DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1952 str. 9 <-- 9 --> PDF |
-stavljenom cilju zadovoljenja tih potreba putem financijskog odraza go spodarenja- Ovo je naročito važno za našu zemlju, gdje su uvjeti za takvo ne ometano djelovanje poltpuno postignuti, i gdje se zadovoljenje društvenih potreba stavlja kao centralni ekonomski zahtjev. Polazna točka za razmatranje naše orijentacije se sastoji u ekonom skoj analizi stanja našeg šumarstva. Po podacima iz Informativnog pri ručnika br. 8 iz prošle godine,, pokazuje naše šumarsltvo u najkrupnijim linijama, ovakovo stanje: Površina šuma u FNRJ iznosi 28,6%, t. j. svega l,6°/o više nego pred ratna Njemačka, koja je uvozila drvo. Ako od šumske površine odbijemo šikare i niske šume, koje ne daju industrijsko drvo, to ćemo lako ra zabrati, da smo u nepovoljnijeni položaiju od Njemačke. Osim toga, u našim šumama su četinjari zastupani sa svega 20%, a u Njemačkoj sa 71%. Iz napred spomenutog podatka proizlazi, da četinjari u svjetskoj potoršnji uzimaju učešće sa 80%, a lišćari sa svega 20%. U tom je pogledu Njemačka priličnio uravnotežena, dok kod nas postoji upravo obratna proporcija. Obzirom na to, da se Jugoslavija veoma brzo razvija u indu strijsku zemlju, ova disproporcija će izazvati mnoge teške probleme. Procjenjeni prirasli u našim šumama je veoma nizak. On iznosi po 1 ha svega 1,93 m3. Prirast po stanovniku iznosi godišnje 0,89 m3, a po trošnja 1,14 m3. Njemačka je trošila 1,03 rn3 po stanovniku iako je trošila za oigrijev znatne količine ugljena. Uza sve to, Jugoslavija predstavlja izvoznu zemlju. Svakako se postavlja pitanje, da, li je to točno, i hoće li -još dugo Jugoslavija biti izvozna zemlja. iNa ovo nam može dati odgovor sasvim gruba analiza strukture etata po sortimentima, upoređena sa strukturom potreba po sontiomentima. Podmirujući naime potrebe na ogrjevnom drvetu, nailaze nam trupci za rezanje u tolikim količinama, u kojima iz njih izrezanu gradu ne možemo racionalno koristiti u zemlji, te je izvozimo´. Sječom hrastovine jedva pokrivamo potrebe na taninskom drvetu i furnirskim trupcima, ali nam se pilanski trupci javljaju sa znatnim viškom iznad potreba. Zbo´g toga nas struktura etata bukovine i hrastovine, u količinama s kojima se ove dvije vrste kod nas javljaju, upućuju na izvoz i to ne saimo rezane grade nego i pragova. Izvoz, pak takvih drvnih proizvoda nije nikako toliko ekonomičan, kao što je na pr» izvoz kemijski prerađenih proizvoda, jer se izvozi i odviše malo koncentriranog živog rada. Situacija će u tom pogledu ostati takva možda još dugo vremena. Kod četinara je situacija obrnuta. Ta vrst drveta svojim redovnim prirastom ne će moći pokrivati niti tuzemne potrebe, ako ove promatramo razvojno. U toj smo vrsti drveta izvozna zemlja samo uslijed momentanih privrednih potreba zemlje. Ako promotrimo strukturu etata po sortimientima, nailaze nam slijedeće značajnije grupe: 1. Fuirnirski i šel trupci, te trupci za šibice 2. Pilanski tirapci 3. Željeznički pragovi 4. Rudno drvo 5. ET i TT stupovi 143 |