DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1952 str. 48 <-- 48 --> PDF |
KRATAK PREGLED RADA ŠUMARSKOG DRUŠTVA Šumarsko društvo NRH. nakon svoje 73 godišnje skupštine a u vezi zaključaka skupštine, ulaže napore, da podigne društven» život unutar samoga društva, te putem predavanja li što tješnjeg društvenog kontakta među članstvom podiže i izgrađuje članove u ideološko-polMtičikoim i stručnom pogledu. Osim navedenoga, postoje i drugi vrlo važni; zadaci ij «djelovanja našega društva, ali ćemo se u ovome prikazu ograničiti1 samo na naprijed navedeni rad našeg društva, te ukratko iznjeti šta je do sada učinjeno. Dana 13. III. 1952. održao je ijnig. Josip Šaifar predavanje sa temom: »Odgoj mladih šumarskih stručnjaka«. Predavanje je bilo kratko i sažeto, aflli je otvorilo vrlo mnogo važnih problema, što je zapravo i bio cilj predavača, U tome nastojanju je predavač zaista i uspio, te je izazvao vrlo plodnu i sadržajnu diskusiju, Ovakova tema, te diskusija iz šumarskih redova, drvne industrije i naših fakulteta, dovela je do toga, da se je naša predavaona sa auditorijem od skoro 100 šumarskih stručnjaka i studenata, punopravno formirala u jedno tijelo, u jedan forum, koji! može, hoće i mora da donese zaključke, sa kojima treba upoznati naše nadležno stručno rukovodstvo. Zaključci nastali iz predavanja i diskusije predloženi su direktoru Glavne uprave za šum.., Glavnom direktoru Glajvne direkcije drvne industrije i dekanu Poljoprivredno-šumarskog fakulteta, a sastoje se iz slijedećih postavki: 1. U interesu´ užeg povezivanja operative i nauke, odmah započeti osnivanjem Uzornih šumarija na području pojedinih Gospodarstava, Zadatak tih šumarija jest da budu odgojni, naučni i ogledni objekti za dotična gospodarska: područja. Da te šumarije mogu pravilno funkcionirati potrebno je da se ostvaruju preduvjeti, materijalni" i personalni, za pretvaranje izabranih šumarija u uzorne. Na tim objektima može sarađivati i fakultet. 2. U svrhu odgoja mladih stručnjaka u drvnoj industriji potrebno´ je također stvarati Uzorne objekte^pogooe. 3. Na šumskim i drvnoindustrijskim Uzornim objektima, mladi stručnjaci treba da stekniu općii uvid u pravilno poslovanje. Specijalizaciju treba da u pravilu razvijaju kasnije naikon obavljenog staža, kad se upo>znaju njihove sklonosti j sposobnoti. Izuzetno pojedini mladi stručnjaci mogu se odgajati odmah za užu specijalizaciju. Odgajanje mladih stručnjaka ne moma se vršiti saimo na Uzornim objektima nego i na šumskim gospodarstvima (u ´Uredima za uređivanje šuma i dr.) i u naučnim zavodima (za užu specijalizaciju ilii za usmjeravanje u užu specijalizaciju). Čitav odgoj mladih kadrova treba da bude »koncentriran na razvitak samoinicijative i samopouzdanja, kao> i na izgradnju novog lika stručnjaka ekonomiste. Otvoreno je pitanje, da Ili će mladi .kadrovi biti za čitavo razdoblje staža na jednom objektu ili na više objekata. Svakako rješenje tog pitanja ne smije se kruto postavljati, 4. Staž mladih stručnjaka ne bi se smio tretirati) kao sistematizirano radno mjesto, te prema tome u prvim godkuaima mladi stručnjaci ne i» se smjeli smatrati kao radna jedinica. O njihovom radu, i razvitku treba voditi zasebnu evidenciju, da se kasnije mogu rasporediti na odgovarajuća radna mjesta, kao i na užu specijalizaciju. 5. Budući da naša zemlja imade vrlo različite ekološke okolnosti, potrebno je da se stručnjaci obrazuju ne samo za rad na pojedinim Gospodarstvima nego i da se u tim područjima specijaliziraju i za pojedine uže specijalnosti (na pr, u nizmskoim području za uzgoj vrsta drveća brzoga rasta, djelomično za zaštitu šuma). U vezi s time treba ozbiljno rješavati i problem stalnosti šumarskih stručnjaka na odnosnim gospodarskim područjima. 6. U svrhu užeg povezivanja fakultetske nastave i operative u oblasti drvne industrije, trebalo bi imati u vidu da operativa treba da ustupi fakultetu manji 252 |