DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7/1952 str. 33     <-- 33 -->        PDF

za bagrem od 5 sati kroz 9 dana i za bijeli dud od 7
sati kroz 14 dana.
Mogu li se izvesti kakvi zaključci za praktično uzgajanje mladih
biljaka u rasadnicima?


Kad se osvrnemo na najveća apsolutna povećanja visina, proizvedena
promjenom fotoperiodizma, vidimo da ona iznose kod bora do 0,9
cm, odnosno 2,4 cm, kod duda 44,6 cm i kod bagrema 32,9 cm, Potrebno
je naglasiti, .da su ta povećanja tolika, da ih se može smatrati od izvjesnog
značaja za uzgajanje i daljnji razvoj biljaka. Činjenica je da jače i
više biljke lakše odolijevaju opasnostima od korova u rasadniku kao i ra
terenu. Njihove veće visine povoljna su okolnost u borbi za svijetlo i
prostor, te su biljke na taj način manje izvrgnute zastiranju ili potiskivanju
od drugih vrsta, korova i si. Ti su momenti od naročitog interesa
kod bora, čije su biljke uslijed malog uzrasta u najvećoj mjeri u naved nim
opasnostima. Ovdje će prema tome i najmanja povećanja biljaka
biti poželjna i korisna.


Nažalost dobivena apsolutna povećanja tretiranih borovih biljaka
još su premalena da bi predstavljala praktičnu prednost pred netretiranim
biljkama. Drugačije stoji stvar sa dudom i bagremom, gdje je efekt
promijene fotoperiodizma znatan, iako je bagrem i bez toga brzorastuća
vrsta. Odgovarajuća metoda na ostalim važnijim vrstama šum. drveća
mogla bi pružiti korisne rezultate,


Da bismo međutim bili sigurni u to, do koje dobi se može računati da
traje dobivena prednost u rastu tretiranih biljaka prema normalnim,
nužno je vršiti opažanja na terenu barem kroz daljnje 2—3 godine.


Zaključci


1. Fotoperiodska reakcija uslijed smanjenja dnevnog svijetla javila
se gotovo kod svih tretiranih grupa biljaka. Ona je u prvo j vegetacionoj
sezoni (1950. g.) kod heliofilnih vrsta općenito stimulirala veći rast
u visinu nego kod skiofilnih. Najveća povećanja visina prema kontrolnim
biljkama u prvoj sezoni iznose: dailmatimiska provenijencija crnog bora
29,0°!o bagrem 30,4% a bjeli dud 15,9%.
2. Posljedice nenormalnog fotoperiodizma zabilježene su i drug e
sezon e (1951 g.), gdje su tretirane biljke dobrim dijelom veoma intenzivno
nastavile svoj rast. Najveći iznosi zabilježeni su međutim kod
skiofilne vrste (bijeli dud), a najmanji kod heliofilne (crni bor), U svakom
slučaju tretirane biljke pokazale su veću energiju rasta od kontrolnih.
Najveća povećanja visina prema kontrolnim biljkama u drugoj sezoni
iznose: dalmatinska provenijencija clrnog bora 15,3%, bagrem 27,0%, a
bijeli dud 94,5%.
3. U najranijoj mladosti (1. i 2. godina) vrste su pokazale uglavnom
isti odnos potreba za svijetlom, kakav je utvrđen i za odrasle biljke.
Heliofilne vrste (bor i bagrem) u prvoj godini su na promijenjeni f otope
riodiizam mnogo intenzivnije reagirale od bijelog duda, ali je druge
godine intenzitet rasta dudovih biljaka daleko premašio ostale vrste.
Tokom druge vegetacione sezone došlo je na taj način do priličnog
izjednačavanja visina kod bora, a u posve maloj mjeri kod bagrema. Kod


237