DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1952 str. 58 <-- 58 --> PDF |
kemikalija tlu. Utvrđeno je, da mnogi org. spojevi, uvedenj spomenutim naičinimat u drvo, mogu spriječiti ili usporiti rast gljive u drvetu, bez oštećenja samog drveta. Kod starijeg drveća to je teže postići radi začepljenosti provodnih elemenata i nepodesne raspodjele kem. spoja u krošnji:!. Najviše obećaje primjena kemikalija dodavanjem tlu. Najbolji spojevi bili su 8-hydroksikinalin benzoat, 8 hidroksikinolin sulfat, hidro kinon, p-nitrofenol, benzojeva kiselina 1 dinatriju:m-etilen4)isdiitfoikarbonat, koji su dali najbolje rezultate i kod direktnog unošenja u drvo i kad dodavanja tlu. Najčešće je davana konc. 1 gr. u litri. Obzirom na veliko rasprostranjenje te bolesti kod nas, kao i na velike štete, koje uzrokuje, trebalo bi i kod inais lilspitati rezultate spomenutih autora, ne bismo li mogli na taj način spriječiti propadanje brijestova. Dr. Kišpatić Forest Biology (Canada Februar 1952.) donosi zanimljiv prikaz naučno-istraživalačkog rada na polju zaštite šuma u Kanadi. Kanadske šume, često nazvane »neiscrpnim «, trpe svake godine ogromne štete zbog napadaja štetnih onsekata, požara i bolesti. Požari unište 9% a imsekti 15% godišnjeg prirasta. Zato se »Division of forest Biology« bavi intenzivnim istraživanjima štetnih šum. insekata i bolestima drveća. Zsčeci šum. entomologije u Kanadi datiraju od 1884. g. ali veliki napredak učinjen je 1909. g., naročito kad je dr. J. M. Swaine , koga smatraju osnivačem šum. entomologije u Kanadi, preuzeo na sebe dužnost proučavanja šum. insekata. On je osnovao entomološku nadzornu službu (Forest insect Surwey) 6 uspostavio saradnju sa ostalim sličnim ustanovama u provinciji, sa predstavnicima drvne industrije i industrije papira. Proučavanje bolesti drveća započelo je ilntenzivnrije 1920. g. kad je u botaničko odjelenje (Division of Botany) imenovan prvi šum. fitopatolog. Rezultat sve jačih razaranja kojima su podvrgnute šume i zbog napadaja insekata i drugih organizama, stvorili su potrebu osnivanja novog odjela kojlil će se baviti štetnim šum. insektima i bolestima, i koji će davati upute za njihovo suzbijanje odnosno sprečavanje. Odjeljak nije pireduzimao operativne akcije širih razmjera, ipremda je mogao u njima sudjelovati kao savjetodavac. Sredstva za šum. entomologiju povisila su se od 50.000 dol. 1934. g. na 1,500.000 dol. 1951. g., a osoblje od 20 na preko 400, što očito dokazuje kolika se važnost pridavala ovim istraživanjima. Daljnji napredak u organizaciji postignut je uspostavi j an j em Odbora za suzbijanje Štetnih insekata (Farest Insects Control Board) u septembru 1945. g. Taj Odbor uspostavio je koordinaciju sa svima onima koji su zainteresirani za suzbijanje štetnih insakata. Odjel za šumarsku biologiju ima glavno sjedište u Ottavi i sastoji se od 2 odjeljenja: šum. zoologije i šum. patologije (Forest Zoology and Forest Pathology) sa više stalnih istraživačkih laboratorija i privremenim stanicama na pojedinim ugroženim područjima. Šum. etom. laboratorij u Saiult Ste Maria ima slijedeće sekcije: Nadzor šum. insekata (Forest Insect Surwey), bioklimatologiju (Biioclomatology), oitogenetilka (Cyto-gemetics) i kemijsko suzbijanje (Chemical Control). Istraživanja patologije insekata vrši se u posebnom laboratoriju također u Sault Ste Marile. Šumarsk a zoologija . Nadzor šum. iinsek-ata. Pored kontinuiranog pregleda nad pojavom šum. insekata, ovdje se uključuje sakupljanje insekata (zbirke), detaljnje bilješke o napadnutim šumama, vrstama napadnutog drveća, stupnju štete i dr. Prvih godina rad se sastojao u identificiranju insekata i njihovih pairazrita, izradi karata u kojima su prikazane zarme prema intenzitetu (slabii, srednji, jaki). U posljednim godinama taj je posao uznapredovao. Insekti se sakupljaju iz stalnSh predjela i individualno označenih stabala ilii granai. Pažljivim analiziranjem ipodataka u laboratoriju omogućuje se, do izvjesnog stupnja točnost:!, prognoza o populaciji u bliskoj budućnosti. Laboratorij dostavlja rezultate rada onima koji su neposredno zainteresirani na obrani šuma, tako da ovi na vrijeme mogu poduzeti potrebne mjere. Bi o klimatologij a Studij na ovome području pokazao je veliku ovisnost Ta sigurnosti, odrediti porast ili opadanje populacije. Suzbijanj e insekata . Biološka metoda se prije ograničila na introdukciju predatora i parazita u ugrožene šume. U posljednje vrijeme ovoi djelovanje prošireno je na bakterije, gljive i viruse. Primjena borbe virusSma dala jie u neldim slučajevima 192 |