DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 8/1952 str. 32     <-- 32 -->        PDF

podataka može doći u pitanje i vrijednost čitavog rada t. j. biti poreme


ćena cjelokupna osnova. Za svaku gradnju potrebne su uglaAiiom i pre


težno ravne površine, a to su većinom poljoprivredne.


Rad iz većeg u manje diktira i rajonizaciju poljoprivredne i šumarske
proizvodnje. Iako je ta rajonizacija rezultat u prvom redu prirodnih
uslova, ipak svoj konačan oblik dobiva prema nahođenju i potrebama
čovjeka. Tako iz rajonizacije izlaze i detaljne osnove, koje se mogu izrađivati
paralelno za više područja ali unutar danih osnovnih smjernicaproporcija.


Zar isto tako poljoprivredno-šumarski plan ne ovisi i o turizmu?
Odnosno, zar ne, će biti potrebno u stanovitim slučajevima i poljoprivrednu
i šumsku proizvodnju usmjeriti prema potrebama turizma sadašnjice ili
budućnosti. Zar ü tom slučaju i poljoprivreda i šumarstvo ne pretstavljaju
samo jedan dio cjeline turizma, pa su i smjernice sasvim druge, nego u
drugom slučaju.


Znajući opće proporcije kao i imajući generalnu osnovu, smanjit će se
greške kod izrade detaljnih osnova. Pored toga pred zainteresirane, dakle
pred narod se, izlazi s drugim argumentima, s jačim argumentima, pa će
prema tome i sama provedba osnove biti laglja, jer je posve razumljivo da
će se moći sprovesti samo ona osnova, protiv koje nije narod, odnosno njegova
većina, a to će biti onda, ako već unaprijed budu mjere koje se poduzimaju
opipljive i vidljive. Ne smije se izgubiti iz vida ni činjenica, da
cio taj rad ima karakteristike liječenja. A liječenje ne ide uvijek bez bolova
ili bolnih operacija. A ipak čovjek se podaje tegobama liječenja i operacija,,
jer zna, ili se bar nada, da će mu to donijeti ozdravljenje.


Eto u tome je bit generalne osnove. Ona u stvari i nije samo poljoprivredno-
šumarska, nego opće privredna, ali u kojoj su jasno ukazane smjernice
razvoja i poljoprivrede i šumarstva. Ona je generalna po tome, što
daje opće smjernice, određuje opću privrednu fizionomiju područja za koje
se izrađuje osiguravajući harmoniju privrednog razvitka i socijalno-ekonomsku
ravnotežu.


Postavlja se pitanje veličine područja za koje se ima ta generalna
osnova izraditi. U cpćedržavnoj, saveznoj, kraško se područje pojavljuje
kao cjelina spram ostalog dijela države, ali i tu treba izraditi proporcije
za pojedine Narodne republike. U republikanskoj osnovi treba razrada na
manja područja: na pr. u NR Hrvatskoj na kvarnersko i na dalmatinsko
područje. Unutar ovih dolazi dalja dioba područja prema gravitacionim
centrima: u Dalmaciji gravitaciona središta ´su Zadar, Šibenik, Split, Dubrovnik,
uzevši u najgrubljim potezima. Podjela ovih užih područja stvar
je studija. Tako na pr. nije isključeno da otok Korčula sa jednim dijelom
poluotoka Pelješca ne bi bilo jedno privredno područje i t. d. Kod ovoga
rada naime ne smije se držati kruto postojećeg stanja, nego će kao nje-´
gov rezultat u stanovitim slučajevima možda stvarati nove cjeline, odnosno
izvršiti usmjeravanje prema novim cjelinama. Jer, konačno, ni današnje
cjeline (kotari na pr.) nisu samo uvjetovani prirodnim uslovima, nego su
rezultat ovih te ekonomskih i političkih faktora, dakle rezultat djelovanja
prirodnih činilaca i djelovanja čovjeka. Granice današnje Dalmacije na pr.
formirane su pred kojih 150 godina. Te historisko-političke granice mjestimice
neprirodno cijepaju prirodne cjeline i prirodne gravitacije, pa je ne


284