DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1952 str. 6 <-- 6 --> PDF |
U svjetskoj trgovini od 1925. god. pa na 1937. god. jače raste učešće celuloze i papira nego što opada učešće piljene grade. Ne raste samo količina proizvodnje pojedinih artikala na bazi celuloze, nego se stalno povećava i broj artikala. Ovo je sasvim u skladu s općom pojavom u kapitalističkom načinu proizvodnje, da se ne povećava samo obim proizvodnje nego i asortiman upravo zbog održanja funkcioniranja kapitalističkog privrednog mehanizma. Dr. W. Brondbeck računa, da potrošnja drveta u Evropi godišnje raste za oko 3%. Dok je is jedne sitrane gotovo pravilo, da su industrijski razvite zemlje u jakoj mjeri uništavale svoje šume, koristeći ih ujedno i za jaču akumu laciju kapitala, dotle je s druge strane gotovo isto takvo pravilo, da su privredno zaostale zemlje pojačano iiskorišćivale šumski fond za uravno teženje svog budžeta i svoje platne bilanse s inosltiranstvom. Tako se, osinu u Švedskoj i donekle Finskoj, u svim ostalim zemljama siječe više nego što prirašćuje. Svakako, da i ovoj pojavi ima granica, što se raza bke i iz toga, da sve veći broj prije izrazitih zemalja izvoznica već od 1921. god. stalno smanjuju svoje izvozne količine drveta ((Čehoslovačka, Poljska, Austrija, Rumunjska, U. S. A. itd.). Drvna indusltrija razvija se kvantitativno i kvalitativno po osnovnom ekonomskom zakonu razvoja proizvodnih snaga ljudskog društva. U kapi talizmu se ona razvija stihijski na svojoj sirovinskoij bazi — šumarstvu —<, uništavajući njegove proizvodne snage, kao njegova suprotnost i istovre meno organsko jedinstvo. Kroz drvnu industriju izražava ljudsko društvo sve veći dio svojih zahtjeva na šumarsitlvo. Drvna´ industrija je neposredno vezana za društvene potrebe, ^.. svojoj orjentaciji dinamična, dok je na protiv šumarstvo sve više vezano za te potrebe tek posredno, kroz drvnu industriju. Ako k ovome dodamo specifičnost šumarstva, da se radi svog veoma dugog procesa proizvodnje ne može praktički brzo preorjentirati, to nam može biti razumljivo, da se ono nalazi u stalnom sukobu s drvnom industrijom. Upravo ovako teška orientaciija šumarstva zahtijeva od šu marskih stručnjaka da vladaju ekonomskim znanjima i da budno prate iendence razvoja drvne industrije. Veoma je poučno promatrati! svjetsku potroSnju drveta po asortimentiima (namjeni) i vrstama drveća. Po Grottianu, 1938 god. utrošeno je oko 1,6 milijaTdi m´ drveta na panju. Najveći dio toiga je utrošen u ogrjevne svrhe, t. j . oko 900 miliona m*. U toj je količini najviše zastupljeno drvo Mčćaira. Ostalih 700 ...... m8 industrijskog drveta utrošeno je: u građevinarstvu 64°/o (!), zatim 16% u industriji papira, umjetne svile i vune, u rudarsvu i željezničkom saobraćaju preko 8%, a 12*/» u ostae svrhe. Građevinarstvo, kemijska industrija i rudarstvo troše 84% industrijskog drveta i to uglavnoim četimjara, te Grottiam zaključuje, dg 80% svjetske potrošnje industrijskog drveta otpada na četinjare. Zanimljiva je činjenica, da celulozno drvo -učestvuje na svjetskom drvnom tržištu sa 47% po količini, iako je u svjetskoj1 noitrošnji zastupamo sa 16%. To dokazuje kako je važan ovaj soirtiment za ekonomiku upravo privredno raizvitih zemalja te su razvile kemijsku industrijiu oslanjajući se na uvoz ove sirovine. Ovome se opet sve više suprostavljaju zemlje iizvoznice ovog sirtimenta, koje, razvijaju industriju celuloze i smamjuj izvoz celuloznog drveta. Nema sumnje, da su ove tendence pravilne nesamo s gledišta ekonomike odnosnih zemalja, nego i iz principa ekonomičnosti lokacija takvih poduzeća. Sve ove neravnomjernosti; izazvale su stručne krugove mnogih zemalja, da se pozabave tim problemima. Ova se problematika razlikuje iz zemlje u zemlju i po sa/držaju i po žestini, kojom se postavlja. Njena´ različnost je uvjetovana ne samo 140 |