DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1952 str. 9 <-- 9 --> PDF |
se na površinama, na kojima je dosada vršena proreda, ne bi u narednom desetgodištu moglo više sjeći od okruglo 800.000 m3. Kako se prema našem računu može sjeći okruglo 1,000,000 m3, to se 200.000 m3 ima dobiti iz onih površina, koje do sada nisu proiređivane. Cijenimo, da takovih površina ima oko 60,000 ha. Te su površine dobro obrasle i moglo bi se sjeći po 3,3 m3 po 1 ha, odnosno okruglo 200.000 m3, P ri e p o r u č i 1 i bismo vođenje j la k li h prore d^a. Prema Gerh a rdtovi m tablicama za bukove šume kod provađanija jakih proreda povećava se ukupni prirast za oko 10%>. No ovo ne možemo smatrati dokazanim, jer ovaj podatak nalazimo samo kod pomenutog autora, I pod pretpostavkom da jake prorede nemaju nikakovog utjecaja na visinu ukupnog prirasta, ipak one imaju ove prednosti: a) Povećava se promjer srednjeg stabla. To povećanje iznosi za bukvu Srednji promjer u cm povećanje u Bon. starost slaba proreda — jaka proreda cm II. 80 god. 24,5 27,6 3,1 IL 100 „ 30,5 35,8 5,3 II. 120 „ 35,7 43,6 7,9 III. 80 „ 20,9 23,3 2,4 100 „ 26,3 30,6 4,3 m. III. 120 „ 30,9 37,5 6,4 b) Intenzivne prorede treba provoditi i u sastojinama starijim od 60—80 god. Time se sastojina postepeno priprema za naplođenje, te će kod provođenja oplodne sječe otpasti potrebe pripremnog sijeka. c) prihodi prorede povećavaju se u apsolutnom, iznosu. Ove su prednosti od neobične važnosti za sadašnji nepovoljni razmjer dobnih razreda. Manjak u najstarijem dobnom razredu nužno vodi do toga, da će doći ;na sječu i nepotpuno zrele sasfojinie. Baš za te sa stojim« ipotrebno je, da se sa njima postupa na taj način, da preostala stabla budu što jača, i da se sastojina što prije pripravi za oplodinu sječu, ilako će se morati isjeći i nepotpuno zrele sastojine ipak će etat biti manji od noirmailnog. Da bi se taj manjak bar djelomice podmirio, korisno je provoditi jake prorede. 2) Određivanje ophodnjice u prebornim šumama. Preborno gospodarenje u svoj^bj biti treba da je intenzivno. Oino mora biti isto tako intenzivno, kao gospodarenje u jednođobnim šumama; gdje se njeguju i praređuju sve mlade i srednje dobne sastojine. Zato i gustoća mreže puteva treba da bude isto kao kod intenzivnog gospoda renja u jeidnođiobnim šumama. Sadanje stanje komunikacione mreže u prebornim šumama nije takovo, da je svugdje moguće intenzivno gospodarenje. Imamo predjele, kao što je najveći dio Gorskog Kotara, gdje je stanje još daleko od idealnog, ali ipak omogućuje intenzivnije gospodarenje. Zahvaljujući 213 |