DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 5-6/1952 str. 54     <-- 54 -->        PDF

garten zu Varasdin in Croata´en des Herrn Anton Pust Biirgers, und Hamdelmannes.
dieser konigl. Freistadt. Allg. d. Gairtenzeitung. VII, 7. Passau. 1829.; 28. K unfitsc h
M.: Rhapsodien iiber Gartnerei, Anlagen, Obst-Baunizueht und Landreitschaft. Allg.


d. Gairtenizeiiturig. XII. 29, 30, 32, 33, 35, 36, 37, 38, 39, 40, 41, Passau. 1834.; 29. Ku n.
iitsch M.: Veredlung und Verwlfloommnung des Berg-Gartens zu Agratm in Groaitn
«n des Herm Joseph Krieger. Allg. d. Gairtenzeiitung. VIII. 26, 27. Passau, 1830.; 30.
Kunatsc h M.: Verschonerung dee Gartens des Herrn Handelsmann Ernest Reddi
zoi Ktarlstadt to Croatfflen. Allg. d. Gartenzeitung. XII. 49. Passau, 1834.; 31. Kiunitsc h
M.: Vorschlag und Einladung an Ungarns, Croaitien und Slavoniens ratioinelle Landwirthe
(Oekonomen), grosse Weingartem, Fraunde und Pfleger des Weinbaues, Gartner,
Kulturfreude u. s. w. Allg. d. GatrtenzeJtungv VIII. No. 36. Passau, 1830.
32. La roc he: Trois mois in Croatia. 1880. (Maksimir);
33. d e N i c o 1 a y Nicolas: Les navigations et voyagers fairs en Turquie. Avez
des figures d´Jioimimes et de femmes. 1568.;
34.4 Schneide r A.: Naši stairi parkovi dl vrtovi. Naš vtrt. JI. 5—6. Zagreb,
1935.; 35. Schnenider A.: Stari zagrebački perivoj, vrtovi i šetališta. Starine. Zagreb,
1930.; 36. Schuber t C.: Der Park von AbbazHia. Wien—iPest—Leipzig, 1894.;
37. Vou k V.: Nekoliko, riječi o vrtlarstvu. Gospodarska smotra. Zagreb, 1905.;
38. Jurjaves . Zagreb, 1853. (album);
/
39. Prošlost i budućnost Maksimira. Obzor. Zagreb, 1923.
Kovačević dr. Josip


(D&iuaea litet*atut*a


Bunuševac T.: Gajenje šuma ., Beograd 1951 Izdavačko preduzeće NR Srbije.


Ekologija šume je temelj i najvažniji dio nauke o uzgajanju šuma. Sve metode
uzgajanja i pošuimljavanja osnivaju se na poznavanju faktora klime, tla i položaja
zemljišta. I zato svi uzgojni zahvati moraju bazirati na ekologiji, jer inače moguvizazvati
degradaciju sastoiine i degradaciju tla te loš proces obnove šuma. Upravo
nepoznavanje utjecaja staniišniiih faktora vrlo često je uzrokovalo, da se fiziološki
smanjivao prirast i da prirodna i umjetna pošumljarvanja misu b"-fta dovoljno uspješna.
Stoga je uspoiredo sa većom potražnjom i produkcijom dirveta potreiba za dobrim
djelima iz te grane šumaustva sve veća.


U našoj šumarskoj štampi nismo sada imali takvu literaturu. Što je dosad o
ekologiji´ napiisano, zastarjelo je ili nedovoljno Zaito su pojedini malši stračnrjaci morali
studirati većinom stranu literaturu. Takvih stranih djela,, međutim, ikod nas ima
vrlo malo, pa se ne može njima služiti širi krug stručnjaka, Danas, kad bržim tempom
treba da unapređujemo šumsku prilvredu, taikvo djelo na našem jez;iku neophodno
je nužno, pa nam zato ekologija Buneševca, izdana pod naslovom »Gajenje šuma I«
dolazi u pravi čas.


Dati kritičku ocjenu za takvo veliko djelo (450 strana, štampano sitnijim slogoni)
nije lako. Prekratko je razdoblje od1 izlaska te publikacije, da bi se mogla dati potpuna
ocjena toga kapitalnog rada. Stoga sada možemo iznijeti samo kratak prikaz:
te knjige radi informiranja naše šire stručne javnosti.


Uvodni d » i poglavlje »Zadaci gajenja šuma« sačinjavaju jedan od najznačajnijih
dijelova knjige. Autor, iako u struci razmjerno .mlad, zahvatio je širokoduboko problematiku šumarstva i napose uzgajanja šuma, na takav originalan način,
kakav se vrk> rijetko nailazi i u stranoj stručnoj štampi. Iz svih stavaka,, ne samo u tom
dijelu knjige, nego i. kroz sva daljnja poglavlja, jasno se osjeća i opaža jedan lajtmotiv,
koji kao temelj i kriterij razmatranja prožilma sve iznesene postavke. To je
dijalektički način prilaz«´ja i otkrivanja pojava i procesa te stvaranja zaključaka.
Tsikvo raspravljnje doduše, razvijali su i novijil sovjetski pisci, čijim djelima se
Bunuiševac obilno služio, ali je autor uspio da dade još I svoju naročitu formu isvoj,
gotovo već posve izgrađen način diskusije, uspješno pri tome povezujući pozitivne
strane naučnih dostignuća istočno-evropsfcih i zapadno-evropsk;ih zemalja.


Ostali dio sadržaja knjige autor je podijelio na niz glava, poglavlja i podpoglavlja
tatko, da se unatoč obilnom sadržaju svak,i čitalac tom knjigom može Iako
služiti te pronaći i ono, što ga momcntano interesira. Glavna poglavlja su: Klimatskk


188