DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1952 str. 11 <-- 11 --> PDF |
ophodnje mogao brojčano prikazati. No ipak meki uvid u taj porast dat će nam ovo razmatranje: neka prirast neposrednio prije sječe iznosi kod 6-gođišnije ophodnjice i intenziteta od 15%, Pi%, a kod 20-godišnje ophodnijice i intenziteta od 40%, p2%; dalje ćemo pretpostaviti da se prirast neposredno poslije sječe smanjio u istoj mjeri, kao i drvna masa, t. j. za 15°/o odnosno 40%. Prosječni prirast u sredini ophodnjice iznosit , „ . p]X0,85+´p, ce u prvom slučaju = 0,925 p1f a u drugom slučafu: p., x 0,60 +´ p., T = 0,80 p2. Uz pretpostavku da je pi — p2, kraćom ophodnjicom diže se prirast za 0,125 p1f odnosno za 15,6%. Sve su pretpostavke učinjene na štetu kraće ophodnjice: prirast se manje srnianjnje nego što iznosi sječa, i to kod slabijih intenziteta relativno manije, nego kod jačih intenziteta. Nadalje p, bit će veći nego p2, jer kod dugih ophodnjica neposredno prije sječe ima razmjerno više potištenih stabala bez prirasta. Kod dug´h ophodnjica, bit će i kvalitativni prirast slabiji radi zanemarene njege u toku od 20 godina, a osim toga što će opasti i plodnost tla radi prejake insOlacije poslije intenzivne sječe. Podizanjie prirasta u prebornim šumama u toliko je preči zadatak, što je to glavna rezerva drvnih masa, gdje prosječna masa po 1 ha nije toliko opala, koliko u jednodobnim šumama. Ako bi skraćenjem ophodnjice postigli povećanje prirasta samo od 10%, to bi već značilo povećanje etata za nekih 100.000—120.000 m3. Mišljenja smio, da nigdje ne bi trebalo ići ispod 10-gođišn|je ophodnjice i da je ona praktički provediva u svim prebornim šumama u N. R. Hrvatskoj, a da kao ideal treba postaviti 6-godišniju ophodnjicu. U većem dijelu Gorskog Kotara , prema našoj ocjeni na površini od oko 30.000 ha već bi se sada moglo preći na 6-godišmju ophodnjicu. Prigovor kratkim lophodnjatma je poskupljenje troškova izrade i izvoza, a naročito povećanje režijskih troškova. Ovi su prigovori obično pretjerani. Jedna detaljnija analiza pokazala bi da je moguće naći takove organizacione forme iskorišćavanja šuma, da se režijski troškovi uopće ne bi povećali, a kod dobro razvijene mreže puteva veći troškovi izrade i izvoza daleko će biti manji od povećane vrijeđnooti prirasta. Ovo govorimo na osnovu iskustva, a ovdje nije mjesto, da se o tom dade temeljita analiza. 3) Ophodnja. Ophodnja se određuje prema sječnoj zrelosti, Sječna zrelost može se vrlo različito poismatrati, i postoje različita mišljenja, različite škole i različiti pravci gledanja. No o najnižoj dobi sječne zrelosti jedva da ima razmiimoilaženja, u tom se gotovo svi načini gledanja silažu: najniža zrelost nastaje u doba maksimalnog prosječnog prirasta. Ispod doba najjvećeg prosječnog prirasta ne bi se smjela sjeći nijedna normalno uizrasla sastojina. No ni to doba nije tako lako odrediti. Ono zavisi o klimatskim prilikama i postupku sa šumama. Jake prorede produžuju to doba, Razni autori 215 |