DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 8/1952 str. 27     <-- 27 -->        PDF

lošijeg boniteta; stoga je razumljivo, da vlasnici zemljišta boljih boniteta
uživaju i diferencijalnu rentu boniteta. U koliko bude na tržištu izazvan
pad cijena kakovim vanjskim utjecajem, produkcija na lošim bonitetima
postaje pasivna. Posjednik radi s gubitkom ili prestaje obrađivati zemlju.


Šumarstvo ima — barem kod nas — posve druge uslove. Posjedi su
ponajviše u velikim kompleksima i u rukama jednog vlasnika: državenema bojazni od konkurencije. Proizvađae — šumsko gospodarstvo —
raspolaže sa šumama, koje dolaze na red za sječu, u raznim udaljenostima
od tržišta i on uvijek može, da unutar svoga gospodarstva izravnava
pozitivne i negativne razlike u troškovima izvoza. Nema opasnosti od
poslovanja sa gubitkom^ jer se radi u velikim razmjerima. Može čak postojati
i čitavo šumsko gospodarstvo, koje stalno radi sa gubitkom, jer
nema sječivih masa, a iz širih općenarodnih interesa treba da postoji
(na pr. šumsko gospodarstvo na Kršu, kojemu jiei glavni zadatak pošum´ljavanje).
I ako se poslovanje takovog gospodarstva ne rentira, ono ne
ide u likvidaciju, već se izdržava iz viška prihoda drugih, aktivnih, gospodarstava
unutar Republike.


Neopraivdanost diferencijalne rente položaja u šumorstvu pokazuje očito ovaj
primjer:


Prosječni godišnji etat državnih šuma Ot. j ; korisna ´drvna masa za prodaju") u
NFR Hrvatskoj iznosi prema 10-godiišnjoj osnovi sječa okruglo 4 miilijiuna m3. Prosječna
cijena iznosi Dim 630 po 1 m3 drvne mase bez obzira na vrst drveća i sortimenat.
Ukupni bruto proiizvod (bit će dakle 630 X 4 = 2.520 miillijiuna dinara. U tom
bruto prodiuiktu sadržani su svi uipravni i proizvodni ´troškovi ka©, j akumulacija po
grani 311. Uzmimo., da je drvna masa etata jednoliko zastuipana u pet vrijednosnih
razreda (znači da nam je III. razred srednji) i da između tih pet razreda iznosi
razlika iznose: (


Razlika u trošku


Trošak


Razred izvoza prema III. Prosječna cijena


izvoza


razredu


I. 130 + 400 630 + 400 = 1.030
II. 330 + 200 630 + 200 = 830
III. 530 630+ 0 =» 630
IV. 730 — 200 630 — 200 = 430
V. 930 — 400 630—400= 230
Unovčenjem ovih drvnih masa doibit ćemo:


I. razred 800.000 m3 po 1.030 «= 824,000.000 Dan
II. razred 800000 m3 po 830 = 664,000.000 »
III. razred 800.000 m3 po 630 = 504,000-000 »
IV» razred 800.000 m3 po 430 = 344,000.0CO »
. V. razred 800.000 m3 po 230 = 184,000.000 »


Ukupno: 4,000.000 m3 2.52C00O.OOO Din


Dobit ćemo dakile naš bruto produkt, koji pokriva; proizvodne troškove.


Računajući na bazi diferencijalne rente položaja, rnii ćemo prosječnu čijemu od
630 dinara primijeniti na V. vrijednosni razred i svakom dailjnjem razredu pribrojiti.


279