DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8/1952 str. 27 <-- 27 --> PDF |
lošijeg boniteta; stoga je razumljivo, da vlasnici zemljišta boljih boniteta uživaju i diferencijalnu rentu boniteta. U koliko bude na tržištu izazvan pad cijena kakovim vanjskim utjecajem, produkcija na lošim bonitetima postaje pasivna. Posjednik radi s gubitkom ili prestaje obrađivati zemlju. Šumarstvo ima — barem kod nas — posve druge uslove. Posjedi su ponajviše u velikim kompleksima i u rukama jednog vlasnika: državenema bojazni od konkurencije. Proizvađae — šumsko gospodarstvo — raspolaže sa šumama, koje dolaze na red za sječu, u raznim udaljenostima od tržišta i on uvijek može, da unutar svoga gospodarstva izravnava pozitivne i negativne razlike u troškovima izvoza. Nema opasnosti od poslovanja sa gubitkom^ jer se radi u velikim razmjerima. Može čak postojati i čitavo šumsko gospodarstvo, koje stalno radi sa gubitkom, jer nema sječivih masa, a iz širih općenarodnih interesa treba da postoji (na pr. šumsko gospodarstvo na Kršu, kojemu jiei glavni zadatak pošum´ljavanje). I ako se poslovanje takovog gospodarstva ne rentira, ono ne ide u likvidaciju, već se izdržava iz viška prihoda drugih, aktivnih, gospodarstava unutar Republike. Neopraivdanost diferencijalne rente položaja u šumorstvu pokazuje očito ovaj primjer: Prosječni godišnji etat državnih šuma Ot. j ; korisna ´drvna masa za prodaju") u NFR Hrvatskoj iznosi prema 10-godiišnjoj osnovi sječa okruglo 4 miilijiuna m3. Prosječna cijena iznosi Dim 630 po 1 m3 drvne mase bez obzira na vrst drveća i sortimenat. Ukupni bruto proiizvod (bit će dakle 630 X 4 = 2.520 miillijiuna dinara. U tom bruto prodiuiktu sadržani su svi uipravni i proizvodni ´troškovi ka©, j akumulacija po grani 311. Uzmimo., da je drvna masa etata jednoliko zastuipana u pet vrijednosnih razreda (znači da nam je III. razred srednji) i da između tih pet razreda iznosi razlika iznose: ( Razlika u trošku Trošak Razred izvoza prema III. Prosječna cijena izvoza razredu I. 130 + 400 630 + 400 = 1.030 II. 330 + 200 630 + 200 = 830 III. 530 630+ 0 =» 630 IV. 730 — 200 630 — 200 = 430 V. 930 — 400 630—400= 230 Unovčenjem ovih drvnih masa doibit ćemo: I. razred 800.000 m3 po 1.030 «= 824,000.000 Dan II. razred 800000 m3 po 830 = 664,000.000 » III. razred 800.000 m3 po 630 = 504,000-000 » IV» razred 800.000 m3 po 430 = 344,000.0CO » . V. razred 800.000 m3 po 230 = 184,000.000 » Ukupno: 4,000.000 m3 2.52C00O.OOO Din Dobit ćemo dakile naš bruto produkt, koji pokriva; proizvodne troškove. Računajući na bazi diferencijalne rente položaja, rnii ćemo prosječnu čijemu od 630 dinara primijeniti na V. vrijednosni razred i svakom dailjnjem razredu pribrojiti. 279 |