DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1952 str. 22 <-- 22 --> PDF |
Velika potrošnja jamskog drveta u rudnicima naše zemlje je posledica, kako geoloških uslova i uslova rada, itako i samog načina upotrebe jamskog drveta. Naša zemlja spada u onaj mali broj zemalja u svetu koje imaju najnepovoljnije, mlade geološke formacije sa velikim tektonskim poremećajima ili mekim stemama, vertikalnim slojevima, jakim pritiskom i ograničenim bogatstvom rude, što uslovljava veliku potrošnju drveta. Prema podacima o proizvedmim količinama uglja i potrošenim količinama jamskog drveta u posleratnom periodu, imali smo sledeće prosečne utroške jamskog drveta: Za 1000 t uglja utroštmo je jamskog drveta m3 N. R. kameni mrki lignit prose čno 63 73 14 38 36 50 37 40 47 16 40 Bosna i Hercegovina . 25 20 24 Makedomija ... . 20 20 Crna Gora .... 50 20 25 F. N. R. Jugoslavija . 44 43 20 33 j Velika potrošnja jamskog drevta u rudnicima lignita NR Hrvatske i u rudnicima mrkog i kamenog uglja u rudnicima NR Srbije, u odnosu na potrošnju u drugim narodnim republikama, je uglavnom posljedica toga što su u NR Hrvatskoj slojevi lignita tanki, a u NR Srbiji postoje veliki pritisci. Uipoređenjem troškova jamskog drveta u našoj zemlji sa onim u drugim zemljama, nemoguće je dobiti realnu sliku o pravilnom koirišćenju jamskog drveta. Po ovom pitanijiu mogli bismo donekle izvesti neke zaključke na osnovu predratne i sadašnje proizvodnje uglja i potrošnje jamskog drveta. Proizveden o u g j a Utrošeno drveta Godina kamenii mrki lignit svega ukupno na 1000 t uglja 193619371950 — — — t 428,602 427.375 1,154.414 3,008.885 3,544.325 7,239.154 909.878 1,030.717 4,423.123 4,424.365 5,002.417 12,816.995 178.557 198.552 425000 40,0 39,6 33,2 1936 — % 9 69 22 100 1937 — 9 71 20 100 1950 — 9 57 34 100 S obzirom da je struktura proizvodnje uglja u 1950 godini nešto drukčija od strukture predratne proizvodnje (1936—37), to bi, s obzirom na normative utroška jamskog drveta prema vrstama uglja, poitrošnja 226 |