlo važnih faktora, koji ne dozvoljava u ovom slučaju prenamnožavanje stanovite vrste štetnika. Mnogo važniju i za masovnu pojavu nekih štetnika presudn ulogu igraju patogeni mikroorganizmi. To su oni organizmi, koji izazivaju oboljenja kod insekata. I ako patogeni organizmi ne mogu u biološkoj metodi biti praktično primijenjeni protiv štetnika, jer za njihovo djelovanje mora kod štetnika postojati dispozicija, ipak su oni kao prirodni faktor za prestanak kalamiteta često najvažniji. Ovdje dolaze do izražaja neke činjenice, koje treba za razumijevanje utjecaja patogenih mikroorganizama naročito naglasiti. Većina patogenih mikroorganizama nalaze se kod štetnika u latentnom stanju kao parasiti, komensali ili simbionti, pa štaviše danas se znade da je poliedrija kao virusna bolest postala kod nekih vrsta nasljedna, jer je genetski vezana na dotičnu vrstu. Tako je na pr. to kod gubara i suznika, pa kad ne bi kod ovih vrsta postojali rezistentni oblici tih bi vrsta štetnika kod nas nestalo. Kod dudovog svilca poznata je još od 1948 g. rasa koja podliježe često poliedriji i takva, kod koje se ta bolest vrlo rijetko ili nikada ne javlja, u koliko nije došlo do umjetne infekcije. Patogeni mikroorganizmi na pr. kod gubara, zlatokraja i suznika do vode redovito nakon izvjesnog vremena do naglog prestanka zaraze. Pre stanak tih štetnika do sada su uglavnom uvjetovali poliedrija, bakterioze i parasitičke gljivice i kad takvih faktora ne bi bilo sigurno bi situacija u našim nizinskim šumama bila mnogo bijednija nego do sada. Ima još jedan faktor, koji je također vrlo važan za tok neke gra dacije štetnika, a to je njegova tjelesna konstitucija. Kod štetnika koji se periodički javljaju predstavlja vrijeme latencije regene raciju tjelesne konstitucije, nakon čega uslijedi odlaganje velikog broja jaja i pojava štetnika dobije eksplozivni karakter. Iza toga nastupi već u drugoj godini postepeno opadanje broja jaja kod pojedinih ženki, što 287 |