DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8/1952 str. 33 <-- 33 --> PDF |
prirodno forsirati privredni razvoj u tim granicama. To se napose očituje u porječju rijeke Neretve ili na prodoru Hercegovine kod sv. Nauma na more. S ekonomskog stanovišta ti se krajevi trebaju smatrati jednom prirodnom cjelinom koja nameće i formiranje jedne ekonomske cjeline kod koje će političke granice pretstavljati samo razgraničenje podjele rada na izvršenju osnova. Dr. Zeljko Kovačević (Zagreb): ZAŠTO DOLAZI PERIODIČKI DO MASOVNIH POJAVA ŠTETNIKA? Poznata je u šumama i na kulturnom bilju masovna pojava štetnika. Isto je tako svima poznato, da se neki štetnici javljaju stalno u većoj ili manjoj mjeri, a drugi se pojavljuju periodički masovno i njih obično za više manje kratko vrijeme nestaje, pa &e onda nakon većeg ili manjeg vremenskog razdoblja ponovo pojave. Ovo različito pojavljivanje štetnika nastojimo protumačiti različitim utjecajima vanjskih faktora ili odnosom između biotičkog potencijala insekta i resistentnosti njegove okoline. I ako postoje o tome do danas već ogromne studije, u kojima se iznose podaci i tumačenja o utjecaju pojedniih faktora na pojavu insekata, ipak ostaje tu mnogo još nejasnih pitanja, koja čekaju svoje rješenje. S obzirom na masovnu pojavu štetnika obično se ističe utjecaj klimatskih prilika, prirodnih neprijatelja i bolesti štetnika, koji u prvom redu utječu na gradaciju pojave nekog insekta. Nastaje međutim pitanje zašto se neki štetnici javljaju gotovo svake godine, te ih uvijek u prirodi nalazimo u većoj ili manjoj mjeri, što ocjenjujemo po zapaženim štetama s jedne strane, a s druge po broju individuuma na određenom arealu. Drugi se opet štetnici pojavljuju u vremenskim razmacima, te dolazi do t. zv. gradacije iza koje ih nestaje. Ta temeljna razlika između ovih dviju grupa štetnika ima svoje razloge u okolini, u kojoj insekt uglavnom živi i u njegovoj konstituciji. U onom slučaju gdje je insekt stalna pojava sa većim ili manjim oscilacijama, znači da je odnos između njega i vanjskih faktora uravnotežen t, j . stanje odnosno gustoća populacije ne podleži velikim varijacijama. Tako na pr. jabučni savijač ili kalifornijska štitasta uš pojavljuju se svake godine, a broj potomaka zavisi od klimatskih prilika i utjecaja prirodnh nepriijatelja. Vrlo mali broj individuuma tih štetnika u "jednoj godini predstavljao bi abnormalno ili iznimno stanje. Naprotiv kod onih štetnika, koji se pojavljuju masovno periodički, pomanjkanje njihovo nazivamo latencij a i to je kod ovih štetnika normalna pojava, koja može katkada vrlo dugo trajati. Ima naime štetnika, koji se po desetak i više godina ne pojavljuju u većoj mjeri već su vrlo rijetki i ne čine štete. Do masovne i periodičke pojave štetnika dolazi kod onih vrsta, kod kojih je odnos između njih i okoline abnormalan ili nepravilan. Utjecaj vanjskih faktora u ovom slučaju nije jednak, te dolazi do toga da pojedini važni vanjski faktori, koji treba da djeluju kao regulatori na cUnamiku populacije budu kroz neko vrijeme 285 |