DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1952 str. 28 <-- 28 --> PDF |
Kao prvo — razlika u bojama. Od svježe i pune zelene boje kontinentalnog ornog bora oštro se razlikovala mediteranska provenijencija izrazito žutozelenom, sklerotičnom bojom. Ta boja iglica ostala je sve do jeseni, dok se kod kontinentalne provenijencije nije uopće pojavljivala. Značajno je ipak, da se ni u 1951. g. mije posve izgubila, to je u drugoj veget. sezoni u boji obih provenijencija postojala i nadalje laka nijansa u zelenoj boji. Napominje se, da se navedeno žutilo u istoj mjeri javilo i na kontrolnim biljkama. Iz toga se vidi da treltiranje nije utjecalo na pojavljivanje ili nestajanje boje. Najvjerojatnije je da se u tome ogleda različita fiziološka reakcija određene ponulacije na vanjsku okolinu, u ovom slučaju na hraniva u tlu, pH i si. Nije isključeno da se ovdlje radi i o ´različitim sp os ob nositi ma primanja hraniva iz tla, čime se kadkada može razlikovati potomstvo različitih provenijencija (Youngsberg, 1950). 1 Foto. — Razlika u razvijenosti najjačih biljaka oibje provenijencije. — The difference between the strongest seedlings of tihe both proveniences. Koncem prvog, a naročito drugog vegetacionog perioda mogli smo konstat:raiti nadalje upadljivu razliku u veličinama i razvijenosti borovih biljaka. Kontinentalna provenijencija izrasla je prosječno u jače biljke, većih kirošnjica i čvršće stabljike. To pokazuju fotografije i tabele. To vrijedi jednako za kontrolne kao i tretirane biljke bez razlike. Nasuprot mediteranisikoj provenijenciji naročito se ističu mtnogo duže, vijugave i mnogo jače otklonjene -iglice kontinentalne provenijencije (foto 1 i 2). Jak napad fuzarioze veoma je smanjio broj biljaka. On se međutim mogao konstatirati jednomjerno po svim redovima i prskanjem na K-hy 232 |