DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8/1952 str. 33 <-- 33 --> PDF |
prirodno forsirati privredni razvoj u tim granicama. To se napose očituje u porječju rijeke Neretve ili na prodoru Hercegovine kod sv. Nauma na more. S ekonomskog stanovišta ti se krajevi trebaju smatrati jednom prirodnom cjelinom koja nameće i formiranje jedne ekonomske cjeline kod koje će političke granice pretstavljati samo razgraničenje podjele rada na izvršenju osnova. Dr. Zeljko Kovačević (Zagreb): ZAŠTO DOLAZI PERIODIČKI DO MASOVNIH POJAVA ŠTETNIKA? Poznata je u šumama i na kulturnom bilju masovna pojava štetnika. Isto je tako svima poznato, da se neki štetnici javljaju stalno u većoj ili manjoj mjeri, a drugi se pojavljuju periodički masovno i njih obično za više manje kratko vrijeme nestaje, pa &e onda nakon većeg ili manjeg vremenskog razdoblja ponovo pojave. Ovo različito pojavljivanje štetnika nastojimo protumačiti različitim utjecajima vanjskih faktora ili odnosom između biotičkog potencijala insekta i resistentnosti njegove okoline. I ako postoje o tome do danas već ogromne studije, u kojima se iznose podaci i tumačenja o utjecaju pojedniih faktora na pojavu insekata, ipak ostaje tu mnogo još nejasnih pitanja, koja čekaju svoje rješenje. S obzirom na masovnu pojavu štetnika obično se ističe utjecaj klimatskih prilika, prirodnih neprijatelja i bolesti štetnika, koji u prvom redu utječu na gradaciju pojave nekog insekta. Nastaje međutim pitanje zašto se neki štetnici javljaju gotovo svake godine, te ih uvijek u prirodi nalazimo u većoj ili manjoj mjeri, što ocjenjujemo po zapaženim štetama s jedne strane, a s druge po broju individuuma na određenom arealu. Drugi se opet štetnici pojavljuju u vremenskim razmacima, te dolazi do t. zv. gradacije iza koje ih nestaje. Ta temeljna razlika između ovih dviju grupa štetnika ima svoje razloge u okolini, u kojoj insekt uglavnom živi i u njegovoj konstituciji. U onom slučaju gdje je insekt stalna pojava sa većim ili manjim oscilacijama, znači da je odnos između njega i vanjskih faktora uravnotežen t, j . stanje odnosno gustoća populacije ne podleži velikim varijacijama. Tako na pr. jabučni savijač ili kalifornijska štitasta uš pojavljuju se svake godine, a broj potomaka zavisi od klimatskih prilika i utjecaja prirodnh nepriijatelja. Vrlo mali broj individuuma tih štetnika u "jednoj godini predstavljao bi abnormalno ili iznimno stanje. Naprotiv kod onih štetnika, koji se pojavljuju masovno periodički, pomanjkanje njihovo nazivamo latencij a i to je kod ovih štetnika normalna pojava, koja može katkada vrlo dugo trajati. Ima naime štetnika, koji se po desetak i više godina ne pojavljuju u većoj mjeri već su vrlo rijetki i ne čine štete. Do masovne i periodičke pojave štetnika dolazi kod onih vrsta, kod kojih je odnos između njih i okoline abnormalan ili nepravilan. Utjecaj vanjskih faktora u ovom slučaju nije jednak, te dolazi do toga da pojedini važni vanjski faktori, koji treba da djeluju kao regulatori na cUnamiku populacije budu kroz neko vrijeme 285 |
| ŠUMARSKI LIST 8/1952 str. 34 <-- 34 --> PDF |
isključeni i štetnik se razmnaža bez većih smetnja progresivno. Do te pojave dolazi i kod insekata, importiranih u zemlju, gdje ih ranije nije bilo.. Dakle kod štetnika, koji se periodički javljaju i kod novo importiranih, vanjski faktori kroz stanovito vrijeme ne utječu na njihovu populaciju i oni se ražmnažaiu progresivno, jer su uslovi za razmnažanje optimalni. Pojava štetnika i utjecaj vanjskih faktora je kompleksne naravi. Drugim riječima kod promatranja i proučavanja pojave i kretanja nekog štetnika treba povesti računa ne samo o velikom broju vanjskih faktora već i o konstituciji insekta kao i o procesima, koji se u njemu samom zbivaju. Kao što mogu biti od presudnog značenja različiti vanjskih fatkori, jer o njima ovisi tok jedne gradacije tako i promjene koje se zbivaju u samom insektu i ne stoje pod neposrednim utjecajem vanjskih faktora mogu biti odlučujuće u pogledu prestanka neke zaraze ili gradacije. U prvom redu na masovnu pojavu štetnika utječe k 1 i ma, a naročito vlaga i toplina. Klima je često odlučan faktor, koji može izazvati masovnu pojavu štetnika (na pr. potkornjaka), ali isto tako u razmjerno kratko vrijeme i likvidirati pojavu. Bilo bi međutim pogrešno smatrati klimatske prilike najglavnijim faktorom gradacije štetnika. Ako na nekom terenu dolazi češće do pojave nekog štetnika onda znači da su prilike na tom terenu takve, da mu je omogućeno stalno ili povremeno pojavljivanje i da osim klime to pojavljivanje uvjetuju i drugi faktori. Pored klimatskih prilika na prvo mjesto dolazi hrana , jer je ona prvi uslov života. Štoviše, znamo da optimalni prehrambeni uslovi mogu biti jedan od glavnih uzroka masovne pojave štetnika, koji je vezan na hranu, koja mu je na terenu pojavljivanja pružena u obilju. Kod insekata uopće, a osobito kod polifagnih mogu se postepeno razviti rase vezane na stanovitu vrstu hrane pored rasa, koje su u hrani manje izbirljive. Primijećeno je štoviše, da i oni štetnici koji napadaju različite vrste biljaka ipak preferiraju jedan rod ili čak i jednu vrstu. Kao što kod ljudi tako i kod insekata, hrana može biti i preduslov za stanovita oboljenja, a naročito ona, koja izazivaju patogeni mikroorganizmi. Nećemo se ovdje upuštati u detaljnija razmatranja o utjecaju hrane na populaciju i trajanje gradacije kod masovne pojave štetnika, jer će o tome biti govora na drugom mjestu. Ali jedno možemo kazati, da po našem mišljenju hrana ima na razmnažanje kukaca mnogo jači utjecaj od klime, jer vodeći računa o uzgoju kulturnog bilja i šuma mi jnožemo regulirati pojavu štetnika a prema potrebi njega i isključiti sa stanovitog terena oduzevši mu odgovarajuću hranu. Uostalom o vrstama biljaka i njihovom broju na stanovitom terenu ovisi i fauna insekata. Što je broj vrste biljaka veći to je i veći broj vrste insekata, ali u tom slučaju kod normalnog stanja nema prenamnožavanja nijedne vrste organizama. Ako se radi o čistim šumskim sastojinama ili o monokulturama kulturnih biljaka onda je broj vrsta insekata na takvom terenu manji, ali je prenamnožavanje pojedinih vrsta česta pojava, što je uslovijeno preobiljem jedne vrsti biljaka. Dakle uzrok masovnoj pojavi štetnika treba u prvom redii tražiti-u prehrambenim uslovima. 286 \ |
| ŠUMARSKI LIST 8/1952 str. 35 <-- 35 --> PDF |
Treći faktor, koji ne uvjetuje pojavu štetnika, nego kad dođe do masovne pojave onda ju on može regulirati odnosno spriječiti, su p r irodni neprijatelji štetnika, među kojima se ističu mnogi grabež- Ijivci i još veći broj parasita. Grabežljivci manje ali parasiti mogu u vrlo >akoj mjeri utjecati na gradaciju štetnika. Samo kod nekim importiranih i lisnih ušiju imaju prirodni neprijatelji odlučujuću ulogu, te o njima ovisi pojava štetnika. No u pogledu štetnika, koji se u našim šumama i voćnjacima periodički masovno javljaju igraju oni manje važnu ulogu, nego im se pripisuje. Budući da su grabežljivci, a naročito parasiti u pogledu svoje populacije zavisni o broju svojih domaćina, to se oni mogu pojaviti u većem broju kao aktivni regulatori neke zaraze samo u slučaju prenamnoženja štetnika. I ako su oni katkada vrlo korisni i pojavljuju se u borbi protiv stanovitih štetnika u većem broju vrsta (na pr. gubara napada preko 150 parasita), ipak nisu se do sada pokazali kao odlučujući faktor kod prestanka zaraze. Kod nekih štetnika oni su ipak regulator, koji često ne dozvoljava preveliko razmnažanje štetnika u onim slučajevima, kada drugi važniji faktori ne mogu doći do izražaja (na pr. kod potkornjaka). Parasiti igraju mnogo izražajniju ulogu kod štetnika, koji se stalno svake godine javljaju, jer tu oni direktno utječu na dinamiku populacije i oni su svakako jedan od vrlo važnih faktora, koji ne dozvoljava u ovom slučaju prenamnožavanje stanovite vrste štetnika. Mnogo važniju i za masovnu pojavu nekih štetnika presudn ulogu igraju patogeni mikroorganizmi. To su oni organizmi, koji izazivaju oboljenja kod insekata. I ako patogeni organizmi ne mogu u biološkoj metodi biti praktično primijenjeni protiv štetnika, jer za njihovo djelovanje mora kod štetnika postojati dispozicija, ipak su oni kao prirodni faktor za prestanak kalamiteta često najvažniji. Ovdje dolaze do izražaja neke činjenice, koje treba za razumijevanje utjecaja patogenih mikroorganizama naročito naglasiti. Većina patogenih mikroorganizama nalaze se kod štetnika u latentnom stanju kao parasiti, komensali ili simbionti, pa štaviše danas se znade da je poliedrija kao virusna bolest postala kod nekih vrsta nasljedna, jer je genetski vezana na dotičnu vrstu. Tako je na pr. to kod gubara i suznika, pa kad ne bi kod ovih vrsta postojali rezistentni oblici tih bi vrsta štetnika kod nas nestalo. Kod dudovog svilca poznata je još od 1948 g. rasa koja podliježe često poliedriji i takva, kod koje se ta bolest vrlo rijetko ili nikada ne javlja, u koliko nije došlo do umjetne infekcije. Patogeni mikroorganizmi na pr. kod gubara, zlatokraja i suznika do vode redovito nakon izvjesnog vremena do naglog prestanka zaraze. Pre stanak tih štetnika do sada su uglavnom uvjetovali poliedrija, bakterioze i parasitičke gljivice i kad takvih faktora ne bi bilo sigurno bi situacija u našim nizinskim šumama bila mnogo bijednija nego do sada. Ima još jedan faktor, koji je također vrlo važan za tok neke gra dacije štetnika, a to je njegova tjelesna konstitucija. Kod štetnika koji se periodički javljaju predstavlja vrijeme latencije regene raciju tjelesne konstitucije, nakon čega uslijedi odlaganje velikog broja jaja i pojava štetnika dobije eksplozivni karakter. Iza toga nastupi već u drugoj godini postepeno opadanje broja jaja kod pojedinih ženki, što 287 |
| ŠUMARSKI LIST 8/1952 str. 36 <-- 36 --> PDF |
je često vrlo evidentno u godini kulminacije kada je na pr. broj jajnih legala vrlo veliki, ali broj jaja je znatno manji u pojedinom leglu nego u prvoj godini progradacije. Drugim riječima u drugoj i osobito u trećoj generaciji kalamiteta dolazi do postepene degeneracije u funkciji spolnih organa ženke. Ta pojava može biti uvjetovana unutarnjim procesima u tijelu samog štetnika, a pored toga mogu na to utjecati i patogeni mikroorganizmi hrane i klimatske prilike. Ova činjenica uz ostale unutarnje i vanjske faktore može nam najbolje poslužiti kao tumač zašto dolazi do periodičkog masovnog pojavljivanja štetnika i do kalamiteta. Kad ne bi ti faktori igrali tako odlučnu ulogu kod stanovitih štetnika i oni bi se pojavljivali svake godine kao i neki drugi. Ovdje smo posve ukratko iznijeli neke poznate i neke manje poznate činjenice, a drugom prilikom postepeno prikazat ćemo kako pojedini faktori utječu na neke kod nas inače vrlo poznate štetnike. To će biti u buduće od važnosti i za samo provađanje mjera suzbijanja, jer uzroci masovne pojave štetnika nisu svuda jednaki, toikovi gradacija su vrlo različiti, a faktori odlučni za pojavljivanje neke vrsti mogu biti značajni za jednu vrstu, ali ne za svaku vrstu, koja se periodički ili stalno na nekom terenu pojavljuje. WARUM KOMMT PERIODISCH ZUM MASSENAUFTRETEN DER SCHÄDLINGE VOR? In diesem kurzem Referate schreibt der Autor im allgemeinen über die Hauptursachem der Massenauftreten einiger Schädlinge. Als wichtigste Ursache für das Ausbrechein einer Kalamität ist die Nahrung und physiologische Konstitution des Schädlings. Zum Aufhören der Gradation führen physiologische Schädlingsschwäche und pathogenische Mikroorganismen zu. Binfluss der verschiedenen Faktoren ist nicht für alle Arten der Schädlinge dergleiche. Ing. Pavle Fukarek (Sarajevo) DENDROLOŠKE MARGINALIZE UZ BOTANIČKI PRIRUČNIK Dr. RADOVANA DOMCA Krajem pretprošle godine izašla je u izdanju Jugoslavenske Akademije u Zagrebu knjiga dr. Radovana Domca pod naslovom »Flora«. To je u stvari ključ za određivanje biljaka, »Flora excursoria«, jedan neobično važan i potreban priručnik svakoga botaničara. Izuzev »Ključa za določanje cvjetnic i praprotnio« Dr. A. Piskernikove (koji je nedavno doživio i svoje drugo revidirano i dopunjeno izdanje), koji je pisan na slovenačkom jeziiku i osim toga ograničen na područje Florae carniolae, mi nismo imali ni jedan priručnik te vrste na srpskom ili hrvatskom jeziku. Prema tome, napore koje je uložio Dr. R. Domac oko obrade materijala za prvo izdanje ovog priručnika treba naročito pohvaliti. Tom dosta opsežnom i detaljnom knjigom ispunjena je, jedna osjetna praznina u našoj botaničkoj literaturi i, umjesto zastarjelog i za cijelo područje FNRJ ne 288 |