DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5-6/1952 str. 55 <-- 55 --> PDF |
ciir.ioci i šuma (svjetlost, temperatura oborine, sastav zraka i viet«T). Tlo i. suma. (dubina mehanička i kemijska svojstva1, vlaga, temperatura geološka podloga, listinac i. h-umus, kiselost tla). Položaj:, Biotski falkrborii. Historijske okoilnosti. U drugoimi dijelu knjige detaljno je opasan život i razvitak drveća u šumi (fraktifikacija, generativno i vegetativno razmnožavanje, klijanje), prirast visinski, debljinski i voilumni, razvitak od klice do prirodnog odumiranja. U trećem dijelu »pisani su pojedini: elementi sastojine: obliik, njihov sastav d porijeklo. Na kraju dodamo je opsežno kazaf.b. Knjčga je bogato ilustrirana dobrim snimkama iz naših šu/mai i tabelama, manje girafifconcma. — Talj pregled međutim sam|0´ je površnai sKka sadržaja,, u kojemu autor lakim, i jasnim a ipak sažetim stilom uvodi čitaoca u svestranost i složenu dinamiku razvitka šume. Naši šumarski stručnjaci, koji nemaju mogućnosti da čitaju strana stručna djela*, tim radom naišeg stručmjiaka dobivaju u ruke literaturu:, kaikvu do danas nismo ima´i. Tek kroz takvo djelo može se dobiti potpuni pojam o šumi i njent´im procesima, o uvjetima njena razvitka. Razmatranja, koja se temelje na poznavanju ove naše ekologije, poimoći će da se u svima uzgojnim radovima lakše možemo snalaziti i kritički osvrnuti na dosadašnje dobre i loše zahvate, u&´njene u uzgajanju šuma i pošumljivanju. Budući da je to prvo djelo ovakve vrste na našem jeziku, u njemu će se naćS i izvjesnih nedostataka*, — ali ilpaik mnogo manje nego li bi se ui prvom izdanju moglo očekivati, jer je pisac sve svoje navode i izvoide izradio irazmatrajiucffl . kro ih treba protumačiti. Bunuševac je tim svojim radom ispunio ogromnu prazntnu u našoj stručnoj šumarskoj literaturi i´ zato »Gajenje šuma I« preDoručaimo svflma, a autoru čestitamo na uloženom trudu, kao i na uspjehu koji će to djelo- sigurno postići u našem šumarstvu. J. Šafar Ing. Ivo Podhorski: Uzgoj topola. — Izdanje Instituta za šumarska istraživanja Glavne uprave za šumarstvo NR Hrvatske, svezak 9 — Zagreb 1951. god. str. 65 sa 22 crteža i fotografije. Potrebe na drvnim sirovinama postaju sve veće. Zbog ekonomskog i) općeg kulturnog napredovanja čovječanstva, u vez:, s podizanjem životnog standarda, povećanje potreba na drvu je i u budućnosti neminovno. Smanjivanje drvnih zaliha i porast potreba na drvu pobudilo je u naprednom svijetu interes šumarskih stručnjaka da traže načfln, kako bi se mogla povećati drvna masa. Sve se više dolazi do uvjerenja: da treba uzgoj šuma preorijentirati i to: čim prije. Ekonomske potrebe imperativno traže da se s dosadanjim radom prekine. Uzgoj samo domaćih, autohtonih vrsta ne može poslužitfl podizanju produkcije drvnih masa u onoj mjeri, kako tq potrebe traže i kako je to> na našim staništima moguće. Prirast šuma treba pojačati. Efikasno pojačanje može se postići sauno, ako se kod osnivanja novih sastojina — bilo prirodno ili umjetno — uz domaće vrste unose još i strane vrste brzog rastai. Publikacija ing. Podhoirskog . . za cilj da se uzgojem iraznih vtrsta domaćih i stranih topola poveća produkcija drvne mase. U tu svrhu su naročito istaknute topole koje dolaize pod imenom kanadskih topola, a spadaju među vrste najbržeg raista na staništima kojai su povoljna za njihov uzgoj. Tereni na kojima se mogu kanadske topole kod nas uspješno uzgajati mnogo su veći negoli se misiiiOi. Upotreba topola .-.´ pošumljavanje — kako to publikacija ističe — moguća je ne samo u nizinskom području lizvan mokrih staništa, već li na staništima e irahiim i svježim tlom u prigorju i sredogorju, naročito uz potoke u svježim dolinama. Takvih površ:ma ima kod nas mm©ga, na će kanadska topola tu, kao primjesa ostalim vrstama, često moći dati velik i vrijedan proredni prihod. U publikaciji su raspravljene razne vrste, oblici j krrižanci topola, šumsko uzgojna svojstva najraširenijih topola, njlihov uzgoj, tehnika rada i t, d. Zato će moći dobro poslužiti naročito praktičapima na terenu, jer će u njoj dobiti potrebnu orijentaciju za rad na uzgoju sadnica S na pošuimljavanjiu. Praksa je dobila u publikaciji koristan putokaz za proširenje ovih vrijednih vrsta. Uzgoj topola moći će se bolje unaprediti negoli do sada. Moći će se lakše izbjeći bar grube greške dosadašnjeg uzgoja, naročito greške uslijed preguste sadnje. Ing. Ilija Longer 189 |