DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1952 str. 34 <-- 34 --> PDF |
bijelog duda ono ne samo da se nije javilo, nego su tretirane biljke ispoljile još veću energiju rasta nego prve sezone. Heliofilne vrste brzo su i intenzivno reagirale na smanjeni fotoperiod ali i brzo popustile, te se efekti tretiranja ubrzo gube. Najkraći fotoperiodi (5 i 6 sati) smanjili su intenzitet rasta biljaka; oni su ponajviše proizveli i njihovo propadanje. Nakon dvije godine rasta može se uzeti da je za mediteransku provenijenciju crnog bora najefikasnija promjena fotoperiodizma od 9 sati kroz 9 dana, za kontinentalnu provenijenciju od 7 sati kroz 4 dana, za bagrem 5 sati kroz 9 dana i za bijeli dud od 7 sati kroz 14 dana. 4. Osobita pažnja obraćena je razvoju i rastu borovih provenijencija. One su ispoljile jasne razlike: tokom prve vegetacione sezone mediteranska provenijencija (to vrijedi i za kontrolne biljke) obojila se žutozeleno, dok je kontinentalna ostala svježe zelena, Intenzitet rasta bio je kod ove posljednje u obje sezone znatno veći. Biljke kontinentalne provenijencije bile su razvijenije, čvršće i veće. One su razvile dulje, otklonjenije i savijenije iglice. Nadalje — isti fotoperiodi nisu izazvali jednaku reakciju te se može govoriti o različitoj osjetljivosti na svijetlo, U tom pravcu je mediteranska provenijencija pokazala nešto veću potrebu za svijetlom. Ove razlike pružaju dokaz da kontinentalna i mediteranska provenijencija predstavljaju različite populacije crnog bora. U tom pogledu se promijenjeni fotoperioidizam pokazao dobrom metodom utvrđivanja razlika obih provenijencija. 5. Budući da su apsolutna povećanja visina kao i razvijenost tretiranih biljaka znatna, ona će vjerojatno biti i od praktične vrijednosti kod podizanja biljaka u rasadniku, budući da im povećana visina tokom nekoliko godina može dobro pomoći u prirodnom izlučivanju, kao i u borbi s vanjskim nepogodama. Nažalost je praktična korist efekta fotoperiodizma kod borovih biljaka za razliku od duda i bagrema za sada posve neznatna, O tome će se u toku daljneg promatranja izreći definitivan sud. PHOTOPERIODISM AND GROWTH OF THE WHITE MULLBERRY, BLACK LOCUST AND TWO PROVENIENCES OF THE AUSTRIAN PINE In this article the author discusses the results of the shortening of daylight on seedlings of the black locust, white miullberry and Austr. pine. The trial was done at the. nursery of the College of Agriculture and Forestry at Zagreb.. The author´s aim was to show the effects of the shortening of the daily photoperiods, to see whether in the second vegetative season an equalization between the heights of the treated and untreated plants would take place. It was also of particular interest to show the behaviour of he ´two> different proveniences of the Austrian pine — the one from the Mediterranean (Split), the other from the interior of the country (Viišegrad, Bosna). The shortening of the quantity of daylight was of 10, 9, 8, 7, 6 and 5 hours, treated in three groups of 4, 9 and 14 days duration for each. The treatment started on the first and on the seventh day after the. germiination of seedlings. The shortening of daylight stimulated an increased helight growth of all species. In the first season, however, the intolerant species reacted stranger than the tolerant one;, ibut in the second year the mullberry showed a much imon-e vigorous growth than the pine and locust. At the end of the second season the ibest height effect was reached throught the photoperaodism of the 9 hours during 9 days and of 7 days 23% |