DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1952 str. 15 <-- 15 --> PDF |
se u ogrev, kako to odgovara i stvarnim potrebama seljaka, Na »taj način mnogo drveta, iz kojeg bi se moglo izraditi rudno drvo, željeznički pra govi, katkada i trupci za pilanu, zatim celulozno drvo, izradi se u ogrev. U industrijskim sječinama stanje je mnoigo boi!.;«, iako potpuno ne zadovoljava. Prema našim opažanjima ne izrađuje se dovoljno trupaca za lijiuštenje, rudnog i celuloznotg dirveta. Postojale su još mnogobrojne sječine raznih lokalnih poduzeća, i raznih neovlaštenih proizvođača. Tu je redovno nedostajalo stručno rukovođenje posla, i tu je bilo najviše griješaka u izradi posječenog drveta. Za što bolje iskorišćenje posječenog drveta predlažemo ove mjere: 1) za svaiku sječu osigurati stručno rukovodstvo. Seljačke sječine treba izvoditi u pravilu u režiji šumske uprave, pri čemu bi se izdvojili sortimemti, potrebni za opće-narodnu privredu (trupci za želj. . pragove, rudno drvo i t. d.) Gdje nije moguće odmah zavesti režijsko poslovanje, ipak se može bar jedan dio drveta bolje iskoristiti, ako se primijene shodrie organizacione anjere; 2) odobrenja za sječu i izradu treba da se iz da ju samo takovim po duzećima ili organizacijama, za koje imamo garanciju za stručn o ru k ovođeaje, 3) izraditi što gušću mrežu stalnih šumskih komunika cija. Time se osigurava pravovremeni izvoz u svako doba, kao i izvoz svih, pa i najmanje vrijednih sortimenata. Kod eksploatacije većih šum skih kompleksa ne bi trebalo gledati samo na što veću štednju u inve sticijama, da bi same eksploatacije bile što rentabilnije. Eksploatacija šuma je samo jedna karika u nizu svih uzgojnih mjera, pa kod računa rentabiliteta treba gledati mnogo šire. Sa privremenim komunikacijama polučit ćemo doduše najjeftiniju eksploataciju, ali ne i najrentabilnije šumsko gospodarenje. Time znatno povećavamo troškove za uzgoj novih sastojina, a na većini mjesta mlade sastojine ostavljamo bez ikakove mogućnosti njegovanja i zaštite, U praksi se rješenje može naći samo podizanjem intenziteta gospo darenja. Intenzitet gospodarenja ogleda se u s t r u č n o m provađanju svih radova u šumarstvu, zatim u osnivanju što gušće mreže stabilnih komunikacija. Intenzivno gospodarenje isto tako ne podnosi velikih, koncentriranih sječina. Smatrajući sječu jedinom od glavnih radnji za unapreeđnje proiz vodnje, mišljenja smo, da cjelokupnu sječu ima da izvodi uprav a šuma. Eksploatacija šuma po organizacijama izvan šumarstva zaostatak je onog stanja, kada je uzgoj šuma bio u svom početnom sta diju, kad je bilo vrlo mnogo šuma prašumskojg tipa: i kada se eksploata cija mogla shvatiti kao posebna radnja, Nadalje, to je naslijeđe iz kapi talizma, jer je kapital nalazio profita *šamo u sječi šuma, ali ne uzga janju šuma. Smatramo da je vrijeme, da izađemo iz stanja primitivizma, da se otresemo kapitalističkog naslijeđa. Ukratko smo naveli glavne mjere za podizanje proizvodnje i za bolje korišćemje posječenih masa. Svaka od nabačenih tema je vrlo op širna i treba poseban studij i analizu. Ovdje su problemi samo postav ljeni, dane su glavne smjernice za njihovo rješavanje i u grubim crtama dane su konture rješenja. 21$ |