DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7/1952 str. 41     <-- 41 -->        PDF

&aapM´.tiitfa.


SAKUPLJANJE I ČUVANJE HRASTOVOG ŽIRA


Za valjan uspjeh sjetve hrastovog žirai moramo se pobrinuti već kod sakupljanja
sjemena. Öm žir počne padati ne valja ga odmah sakupljati, jer najprije pada
žuto (bolesno), zeleno1 (nerazvijeno´) i jallovo. U to vrijeme döjbro je u šumu,
u kojoj kanimo žir sakupljati, ugoniti svinje, koje će nevaJjalo sjeme polžderati>
pa će žir koji će se kasnije sakupljati, itmatil većil procenat .klijavosti. Sakupljanje
treba započeti za suhog vremena kada počne padati zrelo sjeme t j . obično iza
prvog jačeg mraza i vjetra u toku mjeseca oktobra. U slučaju jake rose nije dobro
sakupljati odmah rano ujutro. Ako je ikako moguće treba ga brati za suhog vremena,
jer postoje poteškoće kod spremanja mokrog sjemena. Ne valja čekati sa
sakupljanjem dok cib urod padne, jer će nam ga veliki dio pojesti miševi, divljač
i ptice.


Gdje postoji "mogućnost, mora se dati prednost visokim i uspravnim stablima
koja iimadu dugačko i lijepo razvijeno deblo. Radi potrebne selekcije moramo
izbjegavati bolesna, lose (razvijena, grmolika i druga nepravilna stabla. Žir se
sakuplja sa stabala starijih od 50 godina, ali ne prestarih, koja se već suše.


Zrello sjeme je kaveno-smeđe boje, čvrsto i lagano se s njega odstranjuju
kapice (kupule).


Uglavnom postoje dvije metode sakupljanja sjemena: rukama i zgrtanje
metlamai ili drvenim lopataima. Sabiranje je rukom bolje, jer se istovremeno odbacuje
nevaljalo sjeme i tako otpada naknadno čišćenje. Sjeme se mora od sakupljača
odmah preuzimati, osušiti i propisno spremiti, ako- se odmah ne sadi Sakupljanje
zgrtanjem vrši se redovno kad je urod obilan, a tlo je čisto od prizemnog našća.
Sjeme zgrnulto u (kupove stavlja se u vreće ili vedra (kabliće) i odmah prenosi na
mjesto gdje će se osušiti´ i čuvati. Sjemenu se pritom obično primjesa zemlja, lišće,
kamenčića i razni drvni otpaci. Ovakvo´ je sakupljanje jeftinije nego ono rukama, ali
je spremanje skuplje zbog potrebnog naknadnog čišćenja.


Prije nego se sjeme spremi na čuvanje za proljeće, treba ga dnevno 2—3 puta
miješati, dok se izvana ne osuši i ujedno ne izluči sve nezrelo´ (zeleno), crvljivo,
oštećeno, prelomljeno, pljesnivo i šuplje. Ako´ će se sjeme, upotrebiti za sjetvu u
rasadniku, mora se još savjesnije očistiti rešetanjem, vejanjem dlj plavljenjem
u vodi.


Općenito je poznato, da je bolje sijati žir odmah u jesen, fiJm se sabere, neičo
ga čuvati preko zime za proljeće, jer je procenat kiiijavosti u jesen veći i jer
čuvanje toga sjemena preko zime prouzrokuje veće troškove. Često smo ipak prisr´Sjeni
da zbog raznih opravdanih (razloga moramo sjetvu odgoditi doi proljeća. To
se dešava, ´kad se u jeseni pojavi mnogo miševa i drugih glodavaca lili kad zbog
nepredviđenog ranog snijega ne možemo dovršiti neku. opsežnu sjetvu ´ u jeseni.
Budući da Mijavost žira traje samo pola godine, treba ga posijati najkasnije
sljedećeg proljeća, pa ga do tada treba sačuvati u što svježijem stanju.


LI našoj praksi poznati su razni načini uspješnog čuvanja manjih } većih
količina žiiira. Velike se količine najbolje čuvaju u suhim šupama bez podova gdje
se mogu pregrtati, a po potrehi i polijevati (škropiti) ili miješati pijeskom da se
prije proljeća sjeme previše ne osuši. Također je poznato, čuvanje žir» u
Alemanovoj suši.


Čini se, da naši stručnjaci izbjegavaju gradnju Alemanove suše bojeći se
troškova. Međutim,, kad se spremaju velike količine žira, ovi troškovi ne fbi smjeli
biti zaprekoim, naročito ne u ovih šumskih gospođarastava gdje se svaike godine
sabiru velike količine i gdje postoji vjerojatnost, da će se zbog velikih planskih
zadataka morati redovito ostavljati veće količine za proljetne radove.


245