DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1952 str. 41 <-- 41 --> PDF |
&aapM´.tiitfa. SAKUPLJANJE I ČUVANJE HRASTOVOG ŽIRA Za valjan uspjeh sjetve hrastovog žirai moramo se pobrinuti već kod sakupljanja sjemena. Öm žir počne padati ne valja ga odmah sakupljati, jer najprije pada žuto (bolesno), zeleno1 (nerazvijeno´) i jallovo. U to vrijeme döjbro je u šumu, u kojoj kanimo žir sakupljati, ugoniti svinje, koje će nevaJjalo sjeme polžderati> pa će žir koji će se kasnije sakupljati, itmatil većil procenat .klijavosti. Sakupljanje treba započeti za suhog vremena kada počne padati zrelo sjeme t j . obično iza prvog jačeg mraza i vjetra u toku mjeseca oktobra. U slučaju jake rose nije dobro sakupljati odmah rano ujutro. Ako je ikako moguće treba ga brati za suhog vremena, jer postoje poteškoće kod spremanja mokrog sjemena. Ne valja čekati sa sakupljanjem dok cib urod padne, jer će nam ga veliki dio pojesti miševi, divljač i ptice. Gdje postoji "mogućnost, mora se dati prednost visokim i uspravnim stablima koja iimadu dugačko i lijepo razvijeno deblo. Radi potrebne selekcije moramo izbjegavati bolesna, lose (razvijena, grmolika i druga nepravilna stabla. Žir se sakuplja sa stabala starijih od 50 godina, ali ne prestarih, koja se već suše. Zrello sjeme je kaveno-smeđe boje, čvrsto i lagano se s njega odstranjuju kapice (kupule). Uglavnom postoje dvije metode sakupljanja sjemena: rukama i zgrtanje metlamai ili drvenim lopataima. Sabiranje je rukom bolje, jer se istovremeno odbacuje nevaljalo sjeme i tako otpada naknadno čišćenje. Sjeme se mora od sakupljača odmah preuzimati, osušiti i propisno spremiti, ako- se odmah ne sadi Sakupljanje zgrtanjem vrši se redovno kad je urod obilan, a tlo je čisto od prizemnog našća. Sjeme zgrnulto u (kupove stavlja se u vreće ili vedra (kabliće) i odmah prenosi na mjesto gdje će se osušiti´ i čuvati. Sjemenu se pritom obično primjesa zemlja, lišće, kamenčića i razni drvni otpaci. Ovakvo´ je sakupljanje jeftinije nego ono rukama, ali je spremanje skuplje zbog potrebnog naknadnog čišćenja. Prije nego se sjeme spremi na čuvanje za proljeće, treba ga dnevno 2—3 puta miješati, dok se izvana ne osuši i ujedno ne izluči sve nezrelo´ (zeleno), crvljivo, oštećeno, prelomljeno, pljesnivo i šuplje. Ako´ će se sjeme, upotrebiti za sjetvu u rasadniku, mora se još savjesnije očistiti rešetanjem, vejanjem dlj plavljenjem u vodi. Općenito je poznato, da je bolje sijati žir odmah u jesen, fiJm se sabere, neičo ga čuvati preko zime za proljeće, jer je procenat kiiijavosti u jesen veći i jer čuvanje toga sjemena preko zime prouzrokuje veće troškove. Često smo ipak prisr´Sjeni da zbog raznih opravdanih (razloga moramo sjetvu odgoditi doi proljeća. To se dešava, ´kad se u jeseni pojavi mnogo miševa i drugih glodavaca lili kad zbog nepredviđenog ranog snijega ne možemo dovršiti neku. opsežnu sjetvu ´ u jeseni. Budući da Mijavost žira traje samo pola godine, treba ga posijati najkasnije sljedećeg proljeća, pa ga do tada treba sačuvati u što svježijem stanju. LI našoj praksi poznati su razni načini uspješnog čuvanja manjih } većih količina žiiira. Velike se količine najbolje čuvaju u suhim šupama bez podova gdje se mogu pregrtati, a po potrehi i polijevati (škropiti) ili miješati pijeskom da se prije proljeća sjeme previše ne osuši. Također je poznato, čuvanje žir» u Alemanovoj suši. Čini se, da naši stručnjaci izbjegavaju gradnju Alemanove suše bojeći se troškova. Međutim,, kad se spremaju velike količine žira, ovi troškovi ne fbi smjeli biti zaprekoim, naročito ne u ovih šumskih gospođarastava gdje se svaike godine sabiru velike količine i gdje postoji vjerojatnost, da će se zbog velikih planskih zadataka morati redovito ostavljati veće količine za proljetne radove. 245 |
| ŠUMARSKI LIST 7/1952 str. 42 <-- 42 --> PDF |
Koliba za čuvanje krupnog sjemena (precrtano iz »Forestry Commission« No 28 1951) Ovdje se donosi skica jedne kolibe (suše) vrlo praktične konstrukcije, slične Alemanovoj suši koja se prema prijedlogu Državne Sumairske Komisije (Forestry Comimission No. 28 1951) upotrebljavaju u) Engleskoj za čuvanje žira ili bukvice kolicima većih od 500 kg. ulaz ha netl vtepeat ce sa drvena zid od treseta prec/racta30 cm visoki 2*er» clebc-lk^T hodnik \ srednji_i_ debljine1 dužina stupoviW cm 3´-Y m i stupovi na stranatnct debljine 7-3 em dužine Z´+ «* . —I fffffflEB3_J Tlocrt kolibe (precrtano iz »Forestry Commission« No 28 1951) 246 |
| ŠUMARSKI LIST 7/1952 str. 43 <-- 43 --> PDF |
sljemenica rogoz (Irs/ra) greda Žicana mreža srednji ship a vi i´.´/ tuki""*, {/´/"/////A ///// Uzdužni presjek kolibe (precrtano iz »Forestry Commission« No 28 1951) sljemenica rozemca rogoz (trska) tetva >//´< ^fiii////i//f/// Poprečni presjek kolibe (precrtano iz »Forestry Commission« No 28 1951) Nosiva konstrukcija suše sastoji se od oblih stuipova srednje debljine 10 cm. koja su izravno zabijena u zemlju. Pre.porucuje se da se ti stupovi konzerviraju kreozotom. Detalji se razaibiru iz same skice. Cijela je suša obavijena žičanom 247 |