DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8/1952 str. 25 <-- 25 --> PDF |
fđiomentajifli prilika i potreba) tržišta odnosno potrošnje. On može biti jednak prirastu, ali je obično od njega veća ili manji. Prema tomu ne može etat biti baza za. računanje prosječne cijene drveta na painju: alko je om veći od prirasta, cijena će ispasti premalena; ako je manji, cijena će biti previsoka. Etat je rezultat »ranije «opredmećenog rada« i kao takav nema veze s troškovima, koji se danas ulažu ui šumsku proizvodnju. Zastupnici etata ističu, da je prirast nesigurna veličina, koju ne možemo današnjim metodama, točno izmjeriti- Prirast osim toga izračunavamo unatrag t. j . mjerenjem i upoređivanjem .drvnih masa staibala ili sastojina prošlih godina- Prema tomu je i ovako izmjereni, bolje reći izračunani pnirast zapravo rezultat ranije opređmećenog rada. Nitko ne može sa sigurnošću tvrditi, da će troškovi, koje danas ulažemo-, proizvesti baš onaj prirast, na koji mii računamo. Na stvaranje prirasta imaju utjecaji i razni prirodni faktori, koje mi u našim računima ne možemo unaprijed točno predL vidjeti. Osim toga razlikujemo više vrsta prirasta (prosječni i tečajni,´ godišnji i periodični), te bi trebalo znati, s kojim prirastom da se ovdje računa. Troškove, koje ulažemo u šumsku proizvodnju stanovite godine, ulažemo s tom namjerom, da realiziramo etat a ne prirast;"oni se dakle odnose na etat a ne na prirast. Praktična prir injena računanja s prirastom dokazi u sukoštednje siječemo manje od prirasta (ili čak manje od prošlogodišnjeg etata), a prirast nam je ostao isti, morala bi cijena drvu porasti (zbog smanjene ponude). Međutim uz računanje cijene s prirastom to se ne će dogoditi, jer je cijena ovisna o prirastu, Ikoji se nije promijenio. Još očitije dolazi do izražaja neumjesnost primjene prirasta ´kod mladih 30—50 godišnjih sastojina. One imaju velik prirast a mail etat, pa bismo diobom troškova s masoim prirasta dobili prenisku cijenu- Primijenivši tu nisku cijenu -na stvarni etat, koji je mallen, ne yemo pokriti troškove. Obratno, kod prezrelih sastojina, koje malo ili nilkako ne prirašćuju, dobili bismo previsoku cijenu. Ukratko: budući da se cijena drveta na panju primjenjuje na. drvnu masu, koja se siječe, dakle «a etat, logično, je, da se i troškovi podijele s drvnom masom etata. Ostaje još otvoreno pitanje, da li treba u /račun uzeti stvarni godišnji etat (u kom slučaju treba cijene svake godine izračunavati) i´i racionailni godišnji etatt t. j . onaj etat, koji se dobije "kao prosjek diobom 10 lili 20-gođišnjeg etata na jednake godišnje dijelove, pretpostavljajući, da se tai 10 odnosno 20 godišnji etat nalaizi u granicama proizvodnih mogućnosti šuma. Daljnja komplikacija računanja s pridrastom jest pojavljivanje i obračunavanje disproporcija u troškovima proizvodnje drveta na panju (2) Kod računanja s etatom te se disproporcije ne mogu pojaviti. Pitanje računanja s prirastom ili etatom, trebaloi bi još iscrpno raspraviti u našoj -stručnoj literaturi, da se dođe do konačnog ispravnog gledišta. Pošto smo diobom troškova sa proizvedenom drvnom masom došli do prosječne cijene drveta na panju bez obzira na vrst drveća i sortimenat, treba tu prosječnu cijenu raspodijeliti na vrste drveća i Sortimente. To se radi na poznati način ponderiranjem i primjenom vrijednosnih koeficijenata (1). i Dobivene vrijednosti predstavljaju cijene drveta na panju za sve sorsimente i vrsti drveća. Ta cijen a drveta na panju, koja odgovara vri jednost i drveta na panju, mora biti za istu vrst drveća i za isti sortimenat jednaka bez obzira, gdje se šuma nalazi. To je teoretski ispravno, ali je u praksi cijena drvetu u šumi, koja je blizu tržišta, viša od cijene «drveta u udaljenijoj šumi. Razlika u cijeni nastaje zbog razlike u izvoznim troškovima, koji su najviše ovisni o udaljenosti šume (a u drugom redu i o kategoriji puta). Kupac drveta na panju kalkulira deduktivnim putem i u račun stavlja izvozne troškove, te tako dolazi do različitih cijena za jednake Sortimente raznih udaljenosti od tržišta. Prodavač, vlasnik šume, premda u stvari ima jednake troškove uzgoja i uprave bez obzira na udaljenost, mora se ovoj kalkulaciji kupca prilagoditi i ustanoviti »šumsku 277 |