DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1952 str. 26 <-- 26 --> PDF |
I da najgornji internodiji dobiju premalo brane uslijed toga zakržljajui U tom slučaju može totalna visina biljaka biti i manja od noirrnalinih (Aberg 1943). Suštinia ovog fenomena nije još dovoljno objašnjena i u novije doba se ističe da -pojam etioliranja obuhvaća samo jedan dio- fotomorfotsklih fenomena. Uslijed toga damas isu zastarjela neddjalektička tumačenja klaisačne fiziologije (na pr. Jost, 1913), po kojima produženje internodija predstavlja neku vrstu prilagođivanja1, pokušaj biljke da poibjegne iz tame. t Pokusi, međutim, o (kojima smo govoiriü, vršeni su kroz kratki vremenski period (najviše kroz 3 godine). To je izvanredno kratak rok, kad se znade da drveće prolazi faze svog razvitka kreuz dugi niz, godina. Vrlo se lako može pretpostaviti, da će se utjecaj skraćenog uli produženog fotoperioda prije ili kasnije izgubiti. Budući da nema o tome pouzdanog iskustva ostaje da se istakne, da će povećani rast tretiranih biljaka u određenoj mjeri pružati Ovima prednost u borbi za životne potrebe s ostalim biljkama u ßtocemozS. O direktnoj primjeni takvih metoda u praksi ostaje još da se kaiže posljednja riječ. Svrha pokusa Pokusi, koje smo 1950. g. proveli u šumiskom rasadniku Poljoprivredno- šumarskog fakulteta, Zagreb , imali su za cilj da pokažu u koliko se u našim ustavima mogu očekivati razlike u visinama biljaka, koje su neposredno nalkon proklijavanja dobile smanjenu količinu dnevnog svijetla. Htjeli snio ustanoviti kako se to- odrazuje na različitim provenijencijama iste vrste. Konačno, interesiralo nas je ukoliko´ su takvi efekti od praktičnog interesa za šumarstvo, Budući da je za očekivati, da će tretiranje utjecati i na daljni tok rasta treltiranih biljaka, promatranje pokusnih biljaka kroz drugu veget. sezonu (1951 g.) ´trebalo je da pokaže u ikoliko se odnosi visina i dalje zadržavaju ili se već javljaju neka izravnanja. Nema sumnje da je rok od dvije godine u stvari prekratak za neke definitivne zaključke. Uslijed toga će naknadna mjerenja daljniih godina biti svakako od koristi. \ Od vrsftla izabrali smo dvije provenijencije crno g bor a (Pinus nigra Aim.), bagre m (Robinia pseudacacia L.) i bijel i du d (Morus alba L.). Izbor je bio ulovljen željom, da se eksperimentira s vrstama koje pokazuju velik, odnosno manji zahtjev na svijetlo. Pokuse smo izvoli na otvorenim gredicama kalko bi rezultati bili izvedeni na temelju prirodnih uslova rasta biljaka. To je korisno i zbog toga, da se promatranje daljnjeg rasta i razvoja može obavljati u istim okolnostima.* Materijal Kod izbora materijala dobiveni su tek najnužniji podaci.** Tako je sjeme bijelog duda nabavljeno sa područja So nabora, a sjeme bagrema ubrali smo iz fakultetskih šuma u Maksimiru . Nažalost se za obje provenijencije crnog bora ne može ustanoviti točniji lokalitet. Sigurno je tek da je jedna potjecala iz područja Vis eg rada u Bosni, iz pri * Dužnost mi je izraziti zahvalnost drugu Samardžiji Andriji, st, šum. tehničaru, na pomoći oko postavljanja S provađanja pokusa. ** Izbjegavali smo točnije sistematsko određivanje vrste Pinus nigra Arn., te nas nije interesiralo -da´li je mediteranska provenijencija eventualno var. dalmatitoa, niti smo kod kontinentalne istakli var. austriaca. To ´uostalom samo po sjemenunepreciznom nalazištu i nije moguće odrediti,. 230 |