DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1952 str. 58 <-- 58 --> PDF |
kemikalija tlu. Utvrđeno je, da mnogi org. spojevi, uvedenj spomenutim naičinimat u drvo, mogu spriječiti ili usporiti rast gljive u drvetu, bez oštećenja samog drveta. Kod starijeg drveća to je teže postići radi začepljenosti provodnih elemenata i nepodesne raspodjele kem. spoja u krošnji:!. Najviše obećaje primjena kemikalija dodavanjem tlu. Najbolji spojevi bili su 8-hydroksikinalin benzoat, 8 hidroksikinolin sulfat, hidro kinon, p-nitrofenol, benzojeva kiselina 1 dinatriju:m-etilen4)isdiitfoikarbonat, koji su dali najbolje rezultate i kod direktnog unošenja u drvo i kad dodavanja tlu. Najčešće je davana konc. 1 gr. u litri. Obzirom na veliko rasprostranjenje te bolesti kod nas, kao i na velike štete, koje uzrokuje, trebalo bi i kod inais lilspitati rezultate spomenutih autora, ne bismo li mogli na taj način spriječiti propadanje brijestova. Dr. Kišpatić Forest Biology (Canada Februar 1952.) donosi zanimljiv prikaz naučno-istraživalačkog rada na polju zaštite šuma u Kanadi. Kanadske šume, često nazvane »neiscrpnim «, trpe svake godine ogromne štete zbog napadaja štetnih onsekata, požara i bolesti. Požari unište 9% a imsekti 15% godišnjeg prirasta. Zato se »Division of forest Biology« bavi intenzivnim istraživanjima štetnih šum. insekata i bolestima drveća. Zsčeci šum. entomologije u Kanadi datiraju od 1884. g. ali veliki napredak učinjen je 1909. g., naročito kad je dr. J. M. Swaine , koga smatraju osnivačem šum. entomologije u Kanadi, preuzeo na sebe dužnost proučavanja šum. insekata. On je osnovao entomološku nadzornu službu (Forest insect Surwey) 6 uspostavio saradnju sa ostalim sličnim ustanovama u provinciji, sa predstavnicima drvne industrije i industrije papira. Proučavanje bolesti drveća započelo je ilntenzivnrije 1920. g. kad je u botaničko odjelenje (Division of Botany) imenovan prvi šum. fitopatolog. Rezultat sve jačih razaranja kojima su podvrgnute šume i zbog napadaja insekata i drugih organizama, stvorili su potrebu osnivanja novog odjela kojlil će se baviti štetnim šum. insektima i bolestima, i koji će davati upute za njihovo suzbijanje odnosno sprečavanje. Odjeljak nije pireduzimao operativne akcije širih razmjera, ipremda je mogao u njima sudjelovati kao savjetodavac. Sredstva za šum. entomologiju povisila su se od 50.000 dol. 1934. g. na 1,500.000 dol. 1951. g., a osoblje od 20 na preko 400, što očito dokazuje kolika se važnost pridavala ovim istraživanjima. Daljnji napredak u organizaciji postignut je uspostavi j an j em Odbora za suzbijanje Štetnih insekata (Farest Insects Control Board) u septembru 1945. g. Taj Odbor uspostavio je koordinaciju sa svima onima koji su zainteresirani za suzbijanje štetnih insakata. Odjel za šumarsku biologiju ima glavno sjedište u Ottavi i sastoji se od 2 odjeljenja: šum. zoologije i šum. patologije (Forest Zoology and Forest Pathology) sa više stalnih istraživačkih laboratorija i privremenim stanicama na pojedinim ugroženim područjima. Šum. etom. laboratorij u Saiult Ste Maria ima slijedeće sekcije: Nadzor šum. insekata (Forest Insect Surwey), bioklimatologiju (Biioclomatology), oitogenetilka (Cyto-gemetics) i kemijsko suzbijanje (Chemical Control). Istraživanja patologije insekata vrši se u posebnom laboratoriju također u Sault Ste Marile. Šumarsk a zoologija . Nadzor šum. iinsek-ata. Pored kontinuiranog pregleda nad pojavom šum. insekata, ovdje se uključuje sakupljanje insekata (zbirke), detaljnje bilješke o napadnutim šumama, vrstama napadnutog drveća, stupnju štete i dr. Prvih godina rad se sastojao u identificiranju insekata i njihovih pairazrita, izradi karata u kojima su prikazane zarme prema intenzitetu (slabii, srednji, jaki). U posljednim godinama taj je posao uznapredovao. Insekti se sakupljaju iz stalnSh predjela i individualno označenih stabala ilii granai. Pažljivim analiziranjem ipodataka u laboratoriju omogućuje se, do izvjesnog stupnja točnost:!, prognoza o populaciji u bliskoj budućnosti. Laboratorij dostavlja rezultate rada onima koji su neposredno zainteresirani na obrani šuma, tako da ovi na vrijeme mogu poduzeti potrebne mjere. Bi o klimatologij a Studij na ovome području pokazao je veliku ovisnost Ta sigurnosti, odrediti porast ili opadanje populacije. Suzbijanj e insekata . Biološka metoda se prije ograničila na introdukciju predatora i parazita u ugrožene šume. U posljednje vrijeme ovoi djelovanje prošireno je na bakterije, gljive i viruse. Primjena borbe virusSma dala jie u neldim slučajevima 192 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1952 str. 59 <-- 59 --> PDF |
u Kanadi vrlo dobre rezultate.. Ovaj način borbe zahtijeva intenzivni studij i istraživanja, ali lima nade da će se ovim načinom postići veliki napredak u borbi protiv štetnih insekata. Suzbijanje kemijskom metodom Laik obično miisli, kad iskrsne problem suzbijanja štetnika bilo u šumi illii parku, na prlilmjianu insekticida (otrova). On ne vidi razloga zašto se tehnika! ne ba upotrebila u borbi protiv štetnika. Međutim kemijska metoda opravdano se upotrebljava u borbi sa štetnicima u parkovima, kulturama (rasadnicima) ili u slučaju kad se otkrije žarište zaraze koja bi se mogla proširiti, t. j . na manjim površinama. Avionsko suzbijanje moiže koristiti ako se vrši na ograničenom prostoru ili u izoliranim sastojiinaima, te u slučaju gdje vrijednost drveća opravdava velike troškove. U posljednjih pet godina postignuti su sa DDT-preparatima veliki uspje«! u suzbijanju brestovog potkornjalka, prenosioca bolanidske bolesti, te u borbi protiv štetnika građevnog i oborenog dirveta. Mehaničk a metoda . Obaranje zaraženih stabala;, otkoravanje i spaljivfatnljiem ikore još uviiljiek je dobre- preventivna i represivna mjera naročito u ranijim staidrjjima zatraže. Šumarsk a patologija . Stabla ugibaju zbog napadaja gljiva, bakterija, parazitskih biljaka i virusa, Štetne gljive zauzimaju najvažnije mjesto. U većiinli slučajeva su gljElve unesene iz drugih krajeva mnogo štetruije od domaćih (holandska bolest, kestenova bolest). U rasadnicima gljive prouzrokuju štete naročito onda ako- je vrijeme u doba klijanja toplo [ vlažno. Borba kemijskim sredstvima koja se dodaju tlu mogu spriječiti štetu, ali još .&.. dovoljno poznato kako ona djeluju na strukturu i biološku kompleks u tlu. Nova istraživanja upućuju nas na biološku metodu suzbijanja t. j . uvađanje u tlo organizma koji pairaizitiiraju gljivu i sprečavaju njen razvoj ili takvih organizama keja produciraju antibiotičke supstance. U ovome Odjelu proučavaju se odnosi između tla, otpornosti biljke i bolesti koje izaizivaju trulež Istraživanja su pokaizala da su starija stabla izvrgnuta više truleži nego mlađa. Važan je zadatak šumarske patologije da utvrdi doba sječe eastojine tako, da se dobije maksimum zdravog drveta. Starija stabla sa znakovima truleži mogu imatfl veću vrijednost ođ zdravih mlađih stabala upravo zbog toga, što su im bazalni dijelovi pošteđeni od truleži. Ing. Milan Android . 193 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1952 str. 60 <-- 60 --> PDF |
UPUTA SARADNICIMA Rukopisi trebaju biti priređeni za štampu, pisani čitljivo pisaćim strojem s proredom između redaka i to samo na jednoj strani lista. Sa strane ostaviti prazan prostor 4—5 cm širine. Crteži trebaju biti jasni i izrađeni tušem na bijelom crtačem papiru. Slike trebaju biti jasne i ne treba ih lijepiti u tekst, nego ih zasebno priložiti. Uz originalne članke treba priložiti kratak sadržaj na našem jeziku kao i prijevod na jedan strani jezik (engleski, francuski, njemački, talijanski i si.).* Rukopisi se štampaju jezikom i pismom kako su napisani, ako autor drukčije ne odredi. Štampani rukopisi se ne vraćaju. Separatne otiske treba autor na vrijeme pismeno naručiti i za njih snosi troškove štampanja. Saradnja u listu se honorira. * Autor treba priložiti, i naslov članka preveden na engleski, francuski i njemački jezik.. |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1952 str. 61 <-- 61 --> PDF |
STRUČNA DJELA IZ PODRUČJA ŠUMARSTVA I DRVNE INDUSTRIJE Fisac: Beltrara V.! Cividini-Prister: Cividini-Prister: slander J.: šušterćić M.: Sušterčić M.: žagar B.: Znidaršić K.: Wrabcr M.: Wraber ..: Rajner F.: F18gl S.: Frančišković S.: Ilorvatić i dr.: Kovačević Ž.: Krpan .1 : Lončar I.: Mohaček M.: Ugrenović A.: Ugrenović A.« Bujukalić ..: Panov A.: Prisjažnjuk A.: Prisjažnjuk A.: Tresiglavić D.: Fukarek P.: Veseli D.: Veseli D.: Veseli D.: Veseli D.: Banuševac T : Sum. fakul. Bgd.: Kauders A.: Miletić Ž.: Miletić ž.: Milošević-Brev. M.: Soljanik I.: Veseli I).: Afanasijev ..: UPOZORENJE! ´ Naslov knjige: Apnenje v gozdarstvu, Ljub. 1950 Tehnika vpenjanja žaganih listov v Jarem, Ljubljana 1950. Prlspevek k racionalizaciij dela s krožni mi žagami Zatiranje lubarjev Cenitev po debelinskih razredih,´ Ljubljana 1950. Nega bukovja in jelovja 0 gozdnih požarih II Jzdaja Tabele za kubiranje rezanog đrveta u engleskim mjerama, drugo izdanje, Ljubljana 1951. Gojenje gozdov v luči genetike, 1950. Gozđna veget. slika in gozdno-gojit. problemi Prekmurja, 1951. UtieaJ šuma na vodni režim, Ljub. 1950, Gradnja mostova na šumskim putovima i prugama, Zagreb 1950. Prirodno sušenje drveta, Zagreb 1951. Priručnik za tipološko istraživanje i kartiranje vegetacije, Zagreb 1950. Primjenjena entomologija I, Zgb 1950. Furniri 1 šperovano drvo, Zagreb 1950. Njega sastojina proredom, Zagreb 1951. Organska kemija, Zagreb 1951. šuma u svijetlu nauke, Zagreb 1951. Drvo za rezonanciju od Stradivarlja do danas, Zagreb 1951. Obračun zaprem, stabala, Sarajevo 1951. Sakuplj. i manip. šum. sjemena, Sarajevo 1951. Bolesti i štetočine semenja, Sarajevo 1951. Štetočine i bolesti u rasađn. Šaraj. 1951. Čuvanje šuma od požara, Sarajevo 1951. Bibliografija o kršu, Sarajevo 1951. Osnovi uzgajanja šuma, Sarajevo 1950. Osnovi zaštite šuma, Sarajevo 1951. Osnovi dendrometrije, Sarajevo 1951. Osnovi šum. botanike, Sarajevo 1951. Gajenje šuma I.. Beograd 1951. Glasnik šum. fak. Beograd 1951. Podizanje i gajenje šuma, Beograd 1950. . Osnovi ured. prebir. šume, Beograd 1950. Osnovi ured. prebirne šume (Knjiga II.) Beograd 1951. Seljačko pošumlj. u Srbiji, Bgd. 1951. Spisak šum. drveča i žbunja na ruskom, srp.-hrv. i lat. jeziku, Beograd 1950. Osnovi Iskorištavanja šuma Ekspresne šume Nabavlja se kod: Uprava »Lesa«, Ljubljana, Cankar. c. 18. » Dr. založba Slovenije, Ljubljana Geografski vestnlk, Ljubljana Blasnikova tiskarna, Ljubljana , Zagrebačko knjižarsko poduzeće Zagreb, Ilica 30. Znanstvena knjižara, Zagreb. Zrinjevac 13. Narodni šumar. Sarajevo, Titova 78. Drž. izd. poduz. »Svijetlost« Sarajevo, Kadojke Lakić 7/II Izdavačko preduzeće NRS Poljopr. Izd. pred. Beograd SociJ. poljoprivr. Bgd, Miloša V. 16 Zadružna knjiga, Beograd, ul. 1. maja br. 15 Glavna npr. za šum. Beograd šum Institut Srbije, Beograd Drž. izdav. poduzeče »Svijetlost« Sarajevo, ul, Radojke Lakić 7/II. štamparsko poduzeće »Seljačka knjiga«, Sarajevo, ul. Zrinjskog 6. Cijen« Din 10.— 75.— 15 — 10 — 70.— 32.— 14— 52 58— _ 50— 290.— 26— 125— 158— 29— 68— 243— 30 30.— 29— 30.— 00.— »0— 53.— 70— 56— 12» 286.— — 87— 100.— 593.— 122. 360.— Pozivaju se pisci i izdavači stručnih djela iz područja šumarstva, da uredništi Šumarskog lista (Zagreb, Mažuranićev trg 11) pošalju popis svojih novih publikaci uz naznaku naslova, izdavača i cijene, kao i popis onih publikacija koje se u izd vačkom poduzeću ne mogu više nabaviti. |