DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8/1952 str. 32 <-- 32 --> PDF |
podataka može doći u pitanje i vrijednost čitavog rada t. j. biti poreme ćena cjelokupna osnova. Za svaku gradnju potrebne su uglaAiiom i pre težno ravne površine, a to su većinom poljoprivredne. Rad iz većeg u manje diktira i rajonizaciju poljoprivredne i šumarske proizvodnje. Iako je ta rajonizacija rezultat u prvom redu prirodnih uslova, ipak svoj konačan oblik dobiva prema nahođenju i potrebama čovjeka. Tako iz rajonizacije izlaze i detaljne osnove, koje se mogu izrađivati paralelno za više područja ali unutar danih osnovnih smjernicaproporcija. Zar isto tako poljoprivredno-šumarski plan ne ovisi i o turizmu? Odnosno, zar ne, će biti potrebno u stanovitim slučajevima i poljoprivrednu i šumsku proizvodnju usmjeriti prema potrebama turizma sadašnjice ili budućnosti. Zar ü tom slučaju i poljoprivreda i šumarstvo ne pretstavljaju samo jedan dio cjeline turizma, pa su i smjernice sasvim druge, nego u drugom slučaju. Znajući opće proporcije kao i imajući generalnu osnovu, smanjit će se greške kod izrade detaljnih osnova. Pored toga pred zainteresirane, dakle pred narod se, izlazi s drugim argumentima, s jačim argumentima, pa će prema tome i sama provedba osnove biti laglja, jer je posve razumljivo da će se moći sprovesti samo ona osnova, protiv koje nije narod, odnosno njegova većina, a to će biti onda, ako već unaprijed budu mjere koje se poduzimaju opipljive i vidljive. Ne smije se izgubiti iz vida ni činjenica, da cio taj rad ima karakteristike liječenja. A liječenje ne ide uvijek bez bolova ili bolnih operacija. A ipak čovjek se podaje tegobama liječenja i operacija,, jer zna, ili se bar nada, da će mu to donijeti ozdravljenje. Eto u tome je bit generalne osnove. Ona u stvari i nije samo poljoprivredno- šumarska, nego opće privredna, ali u kojoj su jasno ukazane smjernice razvoja i poljoprivrede i šumarstva. Ona je generalna po tome, što daje opće smjernice, određuje opću privrednu fizionomiju područja za koje se izrađuje osiguravajući harmoniju privrednog razvitka i socijalno-ekonomsku ravnotežu. Postavlja se pitanje veličine područja za koje se ima ta generalna osnova izraditi. U cpćedržavnoj, saveznoj, kraško se područje pojavljuje kao cjelina spram ostalog dijela države, ali i tu treba izraditi proporcije za pojedine Narodne republike. U republikanskoj osnovi treba razrada na manja područja: na pr. u NR Hrvatskoj na kvarnersko i na dalmatinsko područje. Unutar ovih dolazi dalja dioba područja prema gravitacionim centrima: u Dalmaciji gravitaciona središta ´su Zadar, Šibenik, Split, Dubrovnik, uzevši u najgrubljim potezima. Podjela ovih užih područja stvar je studija. Tako na pr. nije isključeno da otok Korčula sa jednim dijelom poluotoka Pelješca ne bi bilo jedno privredno područje i t. d. Kod ovoga rada naime ne smije se držati kruto postojećeg stanja, nego će kao nje-´ gov rezultat u stanovitim slučajevima možda stvarati nove cjeline, odnosno izvršiti usmjeravanje prema novim cjelinama. Jer, konačno, ni današnje cjeline (kotari na pr.) nisu samo uvjetovani prirodnim uslovima, nego su rezultat ovih te ekonomskih i političkih faktora, dakle rezultat djelovanja prirodnih činilaca i djelovanja čovjeka. Granice današnje Dalmacije na pr. formirane su pred kojih 150 godina. Te historisko-političke granice mjestimice neprirodno cijepaju prirodne cjeline i prirodne gravitacije, pa je ne 284 |