DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1952 str. 7 <-- 7 --> PDF |
stojećih puteva, te na osnovu toga izraditi plan izgradnje šumskih komunia- kcija. Ovaj je posao u radru, te ćemo uskoro imati i rezultate. Za vođenje intenzivnog gospodare nj a, u kojima se sve mlade i srednjodobne šume njeguju i proređuju, bitan preduvjet je gusta mreža puteva. Izgradnja puteva se prema tome pokazuje kao jedan od primarnih zadataka u cilju unapređenja proizyodnje, c) Za izvođenje prorede na svim površinama, uz već pomenute uvjete, potrebno je zavesti intenzivno gospodarenje. Organizacija naših šumarija i stafflje stručnih kadrova nije takovo, da je svugdje moguće intenzivno gospodarenje, Kođ onih šumarija, koje imaju veliku površinu šuma, a od toga znatan dio površina za proređivanje, i u kojima nisu izvođene prorede, ili samo u manjoj mjeri, uvođenje ili proširenje površina za proređivanje naići će na veće organizacl´one poteškoće. Uslijed nedostataka stručnih kadrova, prve teškoće javit će se kod d oznak e stabala . Doznaka stabala u proredama zahtijeva mnogo više vremena za istu količinu drvne mase, nego kod doznake glavnog prihoda. Osim toga potrebno je specifično iskustvo, koje manjka osoblju u šumarijama sa ekstenzivnim gospodarenjem. Ozbiljno povećanje stručnih kadrova ne može se postići u kraće vrijeme. Stoga treba u prvom redu osposobiti -postojeće i manje kvalifikovane kadrove (lugare) da budu sposobni za doznake u proredama. Održavanje kurseva i seminara ne bi bilo najuspješnije. Mišljenja smo, da bi bolje bilo. da se kadrovi, koji nemaju iskustva u proredama, na kraće vrijeme dodijele takvim šumarijama, gdje se proređivanje prakticira već odavna, i gdje ima dobrih rezultata. Osim toga, šumska gospodarstva treba da zaostalim šumarijama neposredno pružaju pomoć. One mogu za doznaku i nadzor nad izvršenjem proreda osnovati posebne ekipe, bilo iz vlastitih kadrova bilo iz onih šumarija, koje bez štete mogu delegirati dio svog osoblja na kraće vrijeme u druge šumarije. Prorede u pravilu treba izvoditi u vlastitoj režiji. Držimo, da to ne treba posebno obrazlagati, jer zato postoji mnogo jakih razloga, koji su svakom šumaru poznati. Kako se iz proreda najčešće snabdijevaju seljaci, ne će se odmah, na svim površinama moći tako brzo zavesti vlastita režija, već će prorede izvršavati sami kupciseljaci. U krajevima, gdje su prorede već odavno udomaćene (na pr. u bjelovarskom kraju) seljaci to rade vrlo dobro, i ako je i tamo potreban intenzivan nadzor. No u krajevima, gdje treba zavesti proređivanje, javit će se otpor kod samih seljaka, jer nisiu naučeni na upotrebu i potrošnju ororednog materijala. Tipičan primjer zato su šume na području V e 1 e- b i t a, južno od Gospića . Tamo postoje svi uslovi za vršenje prorede, seljaci bi na taj način mnogo lakše došli do ogrevmog drveta, jer su te šume blizu sela. Ipak seljaci više vole da prođu i po desetak kilometara dalje, pa da sijeku deblja sabla, tako da zavođenje prorede još nije uspjelo, iako je bilo pokušaja, No šumarije i gospodarstva treba da budu upornija, da počnu najprije sa manjim površinama ma kojima mogu osigurati intenzivan nadzor. Daljnja je poteškoća, što prorede treba da vrše šumski radnici, koji u tome imaju prakse i iskustva. Za proređivanje više nego za sječu zrelih šuma treba nastojati stvoriti kadrove stalnih šumskih radnika. Svaka 211 |