DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8/1952 str. 12 <-- 12 --> PDF |
Ing. Ferdo Šulentić (Ogulin) UPOTREBA I RASPORED STROJEVA U SANDUČARAMA ZA PROIZVODNJU SANDUKA ZA VOĆE Ranije smo obradili upotrebu i raspored strojeva za proizvodnju sanduka fine obrade. Iz dvije alternativne šeme A. 1 B. o rasporedu strojeva mogli smo zaključiti, da je u načinu proizvodnje tih sanduka došlo do izvjesnog sistema, t. j . specijalizacije rada i pojedinih strojeva, i da se gledajući u budućnost, u ovoj radnoj fazi može raditi na tehničkom usavršavanju strojeva i pomoćnih naprava. Ovo se ne odnosi u tolikoj mjeri na proizvodnju sanduka za voće. Ne bi se moglo reći, da se ta proizvodnja odvija bez sistema. Naprotiv, ima više sistema i kombinacija, kako u pogledu upotrebe strojeva, taka i u pogledu redoslijeda radnih operacija. Međutim kod svakog tog sistema ima i krupnijih nedostataka. Za to ima i opravdanih razloga. Sanduci su. za voće sitan Sortiment; pojedinih elemenata imamo već od debljine 6 mm, širine 25 mm, a duljine ispod 200 mm. Ni ostali elementi nisu puno krupniji. Radi toga su sirovine za proizvodnju deklasirani pilanski sortimenti i pilanski otpaci. Ovakav materijal (sirovina) imao je veoma malu tržišnu vrijednost, a ponekad nikakvu. To je bio slučaj na Šipadovoj pilani u Drvaru, gdje su pilanski otpaci odvažani na »Špicker« i tamo spaljivani u »vječitoj vatri«). Budući da nije bilo naročite potrebe za štednju sirovina, nije se pazilo niti na izbor i usavršavanje strojeva i uže sistematizacije rada u proizvodnji. Pokretač za ovu vrstu proizvodnje bile su konkretne mogućnosti za zaradu. Prerada se je vršila na raznim strojevima (bez tipizacije) često škartiranim pilanskim strojevima, prerađenim i slično. Ovakvo organizaciono stanje u sandučarama ostalo je sve dok se nisu na tržištu počeli pojavljivati s jedne strane simptomi nestašice drveta, a s druge hiperprodukcija. Prvi je slučaj uvjetovao postepeno poskupljenje sirovina, a drugi pad prodajnih cijena sanduka. Ova pojava izaziva oštru bitku na tržištu; trebalo je uskladiti kotu proizvodnih troškova s padom cijena gotovoj robi s jedne i porastom cijena sirovini s druge strane. Na taj se način poduzetničke zarade svode na minimum, a postaju čak i negativne; pojedini proizvođači financijski propadaju i nestaju s tržišta, dok se na tržištu održavaju samo oni, kojima je uspjelo u potrebnim granicama sniziti proizvodne troškove. To sniženje moglo se je postići: 1, boljim iskorišćavanjem sirovina; 2. boljim učinkom radnih strojeva i smanjenjem pogonske režije i 3. uštedom na radnoj snazi po jedinici gotovog proizvoda. Moralo se dakle preći na savršeniju organizacionu formu. To se postepeno ostvaruje upotrebom ekonomičnijih strojeva, mehaniziranjem, rada, boljim rasporedom toka proizvodnje i drugim mjerama. U to vrijeme organizaciji rada u sandučarama daju obilježje slijedeći strojevi: špaltgater, stolni cirkular stol sa suportom, stolni cirkular za krajčenje sa suportom, cirkular letvak za proizvodnju letvica i mali egaliziri. Stvar se razvijadalje i obzirom na današnji izbor strojeva, iz dobro uređenih sandučara nestao je špaltgater, stolni cirkular štuc, mali egalizir, a sve manju primjenu ima i stolni cirkular za krajčenje sa suportom. 264 |
| ŠUMARSKI LIST 8/1952 str. 13 <-- 13 --> PDF |
Iako danas raspolažemo izborom strojeva i njihovih konstruktivnih rješenja, čijom nam je upotrebom omogućen još povoljniji radni efekat, ipak smatramo, da se u konstrukciji strojeva, koji bi bili bolji i prikladniji za proizvodnju sanduka za voće može još mnogo učiniti. Radi toga ćemo u nastavku analizirajući šemu upotrebe i rasporeda strojeva ukazati na pojedina pitanja, za koja smatramo, da bi trebalo pronaći povoljnija rješenja. Uz članak dajemo dvije šeme o rasporedu strojeva i napredovanju proizvodnje u sandučarama ove vrsti: šema A. s kapacitetom za osam sati 750 kom. kosih letvarica, 500 kom. plitkih letvarica i 140 kom. letvarica za jabuke, i šema B. s kapacitetom 350 kom. kosih letvarica i 720 kom. plitkih letvarica. Ovim smo šemama predstavili raspored i upotrebu strojeva tako, kako smatramo, da najbolje odgovara prirodi toga posla. Kod toga smo se oslonili na dobre i loše strane u organizaciji proizvodnje većeg broja sandučara ovog tipa, koje smo imali prilike upoznati. Broj strojeva i njihov raspored u ovim šemama predviđen je tako, da se istovremeno može proizvoditi najmanje dvije vrste sanduka. Ovakav način rada omogućuje nam bolje iskorišćavanje sirovina i u izvjesnim granicama uštede na radnoj snazi, a za pojeftinjenje proizvodnje važno je i jedno i drugo. Ovo je veoma važno i treba usvojiti kao osnovno pravilo, da se materijal koji se unese u sandučaru odmah preradi u odgovarajuće Sortimente, a ujedno da se otpadak i pilovina svedu na najmanju mjeru. Nesmije se događati suprotno, i to samo zato, što sandučara možda nema u planu neku vrstu sanduka, ili nema nalog za rad i slično. Kadgod se dođe u takvu situaciju, dužnost je rukovodioca sandučare na osnovu poznavanja tržišta i sortimenata, da odluči u kakve će još sanduke preraditi materijal, koji otpada prilikom izrade glavnog sortimenta, bez obzira je li to u planu, je li naručeno ili nije. U principu treba izbjegavati proizvodnju neplanirane i nenaručene robe, ne smijemo ipak ići tako daleko, da samo za volju formalnosti rušimo kapacitete i moguću rentabilnost pojedinog pogona. Da bismo mogli odrediti potreban broj strojeva i predvidjeti njihov raspored za zadane kapacitete prema ovim šemama, morali smo prethodno izvršiti analizu i svih radnih operacija za svaki tip sanduka, pa na osnovu toga i radnog kapaciteta strojeva odrediti potrebno radno vrijeme na bazi proizvodnje 1000 garnitura sanduka. Ove analize razrađene su u tabeli 1 za kose letvarice, u tabeli 2 za plitke letvarice i tabeli 3 za letvarice za jabuke. Broj strojeva i potrebno radno vrijeme na osnovu analiza za oba slučaja razrađen je u tabeli 4. Analizirajući radne operacije u tabelama 1—3 uzimali smo prosječne kapacitete radnih strojeva, pa u konkretnom treba izvršiti ev, ispravke. Upotreba i raspored strojeva prema šemi A. Raspolažući prednjim analizama i uzevši za osnovu kvalitet dva cirkulara letvaka (b. 1 i 2) i jedne rasporne tračnei pile (br. 8) kao osnovnih strojeva u ovakvoj sandučari, odredili smo i broj ostalih strojeva, potrebnih za dovršenje proizvodnje. Tako smo došli do ukupno dvanaest strojeva s već spomenutim kapacitetom. To odgovara učinku od cea 5,0 m3 gotovih 265 |
| ŠUMARSKI LIST 8/1952 str. 14 <-- 14 --> PDF |
Tabela 1. PROIZVODNJA Red. broj 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 Naziv radne operacije Pripremanje deklasiranog materijala Prcip´Ijivanje uskih daščica* (letvica) Prorezivanje uskih daščica Propilivanje daščica »Jugoslavija « Prerezivanje daščica »Jugoslavija « Krajčenje daščica »Jugoslavija « Prerezivanje materijala za uglovne daščice Simetrično prorezivamje materijala za uglovne daščice Propiljtivoinje uglovnih daščica Propiljiivanje daščica za dna Prertezivanje daščica za dna Srezivanje dna za potrebnu širinu Propiljivanje letvica za okvire Prerezivanje letvica za okvire Analiza radnih operacija i potrebe Broj dijelova za Tekućih metara Poprečnih kom. letvarica za kom. letvarica za kcm. 1 1.000 1 1.000 i 27 27.000 8,3 8.300 27 27.000 cea 40 2 2.000 cea 0,3 300 2 2.000 cea 3 2 2.000 0.422 422 1 1.000 1,5 1 1.000 8 8.000 2 2.000 cea 0,8 800 2 2.000 3 1 1.000 8 8.000 2,8 2.800 8 8.000 cea 1Q 266 |
| ŠUMARSKI LIST 8/1952 str. 15 <-- 15 --> PDF |
KOSIH LETVICA strojeva za proizvodnju 1.000 kom za 8 sati. rezova Radnog stroja .U´tvarics Učinak u Tek. br u lemi 1 minuti 1.000 naziv A B Stolni cirkular 7 1 Cirkular letvak 1,2 6 3 tek. metra po 3 letvice 40.000 Stojeća klatna pila 3,4 7 50 rezova Rasp orna tračna pila 8 2 4 tek. metra 3.000 Stojećapila klatna 9 3 40 rezova Stolarska tračna 10 5 20 daščica pila 1.500 Stojeća klatna 3,4 3 20 rezova pila Stolarska tračna 5 5 12 proreza pila Stolarska tračna 6 5 10 komada pila Rasporna tračna 8 2 4 tek. metra pila 3.000 Stojeća klatna 9 3 40 proreza pila Stolni cirkular «a 11 4 10 komada suportom Cirkular letvak 1,2 6 3 tek. met. po 4 letvice 10.000 Stojeća klatna 3,4 7 33 rezova pila Ukupno Za 1.000 komada radnih sati 4 15,3 15 1,25 1,2 3,4 1,3 1,4 13,4 3,3 1,3 2,0 5,0 5,0 72,95 Primjedba Uposilenje stroja ovisno je o količini i kakvoći materijala Viae komada letvica prerezuje se skupa u snopiću Više komada da. ščica prerezuje se od jedamput Daščice sa širinom približno propisanoj idu na stolni cirkular sa suportom 267 |
| ŠUMARSKI LIST 8/1952 str. 16 <-- 16 --> PDF |
Tabela 2. PROIZVODNJA SREDNJIH Aaaliiza radnih operacija i potrebe strojeva Broj dijelova za Tekućih metara Poprečnih o kom. sanduka za kom. sanduka za kom. Naziv radine operacije 13 1 1000 1 1000 1 Srtednja plitka letvarica: 1 Pripremanje deklas. materijala 2 Propilivanje čela 2 2.000 0,3 300 3 Propitivanje stranica 2 2.000 0,7 700 4 Propilivanje dna 3 3.000 1,0 1.000 2—4 Ukupno . . . 7 7.000 2,0 2.000 cea 10 5 Prerezivanje dijelova 2—4 7 7.000 6 Priprem, četvrtača za kolčiće 2 2.000 0,246 246 7 Prerezivanje četvrt, za kolčiće 2 2.000 3 8 Propilivanje kolčića 4 4.000 0,442 492 9 Srezivanje dna na širinu 1 1.000 Tabela 3. PROIZVODNJA Analiza radnih operacija i potrebe Pripremanje deklasiranog 1 materijala Propilivanje daščica za stra 2 13 13.000 7,28 7.280 nice i dna Propilivanje daščica za čela 3 12 12.000 4,44 4.440 i pojačanja 2—3 Ukupno . . . 25 25.000 11,72 11.720 4 Prerezivanje dijlelova 2—3 6 6.000 cea 9 5 Priprem, četvrtača za kolčiće 2 2.000 0,518 518 Prerezivanje četvrt, za kolčiće 2 3 6 2.000 Propolivanje kolčića 4 1.036 Zaobljavamje rubova postra-8 7,33 7.300 7 4.000 1,036 8 nih daščica 268 |
| ŠUMARSKI LIST 8/1952 str. 17 <-- 17 --> PDF |
PLITKIH LETVICA za proizvodnju 1.000 kom za 8 sati. rezova sanduka 1000 Radnognaziv sitroja Tekući broj U šemi A B Tekući broj u šemi Učinak u 1 minuti Za 1.000 komada radnih sati Primjedba Stolni cirkular 7 1 3 Razna krajčenja materijala 10.000 3.000 Rasporna tračna pila Stojeća klatna pila Stolni cirkular Stojeća klatna pila Stolarska tračna pila Stoka cirkular sa sup ort om 8 9 7 9 10 11 2 3 1 3 5 4 4 tek. met. 4o rezova 1,5 tek. met. 20 prereza 1,0 tek. met. po 2 kolč. 10 kom. 8,7 5 3 2,5 4 2 Četvrtače se guraju prema pili kroz preciznu šablonu LETVICA ZA JABUKE strojeva za proizvodiiiju 1.000 kom za 8 sati. Stolni cirkular 7 5 Razna krajčenja materijala 9,000 3.000 Stolarska tračna pila Stojeća klatna pila Stolni cirkular Stojeća klatna pila Stolarska tračna pila Frezer 5,6 9 7 9 10 12 3 tek. metra 15 rezova 1,5 tek. met. 20 prereza 1 tek. met. po 2 kolčića 5 tek. met. 65 10 5,8 3 8,6 2,4 Prerezuju se cijeli komadi. Ova op eracij a dolazi prije operacije pod 2—3 269 |
| ŠUMARSKI LIST 8/1952 str. 18 <-- 18 --> PDF |
proizvoda, te prema tome iskorištenju sitnih sortimenata i otpadaka pilane, koja dnevno prerađuje oko 100 m3 oblovine. Pristupit ćemo sada obrazloženju šeme analizirajući tok proizvodnje:: za svaki od navedena tri tipa sanduka. KQspored stro/ovo i napredovanje proizvodnje u čondučari nornijanjanoj za proizvodnju sanduna za voće.. Sema ß. Kazalo napredovanje proizvodnje Kosih tetvartca -„_ _.~ plitkir, —~ ~ ~-"— **" ktvorioo nv jastuke STr OJ&VI U dornt A u lemi § S>,9 stojeća Klatna ^llo J,7 5,7 / stolnt cjrKulor . 1 e rasporno tračna ptk> Z ´o stolarska «- -.« s 11 stolni cirkulor sa sop´Ortom A. 12 freie* xa raob/jVuorya >*>ioo *ta*LJca 13, M. L!o 8 Sorna. ß ~*~i y$ i^a-^-^-js CÜZ! 270 |
| ŠUMARSKI LIST 8/1952 str. 19 <-- 19 --> PDF |
Tabela 4. — TABELARNI PREGLED STROJEVA I POTREBNOG RADNOG VREMENA ZA PROIZVODNJU SANDUKA ZA VOĆE 1) Uz šemu A. « Kosa Pilitka Letvarica letvarica letvarica za jabuke Ukupno NAZIV STROJA: radnih 750 kom. 500 kom. 140 k. sati Potrebno radnih sati Stolni oirkular letvak 16 16 2 16 Stojeća klatna pila 17,75 3,75 2 22,5 3 24 Stolni oirkular 4 3 1,6 8,6 3 24 Stolna tračna pila 11,25 2 10,4 23,5 1 8 Rasporna tračna pila 3,4 4,4 7,8 1 8 Stolni cirkular sa 1,5 1 2,5 1 8 suportom Frizer 3,4 3,4 1 8 UKUPNO: 84,3 12 96 88% Bez glodalice:´ 80,9 11 88 91%> 2) Uz šernu B. Kosa PK tka Moguće Postotak Ukupno Broj po letvarica letvarica radno iskorišćc NAZIV STROJA: radnih trebnih 375 kom. 720 kom. vrijeme nj.a stro. sati strojeva strojeva jeva Stolni oirkular letvak* 8 8 8 Stojeća klatna pila 9 5,4 14,4 8 Stolni cirkular 2 4,2 6,2 8 Stalna tračna pila 5,7 2,8 8,5 8 Rasporna tračna pila 1,7 6,3 8 8 Stolni oirkular sa 0,75 1,4 2,15 2 16 supprtom UKUPNO: 47,25 7 5(6 86 »A Broj potrebnih strojeva Moguće radno vrijeme strojeva Postotak iskorišćenja strojeva 1. Tok proizvodnje kosih letvarica. Materijal za proizvodnju uskih daščica (letvica) dovozimo kolosjekom izravno do cirkulara-letvaka br. 1 i 2 i na njima izvršimo prorezivanje na 271 |
| ŠUMARSKI LIST 8/1952 str. 20 <-- 20 --> PDF |
potrebne debljine letvica. Isti je postupak i s proizvodnjom okvirnih letvicaBudući okvirne letvice proizvodimo od daščica debljine 20 mm. (širina. okvirne letvice), a trebamo ih znatno manje od uskih letvica (omjer 2,8 :8,3)1 a uske letvice od daščica 25 mm (širina uske letvice), preporučuje se, da se okvirne letvice proizvode samo u određene dane cijelu ili pola smjene. Tako ćemo izbjeći suvišnim dangubama oko španovanja i mijenjanja listova cirkularnih pila na letvicama. Trenutno se kod nas proizvodnja letvica vrši na pretežno preteškim letvacima (pilanskim). Ova okolnost negativno utječe na finoću reza, dobiva se više pilovine i troši više pogonske snage. To pitanje može se riješiti ili uvozom odgovarajućih letvaka (laganih), ili da ih se proizvede u domaćim tvornicama za izradu strojeva za obradu drveta. S letvaka dobivamo letvice određene širine i debljine (25 X 6 mm) ili okvirne letvice 20 X 10 mm. Prerezivanje na potrebne duljine vršimo na stojećim klatnim pilama (br. 3 i 4. preporučuju se klatne pile s ugrađenim elektromotorom, kao najbolje i najkarakterističnije, a dovoljna im je pogonska snaga od 2 do 3 kw. Nakon prerezivanja na duljine završena je proizvodnja letvica, koje tada odnosimo radi uskladištenja prije upotrebe. Preporučuje se, da se letvice vežu u snopove. U protivnom slučaju dalazi do rasipavanja i gaženja materijala i povećanog utroška radne snage. Kod ove proizvodnje vidjeli smo dvije radne operacije na dva stroja. Valjalo bi se međutim pozabaviti pitanjem konstrukcije jednog stroja, na kojem bi se obavljale obe radne operacije-prorezivanje na debljine i nakon toga automatsko prerezivanje na duljine. Na strojevima br. 3 i 4 predvidjeli smo još i prerezivanje materijala za uglovne daščice. Ta operacija traje dnevno na oba stroja oko pola sata. Ovdje se radi o komadima određene širine (125 mm = 100 + 25) dok je poželjno, da su debljine što jače. Nakon prerezivanja na duljinu, dobiveni četvrtasti odresci dolaze na stolarsku tračnu pilu (br. 5) radi simetričnog kosog prorezivanja. Na taj način dobijemo dva jednaka komada, čije su gornje širine 100, a donje 25 mm. Ove komade, koji sada imaju potpunu formu uglovne daščice propiljujemo na slijedećoj tračnoj pili (br. 6) onoliko puta u daščice debljine 6 mm koliko nam dozvoljava ukupna debljina komada. Ova tračna pila treba da je jače konstrukcije, jer mora savladati priličan otpor. Općenito za sandučare nisu preporučljive stolarske tračne pile laganih konstrukcija. Tračne pile su svestrano upotrebljive, pa su praktičnije i efektnije u sandučarama od stolnih cirkulara, i trebaju relativno manje pogonske snage. I u ovom slučaju trebalo bi se zabaviti pitanjem konstrukcije stroja» na kojem bi se obavljale sve tri radne operacije jedna za drugom. Materijal za izradu dna i daščica »Jugoslavija« dovozimo kolosjekom do rasporne tračne pile (br. 8), na kojoj vršimo propiljivanje na određene debljine daščica. Na stroju 9 (stojeća klatna pila) vršimo prerezivanje na duljine. Nakon toga krajčenje daščica »Jugoslavija« vršimo na stolarskoj tračnoj pili (br. 10), dok srezivanje dna na propisanu širinu obavljamo na stroju br. 11 (stolni cirkular sa suportom). Srezivanje dna vršimo tako, da prethodno u više naslaga složimo daščice. U svakoj naslagi imamo 1—3 272 |
| ŠUMARSKI LIST 8/1952 str. 21 <-- 21 --> PDF |
daščice, čija ukupna širina iznosi 1 do 3 mm više od propisane širine dna. Ovakav složaj daščica meće se u format-sandučić, koji je pomičan u pravcu naprijed i nazad (na stolnom cirkularu sa suportom), te potiskom u naprijed izvršimo srezivanje cijelog složaja na potrebnu širinu. Rekli smo, da se krajčenje daščica »Jugoslavija« obavlja na stolarskoj tračnoj pili. Smatramo, da bi za ovu radnu operaciju bilo efikasnije upotrebiti stolni cirkular za krajčenje sa automatskim potiskom daščica {valjci i pritiskivač sa strane). Za to nam može dobro poslužiti »Raiman«cirkular, kojeg nalazimo u sastavu garniture za izradu lastinog repa (vidi publikaciju u Šumar, listu br. 11/51). Stolarska tračna pila pod br. 10 smještena je tako, da nam osim namjene za obavljanje redovitih operacija, korisno služi u zamjenu i drugih strojeva, koji bi ev. bili u kvaru, kao i za reparaciju pojedinih sandučnih dijelova, koji u toku proizvodnog procesa ne ispadnu dobro. Pod br. 13 i 14 smješteni su stolovi s žigovima (električnim) za upaljivanje znaka »Jugoslavija« na već spomenutim daščicama. U slučaju potrebe na isti način mogu se upaljivati i drugi znakovi i etikete. 2. Tok proizvodnje plitkih1 letvarica. Proizvodnja daščica i dna obavlja se na isti način i na istim strojevima kaoidašice »Jugoslavija« i dna za kose letvarice. Ostaju još uglovni kolčići. Kolčići se općenito dobivaju, da se profil 38/38 mm prorezuje po pola (dijagonalno). Radi toga na stolnom cirkularu br. 7 vršimo najprije pripremanje, t. j . izradu odgovarajućih četvrtača, koje nakon toga porezujemo na duljine kočića na stroju br, 9. Na stroju 10 vršimo propi- Ijivanje kroz dijagonalu i tako dobivamo uvijek po dva kočića. Propiljivanje se vrši tako, što se četvrtasti komadići guraju kroz- odgovarajuću šablonu prema listu pile. 3. Tok proizvodnje letvarica za jabuke. Uglovni kočići proizvode se na isti način i na istim strojevima, kao i za plitku letvaricu. I kod proizvodnje uglovnih kočića mogao bi se ostvariti stroj, na kojem bi se obavljale sve tri radne operacije. Sve ostalo kod ovog sanduka sastoji se od daščica jednake širine i jednake debljine. Radi boljeg iskoririšćenja kapaciteta ove sandučare i sa ovim rasporedom strojeva predvidjeli smo izradu ovih daščica na strojevima 7, 9, 5 i 6. Na stroju 7 vršimo pripremanje, naročito krajčenje. Na stroju 9 vršimo presijecanje na odgovarajuće duljine, a na strojevima 5 i 6 vršimo prorezivanje ovih debljih komada na određene debljine daščica. Ovaj način proizvodnje letvarica za jabuke iziskuje relativno veliki utrošak mašinskih radnih sati, pa se također treba pozabaviti pitanjem racionalizacije. Pretpostavljamo konstrukciju stroja, na kojem -bi se prethodno obavljalo propiljivanje na debljine fšpaltcirkular s više listova pila), a poslije automatsko presijecanje na duljine. Općenite napomene Stolni cirkular pod br, 7 djelomično je namijenjen obradi i pripremi materijala (otpadaka), koji pristižu iz pilane u raznim oblicima i dimenzijama. Radi toga dužnost je cirkulariste na ovom stroju da svaki komad 273 |
| ŠUMARSKI LIST 8/1952 str. 22 <-- 22 --> PDF |
na pogled ocijeni, kako ga treba na cirkularu preraditi (pripremiti), da se što povoljnije iskoristi. Uvjet je, da bude što manje otpadaka, a da kod prerade komad dobije oblik i dimenzije, koje odgovaraju za preradu u neki od sandučnih elemenata. Da kod toga posla ne bi dolazilo do većih pogrešaka i slabog ekonomskog efekta, potrebno je, da na ovom mjestu radi okretniji radnik s dobrim iskustvom, koji savršeno pozna sve elemente sanduka i njihove dimenzije. Također se naglasuje potreba stalnog i budnog nadziranja toka proizvodnje i redovitog interveniranja, da se iskoristi sve, što se može i da se materijal koji otpada kod proizvodnje jedne vrsti sanduka, u koliko još odgovara za drugu vrstu, odmah prebacuje na preradu na odgovarajuće strojeve. Pitanje dopreme materijala na preradu i otpreme gotove robe riješeno je kolosijecima. Pitanje prenošenja materijala od stroja do stroja preporučuje se, da se riješi plato-kolicima (koja smo već opisali u ranijim publikacijama) i transporterima. Prenošenje na rukama treba smatrati akutnom bolesti i toga se kloniti na svakom koraku , jer to guta radničke nadnice. Ako eliminiramo iz računa stroj pod br. 12 (glodalica), koji ima ograničeno djelovanje, te računajući s prvih jedanaest strojeva, vidimo iz tabele br. 4, da je njihov kapacitet u jednoj radnoj smjeni iskorišten sa 80,9 sati od mogućih 11 X 8 = 88 sati ili 91 % od maksimalnog kapaciteta strojeva. To znači, da maksimalni kapacitet nije iskorišćen za svega 9°/o. Ovo se može usvojiti za krajnju granicu iskorišćenja strojeva. U protivnom slučaju došao bi u pitanje proračun moguće proizvodnje, budući da sa 9°/» gubitka maksimalnog kapaciteta moramo pokriti sve nezgode, do kojih redovito u proizvodnji dolazi (kvarovi i drugo). Iz ove tabele vidimo, da je efektivan rad stolnog cirkulara (br. 7) računat sa 8,6 sati. Smatramo za umjesno, da se rješenje takvog slučaja prepusti konkretnom rješavanju prilikom samog rada. Tom prilikom ili će se pronaći rezerva u kapacitetu kod kakvog drugog srodnog stroja, ili će se boljom ekonomijom pronaći potrebne uštede u radnom vremenu na samom cirkularu. Postoji u tom pogledu dosta mogućnosti, jer se radi o stroju, na kojem se pretežno vrši pripremanje deklasiranog materijala. Upotreba i raspored strojeva prema šemi B. U ovoj su nam šemi osnovni strojevi rasporna tračna pila (br. 2) i cirkular letvak (br. 3). Ovdje raspolažemo samo s jednim letvakom, dočim smo u prvoj šemi imali dva. Prema tome kapacitet ove sandučare u proizvodnji kosih letvarica bit će u pola manji. To znači, da će rasporna tračna pila na proizvodnji toga proizvoda raditi za isto toliko manje vremena. Tako nam ostaje veći dio kapaciteta ovog stroja slobodan za proizvodnju ostalih proizvoda. Ostatak kapaciteta smo iskoristili za proizvodnju plitkih letvarica, a da bi se i jedan i drugi proizvod mogao dovršiti, kao neophodni, uslijedili su i ostali strojevi (br. 1, 3, 4, 5, 7 i 8). Kapacitet ove sandučare u predviđenim proizvodima za osam sati iznosi cea 3 m3 gotovih sandučnih dijelova. 274 |
| ŠUMARSKI LIST 8/1952 str. 23 <-- 23 --> PDF |
Kod ove smo sandučare postigli iskorišćenje maksimalnog kapaciteta strojeva (prema proračunu) sa 86%, t. j. za 5% manje nego prema šemi A. Mi bi se radije opredijelili za ovaj drugi slučaj, jer imajući u vidu realne prilike u proizvodnji, ovaj je odnos između maksimalnog kapaciteta i uposlenosti strojeva prihvatljiviji. I ovdje je uposlenost stolarske tračne pile (br. 5) veća za 0,5 sati od moguće uposlenosti. To se pitanje mora rješavati na isti način, kao što je objašnjeno kod slučaja stolnog cirkulara u šemi A. Osim toga ovdje je stvar iako rješljiva, uzimajući u obzir stolni cirkular sa süportoma (br. 4), koji je prema proračunu iskorišten sa svega 2,15 sati. Ako uporedimo produktivnost jedne i druge sandučare, t. j . podijelimo učinak s brojem uposlenih strojeva u oba slučaja dobivamo količnik 0,42. Budući da su prema šemi B strojevi manje uposleni nego prema šemi A, i s te strane radije prihvaćamo kalkulaciju prema šemi B. 1. Tok proizvodnje kosih letvarica. Materijal za proizvodnju letvica dopremamo kolosijekom do letvaka br. 6, na kojem vršimo propiljivanje na debljine. Nakon toga izvršimo prerezivanje na duljine na stojećoj klatnoj pili br. 7. Materijal za daščice za dna i daščice »Jugoslavija« dovozimo kolosijekom do rasporne tračne pile br 2, tu ga propiljujemo, da bi ga prerezali na duljine na: stroju 5 (stojeća klatna pila), te srezivanje dna na širinu izvršili na stroju 4 (stolni cirkular sa suportom), a krajčenje daščica »Jugoslavija« na stroju 5 (stolarska tračna pila), ili na stroju 4. Daščice »Jugoslavija« dopremamo poslije na stol za upaljivanje žiga (br. 8). 2. Tok proizvodnje plitkih letvarica. Pripremanje četvrtaiča za kočiće vršimo na stroju br. 1 (stolni cirkular), prerezivanje na duljine na stroju br, 3) stojeća klatna pila) i prorezivanje po dijagonali na stroju 5 (stolarska tračna pila). Materijal za dna, stranice i čela prerađujemo na isti način i na istim strojevima, kao i dna i daščice »Jugoslavija« pod 1. Zaključak Radi općenito uspješnijeg poslovanja kod ove vrsti sandučara preporučuje se, da se na stovarištu sirovina drži po jedan cirkular i jedna klatna pila, a ako treba i više, radi prerade i pripremanja) otpadaka, koji pristižu iz pilane. Time ćemo obezbijediti maksimalno´ iskorišćenje pilanskih otpadaka, a osim toga uštedjeti na transportu i prenošenju kroz sandučaru znatnih količina materijala, koji zbilja nije ni za šta drugo nego za otpadak. U tom pogledu može se također učiniti puno pozitivnog stalnom kolaboracijom s rukovodstvom pilane, jer se u pilani dobrom organizacijom može obaviti dosta posla, koji nas inače čeka u sandučari, a da radi toga pilana ne trpi nikakvo povišenje proizvodnih troškova., Sandučare s ovim brojem i rasporedom strojeva mogu se ostvariti kao samostalne sandučare uz manje pilane, a u centralnim sandučarama dolaze u fazu za obradu sanduka za voće. Kao samostalne sandučare mogu se djelomično upotrebiti i za obradu neobrađenih sanduka, pa čak 275 |
| ŠUMARSKI LIST 8/1952 str. 24 <-- 24 --> PDF |
i nekih obrađenih, u koliko bi se, u kombinaciju uzela još i jedna blanjalica. To se i preporučuje, jer ćemo na taj način bolje i krupnije pilanske otpatke i kratku robu u svakom pogledu bolje i korisnije upotrebiti. Obzirom na to treba računati s realnim prilikama i mogućnostima sandućare, a u vezi potreba tržišta plan proizvodnje uvijek usmjeriti tako, da dobijemo povoljnije rezultate, kako u proizvodnji, tako i u iskorišćenju sirovina. DIE ANWENDUNG UND DIE VERTEILUNG DER MASCHINEN IN KISTENFABRIKEN FÜR DIE ERZEUGUNG DER OBSTKISTEN Der Verfasser stellt im kurzen Zügen die geschichtliche Entwicklung der Organisation der Obstkisitenerzeuigung dar und betont, dass die nötige Spezialisierung der ArbeitsTnaschinen noch nicht erreicht worden ist. De>m Artickel sind tabellarische Analysen der Kapazität der Maschinen mit zwei Schemen der Arbeitsmaschincn mit der Erklärung des Erzeugumgprozesses zair «efügt. Ing. Mirko Špiranec (Zagreb): DIFERENCIJALNA RENTA POLOŽAJA U ŠUMARSTVU Do nedavna računali smo cijenu drveta na panju deduktivnim putem, odbijajući od prodajne cijene izrađenog sortimenta sve troškove, koji su nastali počevši od doznake drveta na panju. Kod takvog načina računanja cijena drveta na panju nije bila izraz vrijednosti drveta na panju, već je bila ovisna o tržnoj cijeni drva i o troškovima sječe, izrade i transporta. Cijena drveta na panju rezultirala je kao diferencija između ovih veličina, te je u izvjesnim slučajevima mogla biti i negativna. Danas zastupamo gledište, da cijena drveta na panju ne smije biti ovisna o tržnoj cijeni gotovog sortimenta, već obratno: cijena drveta na panju jest jedan od elemenata prodajne cijene sortimenta, dakle tržna prodajna cijena ovisi o visini cijene drveta na panju. Vrijednost drveta na panju jednaka je visini troškova, koji su bili potrebni, da se za to drvo proizvede. Prema tomu danas računamo vrijednost, dakle i cijenu, drveta na panju induktivnim putem iz troškova uloženih u proizvodnju drvne mase. Upravni i proizvodni troškovi šumskog gospodarstva razdijeljeni sa proizvedenom drvnom masom daju prosječnu cijenu 1 m3 drveta bez obzira na vrst drveća i sortimenat. Da" dođemo do konkretnih iznosa, treba godišnj e proizvodne i upravne troškove podijeliti sa drvnom masom, proizvedenom u toku jedne godine. Da li se pod »prozivedenom drvnom masom« ima razumijevati godišnji prirast ili godišnji etat, mišljenja su podijeljena. Zagovornici prerasta ističu da je jedino prirast rezultat rada uloženog u šumsku proizvodnju i prema romiu, da bi se vrijednost toga rada mogla svesti na jedinicu do-bivenog proizvoda, mora se ukupni trošak podijeliti sa drvnom masom prirasta. Svi naši napori usmjereni su na poveöainjei pi* ras*a, kako u kvantitativnom tako i u kvalitativnom pogledu. Etat je, naprot´Jv, odraiz 276 |