DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1952 str. 5 <-- 5 --> PDF |
, znatno je manja, nego vrijednost drvne mase glavnej sječe, ali se p r o r edivanjem ipak znatno podiže ukupan prihod. Pri tom ne smijemo zaboraviti da su sastojine zrele za sječu, a u kojima je redovno vršena proreda, kvalitativno mnogo vrednije od onih, koje nisu nikako pr ore divane. Prinosi prorede važni su još i radi toga, što se time p o prav i j a asortiman šumske proizvodnje. Kada bi se vršila samo sječa zrelih šuma, nastao bi veliki manjak u sortimenitima slabijih di menzija, a koji su od velike važnosti za narodnu privredu. Proredama popravljamo asortiman naročito u rudnom i celuloznom drvetu, telefon skim, elektrovodinim stupovima i željezničkim pragovima. Posebno mo ramo istaknuti, da proizvodnja rudnog drveta postaje sve kritičnija, i da se problem njegove proizvodnje može riješiti jedino iimtezivnim proiređi vanjem. Pod intezivnim proređivanjem ne mislimo toliko na jako prore divanje sastojina, tkoliko na proširenje proredivanja u svim šumama u kojima se dosada nisu vršile prorede, kao i na što niži turnus proredi vanja. Prorede se kod nas izvode sa uspjehom i dovoljno intenzivno gotovo u svim šumama, koje leže u ravnici i pribrežju. No u brdskim šumama ostale su znatne površine mladih i srednjođobnih šuma, koje se nikako ne proređuju. Te se šume nalaze najviše u Psunju, te na Kordunu i Baniji, ali ih ima i u Zagorju, zatim u Lici u najnižim dijelovima Velebita između Gospića i Lovine a. Kod uvođenja proredivanja na površine, odnosno na krajeve u ko jima se do sada nisu vršile, treba savladati otpor, ikoji se javlja kod uvo đenja svake novine. Taj otpor ima svoje objektivne razloge i to: a) Sječa, izrada i privlačenje prorednog materijala znatno je skuplje nego kod sječe zrelih sastojina. Prema Tschermaku * troškovi sječe, izrade i privlačenja kod prorede veći su za 20—60% prema troškovima u čistoj sječi. Radi većih troškova proizvodnje kao i manje vrijednosti prorednog materijala, može nastupiti slučaj, da su troškovi proizvodnje veći od prodajne vrijednosti izrađenog materijala; dragim riječima, prorede u nekim slučajevima nisu rentabilne. Zato se mnogi šumski kompleksi ne proređuju. No u tom računu rentabliliteta redovno se ne uzima u račun povećanje vrijednosti preostale glavne sastojine u doba sječne zrelosti. Kada bi se i ta uzela u račun, trebalo bi izvoditi proređivanje i u takovim šumama, gdje su troškovi proizvodnje veći od vrijednosti izrađenog materijala, ako je taj višak toškova manji od povećanja vrijednosti preostale sastojine. Takav račun rentabiliteta nije tako jednostavan, a ovdje je navedeni samo osnovni princip. Cijene drveta neprestano rastu, a naročito u posljednjoj godini na stupio je jaki skok cijena, Isto tako napredovala je tehnika i mehaniza cija u izradi i privlačenju drveta. Zato u posljednje vrijeme proređivanje postaje rentabilno, odnosno ekonomski moguće i u onim šumama, gdje su raniji troškovi proizvodnje bili znatno veći od troškova proizvedenog materijala. * Prof. dr. Leo Tschermak: Die Durehforstung als Mittel! der Produktiomssteigerung. — Članaik u Iintemiatiionialer Hoilzmarikt 209 |