DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1952 str. 33 <-- 33 --> PDF |
za bagrem od 5 sati kroz 9 dana i za bijeli dud od 7 sati kroz 14 dana. Mogu li se izvesti kakvi zaključci za praktično uzgajanje mladih biljaka u rasadnicima? Kad se osvrnemo na najveća apsolutna povećanja visina, proizvedena promjenom fotoperiodizma, vidimo da ona iznose kod bora do 0,9 cm, odnosno 2,4 cm, kod duda 44,6 cm i kod bagrema 32,9 cm, Potrebno je naglasiti, .da su ta povećanja tolika, da ih se može smatrati od izvjesnog značaja za uzgajanje i daljnji razvoj biljaka. Činjenica je da jače i više biljke lakše odolijevaju opasnostima od korova u rasadniku kao i ra terenu. Njihove veće visine povoljna su okolnost u borbi za svijetlo i prostor, te su biljke na taj način manje izvrgnute zastiranju ili potiskivanju od drugih vrsta, korova i si. Ti su momenti od naročitog interesa kod bora, čije su biljke uslijed malog uzrasta u najvećoj mjeri u naved nim opasnostima. Ovdje će prema tome i najmanja povećanja biljaka biti poželjna i korisna. Nažalost dobivena apsolutna povećanja tretiranih borovih biljaka još su premalena da bi predstavljala praktičnu prednost pred netretiranim biljkama. Drugačije stoji stvar sa dudom i bagremom, gdje je efekt promijene fotoperiodizma znatan, iako je bagrem i bez toga brzorastuća vrsta. Odgovarajuća metoda na ostalim važnijim vrstama šum. drveća mogla bi pružiti korisne rezultate, Da bismo međutim bili sigurni u to, do koje dobi se može računati da traje dobivena prednost u rastu tretiranih biljaka prema normalnim, nužno je vršiti opažanja na terenu barem kroz daljnje 2—3 godine. Zaključci 1. Fotoperiodska reakcija uslijed smanjenja dnevnog svijetla javila se gotovo kod svih tretiranih grupa biljaka. Ona je u prvo j vegetacionoj sezoni (1950. g.) kod heliofilnih vrsta općenito stimulirala veći rast u visinu nego kod skiofilnih. Najveća povećanja visina prema kontrolnim biljkama u prvoj sezoni iznose: dailmatimiska provenijencija crnog bora 29,0°!o bagrem 30,4% a bjeli dud 15,9%. 2. Posljedice nenormalnog fotoperiodizma zabilježene su i drug e sezon e (1951 g.), gdje su tretirane biljke dobrim dijelom veoma intenzivno nastavile svoj rast. Najveći iznosi zabilježeni su međutim kod skiofilne vrste (bijeli dud), a najmanji kod heliofilne (crni bor), U svakom slučaju tretirane biljke pokazale su veću energiju rasta od kontrolnih. Najveća povećanja visina prema kontrolnim biljkama u drugoj sezoni iznose: dalmatinska provenijencija clrnog bora 15,3%, bagrem 27,0%, a bijeli dud 94,5%. 3. U najranijoj mladosti (1. i 2. godina) vrste su pokazale uglavnom isti odnos potreba za svijetlom, kakav je utvrđen i za odrasle biljke. Heliofilne vrste (bor i bagrem) u prvoj godini su na promijenjeni f otope riodiizam mnogo intenzivnije reagirale od bijelog duda, ali je druge godine intenzitet rasta dudovih biljaka daleko premašio ostale vrste. Tokom druge vegetacione sezone došlo je na taj način do priličnog izjednačavanja visina kod bora, a u posve maloj mjeri kod bagrema. Kod 237 |