DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1952 str. 10 <-- 10 --> PDF |
novoizrađenim cestama u posljednjih 5 godina stanje se svugdje popravilo, i produžili su se još u bržem tempu, u najvećem; dijelu prebomih šuma u narednih 10 godina, gospodarenje će se moći znatno intenzivirati. Intenziv su glavno sredstvo za podizanje prirasta. Što je kraća ophodnjica to se prigodom sječe vadi manja drvna masa po 1 ha, intenzitet sječa je silabra. Uslijed toga se mogu pažljivije odabirati stabla za sječu i vršiti bolji nadzor nad sječom. Slabiji intenzitet sječe djeluje na povišenje prirasta na ovaj način: Neposredno poslije svake sjieee porast opada, jer se smanjuje drvna masa, ali ne u toj mjeri, u kojoj je opala drvna masa. Ako je na pr. drvna niaisa opala za 30°/» (intenzitet sječe 30%] prirast će kod dobro provedene siječe opasti daleko manje od 30%. Kod loše provedenih sječa, gdje su se pogrešno za sječu odredila stabla sa dobro razvijenom krošnjom, prirast može opasti i za više od 30%. Takove loše doznake za sječu, nažalost se stvarno i događaju, iako samo izuzetno. To biva naročito u slučaju šablonske doznake, a po principu da su stabla zrela za sječu, kada dosegnu izvjesnu debljinu, na pr. 40 ili 50 cm. Tada se doznačuju i takva stabla, koja su u mapomlu prirašćivanja, Sstojfinski prirast gomila se na pojedinim stablima vrlo nejednolično. Na srednje debelim dobro razvijenim stablima 30—40 cm prsnog promjera, prirast od 5—6% ne će biti rijetkost. No ako su ta stabla potištena, sa slabo razviirenlotm krošnjom, prirast će biti malo veći od nule. Postoje vaniski znaci, po kojima možemo neposredno i brzo odrediti, i ako u grubim razmjerima, koja su stabla slabog prirasta. Tu je odlučan položaj stabla prema drugim stablima i oblik i veličina krošnje. Zato možemo dosta lako provesti dobru doznaku, ako se doznačuiu za sieč« uglavnom ona stabla, koja malo prirašćuju. Razumije se, da ni tu ne smije biti šablone. Ostavit ćemo na panju i stabla sa slabim prirastom, ako su potrebna radi zaštite tla i pomlatka i popravka forme susjednih stabala, ili ako pripadam vrsti koju favoriziramo. Naprotiv, odredit ćemo za sječu i stabla sa velikim prirastom;, ako je taj prirast kvalitativno slab, t.j. ako se gomila na loše foirmimim stablima (kriva, granata, ozleđena stabla, rašlje, rak i si), a time uiedno oslobađamo preostala ljepše formirana stabla iako ona imaju slabiju krošnju, pa prema tome i slabiji prirast. Kod kratke ophodnjice. dakle uz nizak intenzitet sječe, povadit će se uglavnom samo ona stabla, koja imaju prirast malo veći od nule. Tako na pr. kod 6-godišnje ophodnjice intenzitet će se kretati oko 10 do najviše 15°/o. Kod toga intenziteta lako je odabrati stabla sa niskim prirastom, tako da ukupni sastojinski prirast neposredno poslije sječe ne će gotovo ništa opasti. No kod dugih ophcr-niioa. ra pr. 20-godlš/njih, intenzitet se kreće od 30—40%. 1 kod »aiipažljivije doznake, uz tako jak intenzitet nužno se mora´u sjeći i stabla sa dobrim prirastom, pa će prirast poslije sječe znatno opasti. Osim toga u takovim sječinama bit će prirast i prije sječe manji od maksimalno mogućeg, jer će u tako dugom periodu od 20 godina bez ikakove njege i sječe mnoga stabla doći u potisnuti položaj, gdje gotovo ništa ne prirašćuju. Nedostaju neposredna opažanja u tom pogledu, da bi se porast prirasta uz manje 214 |