DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1952 str. 47 <-- 47 --> PDF |
-´ Meye r (p. 287—346) u drugom dijelu svojilh istraživanja o negdašnjem rasprostronjenju vrsta drveća i o granici šume objavljuje historijske podatke za kanton Wallis, zahvaćajući razdoblje od daleke prošlosti (XIV. v.) do naših dana. Mar.ce t (p. 348—405) u svojim istraživanjima polena, koji potječe od običnog bora različitog porijekla, nastojao je pronaći mogućnost za utvrđivanje staoišnJh rasa. Sima k (p. 406—468) naučno je otvorio probfem prirodne izmjene jele i smrče u prebornm šumama, utvrđujući tu pojavu statički, kao i na temelju kvantitativnih i kvalitativnih fitosocioloških razlika, te eksperiimentailno i ekološki istražujući uzroke toj pojavi. Iz tih istraživanja izilazi, da su okolnosti za podmlađivanje jele i smrče bolji u mješovitoj prebornoj šumi nego u čistoj. Budući da su takva istraživanja kompleksna a osim toga i vrlo malo obavljana, ovaj rad slovačkog stručnjaka znači ozbiljan poticaj za daljnja metodička istraživanja ekoloških procesa o izmjeni vrsta u šumama. L eib un dg u´t i Giriiniig (p. 469—489) naučno su otvorili vrlo važan ekonomski problem: pošuimljivanje i smirivanje neproduktivnih i degrađiranih flišnih tak različitim vrstama vrbe. Rezultat tih istraživanja pokazuje, da najbolje zakorijenjivanje razvijaju reiznice rakite; nešto manje Salix aurita i S. nigricans, ali te vrste već u prvoj godini mogu razviti vrlo obilan korijen i prema tome mogu brzo smirivati tlo. Najbolji se rezultati mogu očekivati od reznica, dobivenih od 2—3 godišnjih izbo jaka. J. Šafar 251 |